Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora u NATO lancu borbe protiv sajber napada


Sajber prijetnje bezbjednosti NATO-a sve češće, složenije i destruktivnije

Crna Gora je uoči učlanjenja u NATO bila pod pojačanim sajber napadima, a u Ministarstvu odbrane kažu da je slično i danas. Istovremeno, u Alijansi za Radio Slobodna Evropa kažu kako sajber prijetnje bezbjednosti NATO-a postaju sve češće, složenije i destruktivnije.

NATO saveznici snose primarnu odgovornost za svoju nacionalnu sajber obranu, na što su se tokom Varšavskog samita 2016. obavezali čelnici država članica, označavajući jačanje sajber odbrane kao prioritet, kaže za RSE portparol NATO-a Piers Cazalet.

"Imamo timove za brzo reagovanje koji su u stanju pripravnosti, kako bismo pomogli saveznicima da se nose sa sajber napadima. NATO i saveznici u realnom vremenu razmjenjuju informacije o sajber prijetnjama, uključujući i putem namjenske platforme za razmjenu informacija o kompjuterskim programima ili fajlovima koji su dizajnirani da izazovu štetu. Takođe dijelimo informacije o sajber napadima sa EU, kao što smo to učinili na primjer tokom napada prošle godine, u slučaju ransomware programa (zlonamjerni softveri koji kriptuju korisničke podatke i čine ih nedostupnim vlasnicima, a za deblokiranje njihovog pristupa se traži otkupnina)", kaže Cazalet.

"Sajber prijetnje bezbjednosti NATO-a postaju sve češće, složenije i destruktivnije. Naši sistemi kibernetičke obrane svakodnevno bilježe sumnjive primjere: od pokušaja niskog tehnološkog nivoa do sofisticiranih napada na mreže NATO-a. Većina ih se otkriva i rješava automatski, a neki zahtijevaju analizu i odgovor naših stručnjaka", objašnjava Cazalet.

Kao vrste napada na Alijansin sistem Cazalet nabraja ispitivanje NATO mreža kako bi se iskoristile potencijalne ranjivosti odbrane ili izvukle informacije, pokušaje savladavanja NATO zaštite i ometanja internetskih stranica Alijanse.

NATO-ov sajber odbrambeni centar
NATO-ov sajber odbrambeni centar

Dodaje da nijedan od takvih pokušaja nije kompromitovao povjerljive mreže NATO-a.

"Vidjeli smo da sajber napadači mogu ostaviti stvarne i digitalne otiske. NATO i saveznici dijele obavještajne podatke o prijetnjama i ranjivostima, što pomaže u identifikovanju tih odgovornih osoba. Postoje slučajevi u kojima države stoje iza kibernetičkih napada, i vidimo slične trendove kao i kod onih koje prijavljuju naši saveznici", kaže Cazalet.

Kada je riječ o najmlađoj saveznici, Crna Gora je uoči učlanjenja u NATO bila pod pojačanim sajber napadima, a u Ministarstvu odbrane kažu da je slično i danas.

"Stanje je nepromijenjeno, a sajber napadi su svakodnevna pojava. Primjećeno je eksponencijalno povećanje broja sajber napada od učlanjenja države u NATO. Dodatno, Crna Gora se u posljednje vrijeme suočava sa izraženim oblicima hibridnog ratovanja - to je skup određenih prijetnji koje uključuju i sajber prijetnje, a njihov cilj je destrukcija same države i njenih najistaknutijih ličnosti. I to je globalni trend", kaže za RSE načelnik Direkcije za informaciono-telekomunikacione sisteme u Ministarstvu odbrane Crne Gore Luka Simonović.

Nacionalni tim za odgovor na računarske incidente (NCIRT) navodi u svojoj analizi za posljednje dvije godine da su u Crnoj Gori registrovani slučajevi u kojima su računari zaraženi "WannaCry" ransomwarom (ransomwar je vrsta štetnog softvera koja korisniku uskraćuje pristup kompjuterskim resursima i traži plaćanje otkupnine za uklanjanje ograničenja, op.a). To je jedan od najopasnijih ransomwara koji se pojavio 2017.godine, a koji se se proširio ogromnom brzinom i tokom prva dva dana zarazio preko 170.000 uređaja širom svijeta.

Tokom 2018. godine registrovan je veliki broj napada povezanih sa više hakerskih grupa, kao i značajan porast napada na informacione sisteme državnih organa i pravnih lica. I portal Vlade Crne Gore je bio česta meta DDoS napada (njima se onesposobljava mreža, sajt, server ili računar, čime se onemogućava pristup korisnika), precizira se u analizi.

Cilj takvih napada je različit, od narušavanja funkcionisanja u državi ili privatnom sektoru onesposobljavanjem web sajtova, aplikacija i interneta, pa do otuđivanja podataka, objašnjava Simonović.

"Na osnovu zemalja iz kojih napadi dolaze, teško je utvrditi ko su inicijatori, ali se to može konstatovati po tipu napada karakterističnim za određene interesne ili sponzorisane grupe. Zemlje i organizacije koje su prepoznate kao globalne sajber prijetnje koriste karakteristične metode napada i imaju specifične ciljeve, pa na osnovu toga možemo imati indicije o inicijatoru napada na ciljanu metu ili sistem", navodi Simonović.

Pristupanjem NATO-u, Crna Gora je prihvatila da ispuni niz obaveza u sajber domenu. Do sada je formiran Savjet za informacionu bezbjednost, kao i Direkcija za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu, čiji je primarni cilj sajber odbrana javnih institucija.

"Do kraja ove ili početka naredne godine, zavisno od protokolarnih procedura u svim državama članicama, Crna Gora će se pridružiti NATO sajber odbrambenom centru sa sjedištem u Estoniji, a uputiće i jednog predstavnika na neku od ponuđenih pozicija u Centru", najavljuje Simonović.

Pridruživanje NATO centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu omogućiće direktan pristup visoko sofisticiranim sajber obukama i stvaranje ekspertskog kadra koji će doprinijeti nacionalnoj sajber odbrani. Nakon nedavnog formiranja Organizacione jedinice za sajber odbranu i odgovore na kompjuterske incidente, sledeći korak Ministarstva odbrane je razvoj bezbjednosno-operativnih centara, koji će biti centralne tačke za monitoring i prevenciju sajber prostora.

Da je taj prstor sve ugroženiji, govori statistika prijavljenih incidentnih situacija na internetu u Crnoj Gori, koja je tokom ove decenije u porastu: samo jedan slučaj je prijavljen 2011, da bi taj broj lani narastao na oko 500. To su podaci Tima za odgovor na računarske incidente (CIRT), objavljeni u Izvještaju o incidentnim situcijama na internetu u Crnoj Gori za 2017 i 2018 godinu (Ministarstvo javne uprave).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG