Rasprostranjena korupcija, dugotrajna suđenja, siva ekonomija i neadekvatna primjena propisa najveće su prepreke američkim firmama za direktna ulaganja u Crnu Goru, ocijenio je američki Stejt dipartment (State Department) u Izvještaju o globalnoj investicionoj klimi za 2021.
”Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, kaže se u izvještaju Stejt dipartmenta, uz napomenu da je posljednjih godina postignut napredak u borbi protiv korupcije.
Crna Gora je na 67. mjestu od 180 zemalja na listi Transparensi internešnela (TI) 2020. godine po indeksu percepcije korupcije.
U izvještaju Stejt departmenta, navodi se da je odsustvo potpuno razvijenih pravnih institucija podstaklo korupciju i slabu kontrolu nad konfliktom interesa.
„Sudstvo i dalje sporo presuđuje, a sudske odluke nijesu uvijek dosljedno obrazložene ili izvršene”, navodi se u izvještaju i dodaje da su se američke kompanije u brojnim slučajevima žalile na nepravilnosti u procesu javnih nabavki, zbog nemogućnosti da se osporavaju odluke za koje smatraju da su pogrešno donijete.
U izvještaju se podsjeća i da je u avgustu 2020. godine smijenjena tri decenije duga vladavina Demokratske partije socijalista.
„Nova vladajuća parlamentarna većina mješavina je radikalnih proruskih/prosrpskih partija, umjerenih prosrpskih partija i građanskih partija, dok je kabinet sastavljen od nepartijskih tehnokrata u onome što oni nazivaju ekspertskom vladom“, ocjenjuje se u Izvještaju.
Novu Vladu formirale su koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.
Savjet i izmjene Zakona
U decembru je Vlada, odmah nakon što je formirana, osnovala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou.
Zbog brojnih neriješenih slučajeva korupcije, nova vlast je izmijenila Zakon o državnom tužilaštvu, kako bi na čelne pozicije došli ljudi koji će, kako očekuju, nezavisno i profesionalno raditi.
Značajna siva ekonomija, kako se navodi u Izvještaju, pogađa otvoreno tržište i negativno utiče na preduzeća koja posluju u skladu sa zakonom.
U Izvještaju se podsjeća da je od obnove nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora usvojila pravni okvir koji podstiče privatizaciju, zapošljavanje ali da izostaje primjena.
Crna Gora ima jedan od najvećih udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu u regionu, više od 80 procenata.
U Izvještaju se navodi da je Crna Gora, uprkos regulatornim poboljšanjima i napretku na putu ka Evropskoj uniji, u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podstiče strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.
Šta o poslovnoj klimi kaže AmCham?
U Izvještaju se podsjeća na dvogodišnje istraživanje poslovne klime Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) sprovedenom 2020. godine u kojem je navedeno da iako je na nacionalnom nivou manje prepreka za ulaganja i druge aktivnosti, mnogi projekti većih razmjera uključuju i lokalne i nacionalne vlasti, a često je neophodno raditi sa obje administracije kako bi se projekat dovršio.
Anketirani članovi AmChama nezadovoljni su trajanjem sudskog postupka (79,5 odsto) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto).
Stejt department konstatuje da Crna Gora ima neriješene zahtjeve u vezi sa povraćajem imovine koja je nacionalizovana u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
„Brojni neriješeni slučajevi restitucije uključuju američke građane. Predmeti su u različitim fazama presude i traju više od jedne decenije”, navodi se u Izvještaju i konstatuje da je Crna Gora preduzela korake za poboljšanje neefikasnosti sudskog sistema, koja često rezultira dugim i dugotrajnim suđenjima.
„Većina žalbi Evropskom sudu za ljudska prava protiv Crne Gore odnosi na član 6 Konvencije - pravo na pravično suđenje u razumnom roku“, kaže se u Izvještaju.
Dodaj se da su žalbeni postupci pojednostavljeni i da je Crna Gora usvojila Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku, koji omogućava sudu da dosudi naknadu za pretjerano dugo suđenje i uvodi niz kontrolnih mehanizama tokom samog suđenja.
Kaže se i da je pandemija negativno uticala na Crnu Goru više nego na bilo koju drugu zemlju u regionu, uzrokujući pad BDP-a od približno 15 procenata a stopa nezaposlenosti povećala se sa 15,3 u 2019. na 20 odsto.
