Dostupni linkovi

Stotine sa javne liste 'kovid izolovanih' tužile državu Crnu Goru


Ne postoje precizni podaci koliko je tačno građana bilo na Vladinom spisku a koji bi sada mogli da tuže državu, ali se zna da je Uprava za inspekcijske poslove u spornom periodu za oko 10.000 građana propisala obaveznu samoizolaciji.(Kontrole u martu 2020. u Podgorici)

Više stotina građana tužilo je državu Crnu Goru jer je prethodna Vlada od marta do maja prošle godine objavljivala imena i adrese građana, kojima je na početku pandemije određena obavezna samoizolacija.

Poruka Vlade je glasila: „Svaki građanin treba da zna, ko ga od komšija i sugrađana, nedisciplinom dovodi u opasnost“.

U dva slučaja donesene su presude od kojih je jedna pravosnažna sa iznosom od 200 eura i druga prvostepena na 500 eura.

Iz Vlade Zdravka Krivokapića nijesmo dobili odgovor na pitanje hoće li budžet pretrpjeti milionske štete, na ime odšteta i sudskih troškova, zbog neustavne odluke bivše vlasti Demokratske partije socijalista, koja je smijenjena na izborima avgusta prošle godine.

Ne postoje precizni podaci o broju podnijetih tužbi ali je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz sudova potvrđeno da ih je za sada, samo u Podgorici 220, Bijelom Polju oko 80, Nikšiću 27, Baru devet.

Advokati smatraju da će, nakon prvih presuda, i drugi građani odlučiti da tuže državu.

Ne postoje precizni podaci koliko je tačno građana bilo na Vladinom spisku a koji bi sada mogli da tuže državu, ali se zna da je Uprava za inspekcijske poslove u spornom periodu za oko 10.000 građana propisala obaveznu samoizolaciji.

Već podnesene tužbe čekale su, u sudovima, donošenje prve pravosnažne presude koja bi, objašnjavaju za RSE advokati, bila orijentir u ostalim slučajevima.

Prva pravosnažna presuda

Da je država Crna Gora prekršila pravo na privatnost sedamdesetogodišnjem Bjelopoljcu Ž.B. zbog čega je dužna da mu isplati 200 eura i još 650 njegovim advokatima za troškove postupka, utvrdio je, 4. novembra, pravosnažnom presudom Viši sud u Bijelom Polju.

U presudi koja je dostavljena RSE piše i da će Ž.B. uz to dobiti i kamatu za period od donošenja presude, do dana isplate.

Direktorica nevladine organizacije Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kaže za RSE da je najvažnije što je presudom pravosnažno utvrđeno da je Vlada odlukom o objavljivanju spiskova, imenima i adresama osoba kojima je određena samoizolacija, prekršila njihovo pravo na privatnost.

“Sud je utvrdio da je ta Vladina mjera bila pretjerana, nesrazmjerna cilju zaštite zdravlja i života, koji se namjeravao postići. Dakle, rekao je isto ono na šta su još istog dana upozorile Akcija za ljudska prava i druge nevladine organizacije, a kasnije i izvjestioci UN-a i Ustavni sud Crne Gore. Taj pravni zaključak se neće mijenjati u sudskoj praksi, jer je i Ustavni sud zauzeo isto stanovište”, kaže Gorjanc- Prelević.

Koliko košta kad država stigmatizuje građane

Advokat Dalibor Kavarić, koji zastupa najveći broj građana, za RSE kaže da bjelopoljska presuda ne može imati uticaja na ostale slučajeve jer je u njoj sam tužilac tražio nadoknadu od 200 eura.

Kavarić objašnjava da se radi o “potpuno atipičnom i nekompatibilnom slučaju“ u odnosu na njegove klijente, koji tužbama traže pojedinačno obeštećenje od 3.000 eura.

„Presuda sudova u Bijelom Polju ne može imati karakter tzv. presuđene stvari niti sudske prakse u pogledu visine tražene nadoknade između tog i drugih slučajeva. Presuda gdje je tužilac svoj iznos opredijelio na neki simboličan iznos, ne može biti reper i nije obavezujuća za druge sudove u Crnoj Gori “, smatra Kavarić.

Međutim, pravni zastupnik Bjelopoljca Ž.B., advokat Miloš Kojović za RSE iznosi saznanja da će pravni zaštitnici države, ostalim građanima predložiti poravnjanja na 200 eura:

“Rukovodiće se sudije pravosnažnom odlukom, gdje će se građani kao tužioci i tužena država Crna Gora poravnavati na iznos od 200 eura. Vjerovatno će biti takva praksa, ujednačena za sve građane”.

Kojović kaže da je njegov klijet tražio 200 eura vjerujući da je to pravičan iznos nadoknade za duševne bolove koje je pretrpio.

Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore od Vlade i Ministarstva finansija tražio je dozvolu i uputstva za eventualno potpisivanje poravnanja sa građanima, potvrđeno je RSE u kancelariji Zaštitnika, koji zastupa državu u ovim predmetima.

Stigla na naplatu nezakonita odluka bivše Vlade

Kavarić podsjeća i na nepravosnažnu presudu iz Podgorice gdje je Osnovni sud u slučaju J.L. u oktobru dosudio iznos od 500 eura odštete, na šta je uložena žalba Višem sudu u Podgorici.

On ističe da iako svrha ovakvih vrsta nadoknada nije novčani ekvalilent, one za žrtvu treba da budu moralna satisfakcija:

„Nadoknada ne smije biti potcjenjivačka i ne smije žrtvi nanijeti dodatni bol kroz minimiziranje i banalizovanje sa iznosom koji bi bio neadekvatan kao u slučaju u Bijelom Polju“.

Kavarić smatra da bi se minimalnim odštetama obesmislila svrha sankcije :

„Moglo bi se ponovo destiti da Vlada ili neke druge javne i privatne institucije objave neki zaštićeni podatak građana, znajući da će trpjeti vrlo simboličnu novčanu štetu”.

Komentarišući visinu iznosa prve pravosnažne presude, Gorjanc Prelević kaže da je za procjenu nanijete štete važno to “što je tužilac sam rekao a i sud utvrdio, u ovom slučaju, da tužilac nije imao posebnih neprijatnosti.

“Dosuđeno je tačno onoliko koliko je tužilac tražio. Sud ne može da dosudi više od tužbenog zahtjeva, to je propisano Zakonom o parničnom postupku. U drugim predmetima će drugi ljudi moguće dokazati da su pretrpjeli znatne neprijatnosti i može se očekivati da sudovi dosude i znatno veće iznose”, zaključuje Gorjanc Prelević.

Spiskovi građana i u izvještaju EK

Na pitanje RSE kolika bi mogla biti ukupna šteta po državu Crnu Goru Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države nije dala precizan odgovor.

“Zaštitnik nema tačnu evidenciju podnijetih tužbi protiv Države Crne Gore, za naknadu nematerijalne štete povodom objavljivanja imena lica u saizolaciji, jer mu to tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju”, navodi u odgovoru Zaštitnica Bojana Ćirović.

Nezakonita i neustavna odluka bivše Vlade o objavi ličnih podataka našla se i u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za prošlu godinu u kome se navodi da je kriza prouzrokovana COVID-19 “bolje istakla i izazove” koji se tiču zaštite ličnih podataka.

“Spisak svih lica koja su predmet mjere samoizolacije objavljen je po odluci Nacionalnog koordinacionog tijela i pozitivnom mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka. U julu 2020. Ustavni sud je proglasio da se njome krši ustavno pravo na privatnost i poništio je. Spisak su kasnije koristila privatna lica da kreiraju aplikaciju za mobilni telefon koja omogućava korisnicima da lociraju lica u samoizolaciji”, navodi se u izvještaju EK.

Brojne nevladine organizacije, koje se bave zaštitom ljudskih prava, kritikovale su tada odluku bivše Vlade da objavi spiskove lica u samoizolaciji, uz ocjenu da se time ozbiljno narušavaju prava na privatnost građana.

Ustavni Sud Crne Gore je 27. jula 2020. ukinuo odluku utvrdivši da je ona suprotna Ustavu Crne Gore, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Evropskoj konvenciji i Konvenciji Savjeta Evrope.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG