Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović raspisao je izbore za predsjednika države 15. aprila. Iako će Crna Gora koliko sjutra krenuti u izbornu kampanju, neizvjesno je ko će biti glavni takmaci iz vlasti i iz opozicije, iako ima naznaka da bi lista kandidata za prvog čovjeka države mogla biti nikad duža.
Čini se da političku čaršiju i analitičare zanima samo jedno – hoće li se kandidovati Milo Đukanović?
"Vjerujem da će se izbori održati u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi i da ćemo svi zajedno pokazati, još jednom, zašto je Crna Gora lider u svom okruženju", rekao je Brajović.
Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) nagovijestila da će ime njenog kandidata biti poznato tek za dvije sedmice, iako je ranije najavljivala da će to učiniti najprije do kraja novembra, potom do nove godine.
Poslije gotovo plebiscitarne volje partijske baze da to bude višestruki premijer Milo Đukanović, koji je u jednom mandatu već obavljao i funkciju prvog čovjeka države, nagađa se da bi kandidat za najvišu funkciju u Crnoj Gori ipak mogao biti neko drugi iz partijske garniture.
Kao konkretno ime pominje se bivša ministarka odbrane i crnogorska ambasadorka Milica Pejanović-Đurišić, što bi bilo prvi put da u predsjedničku trku uđe žena.
Sa druge strane, razjedinjenost opozicije, podijeljene između Demokratskog fronta (DF), protiv čije trojice lidera se vode krivični postupci, i takozvane građanske opozicije, unutar koje se naziru prvi šavovi i neslaganja, čine potpunom nepoznanicom da li će i ko sve iz tabora opozicije biti kandidovan.
Opozicija za sada u prvi plan ističe uslove za održavanje izbore, za koje smatra da neće biti ni slobodni ni fer.
Funkcioner Bečićevih Demokrata Momo Koprivica ističe da su o tome na jučerašnjem sastanku informisali predstavnike Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), smatrajući da je neophodno da sa predsjedničkim budu održani i izbori u Podgorici, čiji je redovni termin u maju.
"To ćemo pitanje svakako potencirati. Nema uslova za elementarno fer i poštene izbore", rekao je Koprivica.
Sa druge strane, vlast tvrdi da je izborni ambijent nikad bolji i da je radna grupa koja se bavila poboljšanjem izbornog zakonodavstva prema preporukama OEBS-a, obavila svoj zadatak i postigla napredak na svim poljima, osim kada je riječ o Zakonu o izborima, za čije je usvajanje bila potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Zbog toga je šef crnogorske Skupštine Ivan Brajović krivicu svalio na opoziciju koja nije učestvovala u radu radne grupe.
Međutim, Momo Koprivica odgovornost opozicije oštro odbacuje.
"Gospodin Brajović je iznio brutalnu neistinu. Nijesu usvojeni ni medijski zakoni u skladu sa preporukama OEBS-a, a za njih nije neophodna dvotrećinska većina. Očigledno bježe od fer uslova za izbore, očigledno bježe od slobodnih medija i očigledno žele da i dalje devastiraju, objektivnost i nezavisnost Radio-televizije Crne Gore, autonomiju Javnog medijskog servisa", kazao je Koprivica.
Koliko god se polarizovali stavovi između vlasti i opozicije oko izbornih uslova, Brajović je nakon prekjučerašnjih konsultacija o datumu izbora sa članicama vladajuće koalicije, najavio kako će kampanja od strane vlasti biti pozitivna i bez dizanja tenzija.
"Svi moji sagovornici su jasno potvrdili da ćemo svi voditi pozitivnu kampanju i da, ni na koji način, nećemo doprinijeti rastu tenzija", rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore.
Politički analitičar i direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević ne dijeli Brajovićeva očekivanja od predizborne kampanje.
"Očekujem da ćemo imati jedan negativan trend. Prvenstveno zato što imamo i dalje aktuelnu aferu državni udar, koja još nije dobila sudski epilog. Imamo dio opozicije koja bojkotuje parlament, imamo nedefinisano izborno zakonodavstvo po preporukama OEBS-a. Imamo dosta manjkavosti u izbornom zakonodavstvu. Tako da je previše nekih negativnih faktora i elemenata koji bi mogli govoriti da će kampanja imati miran tok i pozitivan ton", naveo je Janjušević.
Da će ton i sadržaj kampanji i ovoga puta odrediti niko drugo nego prvo čovjek vladajuće partije Milo Đukanović, jasno je i nakon njegovog jučerašnjeg nastupa u Ulcinju, uoči lokalnih izbora u tom gradu 4. februara, kada je ponovio staru mantru da se na izborima brani crnogorska nezavisnost obnovljena 2006. godine.
"Nažalost, vidimo da i u ovih 11 godina, čitavo vrijeme imamo prijetnju od onih koji predstavljaju našu političku konkurenciju. Oni nam najavljuju da bi, ukoliko bi im se pružila prilika, poništili našu odluku o nezavisnosti, poništili našu odluku o ulasku u NATO", rekao je Milo Đukanović.
To koliko će državotvorni narativ biti nametnut i u ovoj kampanji, kao i prilikom svih ranijih izbora, prema riječima analitičara Janjuševića, prevashodno zavisi od toga da li će se za najvišu državnu funkciju kandidovati Milo Đukanović.
Odluka o tome uticala bi i na značaj samih izbora 15. aprila i bitno bi se reperkutovala na političku situaciju u zemlji.
Đukanovićevo nekandidovanje bi, kako naglašava Janjušević, vodilo relaksaciji političkih odnosa u Crnoj Gori i demokratskoj konsolidaciji prilika nakon dugotrajuće krize.
"Crnogorska politička scena bi krenula drugačijom tokom, ka relaksiranijoj atmosferi – spuštanja tenzija, spuštanja polarizacija, podjela. Mislim da bi imali novi politički diskurs, s obzirom na to da u opoziciji imamo nove, mlade snage, koje dolaze i kroz Demokrate i kroz URU, kroz reformisanje određenih političkih subjekata, kroz nestajanje određenih političkih subjekata iz opozicije. Tako da mislim da bi sigurno imali, i od strane opozicije i od strane vlasti, novi politički diskurs koji bi sigurno vodio smirivanju tenzija i polarizacije ovoga društva, koje traje zaista predugo", zaključio je Dragiša Janjušević.
Facebook Forum