Dostupni linkovi

Sukobljene strane u Crnoj Gori traže podršku SPC


Protest u Podgorici 30.januara 2022. protiv obaranja Vlade Zdravka Krivokapića i formiranja manjinske Vlade

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori je moćan politički faktor i može da mobiliše mase kada joj je to u interesu, zbog čega se političari sada utrkuju ko će joj se više dodvoriti, ocjenjuje sociolog Andrija Đukanović za Radio Slobodna Evropa(RSE) komentarišući ulogu Crkve u posljednjim političkim previranjima.

"Uticaj crkve kod građana je veoma jak, iako u pogrešnom pravcu. Kada su političari vidjeli koliku snagu crkva ima, na sceni imamo utrkivanje ko će biti u njenoj milosti. I ranije je to bilo izraženo ali sada je postalo potpuno očigledno", kaže Đukanović.

Ukazujući na seriju sastanaka crnogorskih političara sa srpskim patrijarhom, on kaže da je porazno što se političari "svako malo obraćaju za blagoslov svojih odluka".

Lideri vladajuće većine u Crnoj Gori prethodnih dana su boravili u Beogradu na konsultacijama sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirijem.

Iako je zvanično, tema bila potpisivanje Temeljnog ugovora države Crne Gore sa SPC, iz saopštenja Patrijaršije se vidi da su odnosi među strankama u Crnoj Gori bili jedna od tema razgovora. Kako je 28. januara saopšteno, Porfirije je crnogorskim političarima poručio da se Crkva ni na koji način ne miješa u stranačka nadmetanja.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji se takođe susreo sa Porfirijem, kaže da će se politika u Crnoj Gori voditi bez uplitanja sa strane.

Odgovarajući na pitanje da li se može doći u situaciju da se, sa predstavnicima SPC razgovara o kadriranju u novoj Vladi, potpredsjednik Vlade lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da je ponašanje SPC, u kontekstu političkih zbivanja u Crnoj Gori, veoma korektno.

"Mitropolit Joanikije je rekao da ih ne interesuju obračuni političkih partija i da ne žele da učestvuju u tome na bilo koji način. Ja mislim da više od toga ne treba očekivati", zaključio je Abazović.

Prethodno je Mitropolija SPC u Crnoj Gori saopštila da "ne učestvuje, ni sada ni ubuduće, u međustranačkim kalkulacijama i političkim nagodbama". Ipak u istom saopštenju je naglašeno i da "ne treba očekivati od Mitropolije da će ona dati podršku formiranju bilo koje vlade koja bi "posredno ili neposredno, vratila na vlast bivši režim".

Manjinsku Vladu predložila je URA kao opciju za rješenje aktuelne krize u koju se godinu i po nakon pobjede na izborima našla trojna koalicija prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.

Prethodno će se 4. februara, na predlog URA-e, glasati o nepovjerenju Vladi Zdravka Krivokapića, a za šta je postoji podrška opozicije na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Novim litijama protiv manjinske Vlade

Istovremeno, vladajuće Demokrate, poslanici manjih partija koje djeluju u okviru Demokratskog fronta i ministri lojalni Krivokapiću, organizuju proteste po ugledu na crkvene litije i optužuju Abazovićevu URU za paktiranje sa DPS-om i "izdaju narodne volje".

Skupovi počinju ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Ikonografija je i crkvena, od drvenog krsta do crkvenih zastava.

Jednog od učesnika, poslanika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina pitali smo zašto se koristi crkvena ikonografija na političkim protestima koji se tiču sudbine Vlade i ima li Crkva veze sa aktuelnim protestima. Dobričanin tvrdi da nema:

"Kretanje protesta od Hrama predstavlja stimulativnu moć jer su litije pokrenule stotine hiljada ljudi na ulice. Ja se nadam da će i svi naredni protesti biti slični litijama, da budu nenasilni i demokratski", kaže Dobričanin, dodajući da Crkva ni ne treba da se miješa u politička previranja.

Građani Crne Gore o političkoj krizi: Da se svađam s bratom od strica?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:53 0:00

Protestne litije 2020. godine organizovala je SPC kao odgovor na usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je tadašnja vlast DPS-a pokušala da na državu prenese vlasništvo nad crkvenim objektima.

Na talasu litija, koje je podržala tadašnja opozicija, došlo je do promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine. Zbog mogućnosti da bude formirana manjinska Vlada koju bi podržala DPS, paralelno sa političarima protestuju i organizacije bliske SPC, kao što su "Miholjski zbor", "Zavjetnici Tvrdoš Nikšić" i bratstvo "Stupovi".

Svi oni protestuju i zbog predstojećeg obaranja Vlade Zdravka Krivokapića, koja je podsjetimo formirana u dogovoru vrha SPC u Crnoj Gori i političkih lidera tri koalicije u manastiru Ostrog.

Sociolog Andrija Đukanović potvrđuje da je na sceni kopiranje litija iz 2020. godine.

"Ali za sad to izgleda farsično jer crkva ostaje van tih dešavanja osim kroz neke paracrkvene organizacije", smatra Đukanović.

On dodaje da nema dilemu da se crkva generalno previše miješa u politiku.

"Nekad voljno, nekad ne ali je previše ima u javnosti. Politički skupovi ne mogu proći bez crkve, sportisti posjećuju crkve i dobijaju ikone na poklon, imali smo i osvještavanje opština i slično. Prisustvujemo promjeni karaktera društva iz građanskog u teokratsko, što nije dobro", zaključio je Đukanović.

Opozicija: SPC u Crnoj Gori po mjeri Srbije

U opozicionoj Socijaldemokratskoj partiji smatraju da je SPC i do sada bila koordinator političkog djelovanja prosrpskih partija u Crnoj Gori.

"Ponašanje SPC će biti u skladu sa interesima susjedne države Srbije. Ta institucija je u strateškim dokumentima države Srbije prepoznata kao snažan instrument uticaja u zemljama regiona. Imamo kontinuitet ponašanja koje je suprotno interesima Crne Gore. Uz to SPC kao da je van sistema Crne Gore", kaže funkcioner SDP-a Bojan Zeković.

On podjeća da je SPC odredila premijera i sam sastav Vlade.

"Te stranke se danas bore za naklonost crkve. Vrlo viđeni klirici negiraju postojanje najbrojnijeg naroda u Crnoj Gori .Ona se koristi kao instrument destabilizacije političkih procesa u Crnoj Gori", navodi Zeković.

Dodaje da je problem i što takvo ponašanje SPC podržavaju" pojedini politički subjekti koji se deklarišu kao građanski".

Vlada Zdravka Krivokapića, o čijoj će se sudbini poslanici odlučiti 4. februara, bliska je Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je direktno uticala na izbor premijera i većine ministara.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG