Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hoće li Đukanović i Vučić rješavati crnogorsko-srpske odnose?


Milo Đukanović i Aleksandar Vučić u Beogradu, fotoarhiv

Poslije višesedmičnih oštrih tonova i razmjene teških riječi na međudržavnom i međuvjerskom nivou između Srbije i Crne Gore, do čega je došlo nakon najave predsjednika Đukanovića da će riješiti pitanje crkvene imovine, te da će vratiti autokefalnost Crnogorskoj crkvi, posljednjih dana nagovještaji spuštanja lopte stižu i iz Beograda i iz Podgorice.

Nakon što je srpski predsjednik Vučić izjavio kako bi ugostio svog crnogorskog kolegu, a Đukanović na to pozitivno odgovorio, predsjednici nisu nagovijestili kada bi do prvog zvaničnog susreta moglo doći. Mogu li dva predsjednika da riješe nagomilane probleme u crnogorsko-srpskim odnosima, ili je riječ o fingiranoj političkoj volji namijenjenoj za unutrašnju upotrebu?

"Mislim da se ipak radi o pokušaju spuštanja tenzija, jer i sama vijest da može doći do njihovog sastanka donekle umiruje javno mnijenje i ima neki pozitivan efekat, u smislu da se pokazuje želja za razgovorom" - tako iznenadnu najavu susreta dvojica šefova država Srbije i Crne Gore Aleksandra Vučića i Mila Đukanovića tumači beogradski politički analitičar Vlatko Sekulović.

Da je u pitanju sastanak koji može biti relaksirajući po crnogorsko-srpske odnose, smatra i njegov podgorički prezimenjak, politički analitičar Sergej Sekulović. On primjećuje da su i jedan i drugi državni lider utvrdili svoju političku platformu na unutrašnjem planu. Đukanović, kao neko ko hoće da gradi, čuva i njeguje crnogorski kulturni i vjerski identitet, što je tema koja će, prema mišljenju Vlatka Sekulovića, biti dominanta u kampanji za parlamentarne izbore naredne godine, a Vučić sebe kao nekog ko će tvrdo stati u zaštitu Srpskog naroda u zemljama regiona.

"Sa tih pozicija oni mogu da krenu i u određene vrste sastanaka i pregovora i spuštanje lopte. Jer, sa jedne strane, ovaj nivo pozicije je uslovno rečeno već zagarantovan, a sa druge strane, ono što i jednom i drugom u ovom trenutku sigurno treba jeste da se u regionalnom kontekstu javljaju i kao faktori stabilnosti. Dakle, ukoliko do tog sastanka dođe i iz njega proistekne neko spuštanje lopte, i određeni politički dogovori, kompromisi i sporazumi, to bi bio dvostruki plus i za jednog i za drugog predsjednika države", navodi Vlatko Sekulović.

Sa najviših adresa dvije države, inicijative u pravcu smirivanja situacije stižu nakon što su crnogorsko-srpski odnosi na zvaničnom nivou, u sedmicama za nama, dovedeni gotovo do usijanja, povišenim tonovima i međusobnim optuživanjima, do čega je došlo poslije najave predsjednika Đukanovića kako će vratiti autokefalnost Crnogorskoj pravoslavne crkve i riješiti pitanje imovine Srpske crkve u Crnoj Gori, za koju je rekao da čuva infrastrukturu velike Srbije.

Medijski 'juriš' iz Srbije protiv crnogorskog zakona o crkvama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Na izjavu srpskog šef države Aleksandara Vučića kako bi ugostio svog crnogorskog kolegu Mila Đukanovića stigao je brz odgovor iz Đukanovićevog kabineta, kako je poziv za sastanak sa Vučićem trajno otvoren i kako će njih dvojica zajedno procijeniti kad je optimalan trenutak da do njega dođe, bilo da Đukanović posjeti Beograd ili Vučić Podgoricu.

U svakom slučaju, bio bi to prvi bilateralni sastanak čelnih ljudi dvije države, koji su se do sada samo sastajali na međunarodnim skupovima i forumima, na kojima na tapetu nijesu bili srpsko-crnogorski odnosi.

Iako su floskule o nikad boljim relacijama dvije države godinama stizale i sa jedne i sa druge adrese, činjenica je da Aleksandar Vučić niti jednom nije bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, kao što je Milo Đukanović u posljednjih 25 godina samo 2013. godine zvanično boravio u Srbiji, kao tadašnji crnogorski premijer.

Beogradski analitičar Vlatko Sekulović smatra da bi bilo dobro kada bi na predstojećem sastanku i Đukanović i Vučić utvrdili kako im je najveći zajednički problem politika Srpske pravoslavne crkve.

"Ako to budu konstatovali na sastanku, sigurno je da će učiniti dosta toga kako bi poboljšali odnosi između dvije zemlje, i da ne dozvole onima koji bi željeli da dođe do sukoba na relaciji Srbije i Crne Gore, da realizuju svoj naum", ističe Vlatko Sekulović.

Analitičar Sergej Sekulović, pak, konstatuje kako će dva najmoćnija čovjeka Srbije i Crne Gore međusobnim susretom još jednom demonstrirati kako je njihova realna i faktička moć veća od institucija države.

"U svakom slučaju, činjenica je da odnosi Srbije i Crne Gore u kontinuitetu imaju smjenu toplo-hladnih odnosa, i da su prilično personalizovani. Odnosno, da nijesu institucionalno jako postavljeni, što jeste veliki problem. Sa druge strane, ono što je objektivno veliki problem daje moć i tim personalnim odnosima da mogu da mogu da te odnose zahlađuju ili otopljavaju u skladu sa njihovim trenutnim interesima", komentariše Sergej Sekulović.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u međuvremenu, zadržao je praksu da se povremeno sastane sa onima koji se predstavljaju kao politički predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori. Tako se posljednji sastanak održao u Kraljevu, sa koga je još jednom ponovio mantru kako je Srbija riješena da pomaže svom narodu u zemljama regiona, a posebno kada je riječ o o identitetskim pravima, očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Ni nakon tog, kao ni nakon prethodnih sastanaka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore, Aleksandar Vučić nije uputio nijednu packu na račun predsjednika Đukanovića.

U međuvremenu do direktne političke konfrontacije dvojice šefova država nije došlo ni prethodnih nedjelja, kada je retorička paljba Beograda i Podgorice, zbog pitanja statusa crkve u Crnoj Gori, doživljavala vrhunac.

Vlatka Sekulovića pitali smo kako to tumači i koliko je na dvojici predsjednika velika odgovornost u trasiranju boljih odnosa dvije države.

"Mislim da je, prije svega takav pristup odgovoran. Taj jedan susret neće biti presudan. Odnosi između dvije države i dva naroda su dobri. Niti su Crnogorci ugroženi u Srbiji, niti Srbi u Crnoj Gori. Obje zemlje se razvijaju i idu naprijed. Odgovornost je utoliko da ne dozvoli onima koji nemaju nikakvog legitimiteta, makar ne parlamentarnog, odnosno neostvarenog putem izbora, da utiču na te odnose i da ih kvare. Tu mislim na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC). Jer ona je ta koja nonstop kvari i nonstop rovari. Ona se na čitavom prostoru bivše SFRJ kontraponira državnim institucijama kao paralelni sistem vlasti. To je apsolutno neprihvatljivo kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori. Na njima je odgovornost da tu organizaciju svedu na mjeru koja joj pripada i na ulogu koja joj pripada u svakom normalnom društvu", zaključuje Vlatko Sekulović.

Dio političkih partija u Crnoj Gori smatra da potencijalni zvanični razgovori, dvojice predsjednika Crne Gore i Srbije Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića, neće uticati na promjenu stava ili odustajanja od namjere crnogorskih vlasti da riješi pitanje statusa pravoslavne crkve. Takođe dio stranaka ocjenjuje da u potencijalnim razgovorima, ne bi trebalo razgovarati o temama koje predstavljaju unutrašnja pitanja političkih odnosa u Crnoj Gori.

Komentarišući činjenicu da su predsjednici Crne Gore i Srbije Milo Đukanović i Aleksandar Vučić izrazili spremnost da zvanično razgovaraju o odnosima dvije zemlje ali bez konkretne najave kada bi to moglo biti, funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Milutin Đukanović je skeptičan prema ostvarenju pozitivnog rezultata potencijalnog dijaloga dvojice predsjednika.

Poslanik Fronta Milutin Đukanović podsjeća da je ta politička koalicija ‘pozvala zvaničnu Srbiju da prekine svaku komunikaciju sa zvaničnom Crnom Gorom nakon što je funkcionerima Fronta presuđeno u slučaju državni udar’.

"Znamo da su i Vojislav Koštunica i Boris Tadić pokušavali da uspostave komunikaciju sa rukovodstvom Crne Gore sa ciljem poboljšanja položaja srpskog naroda u Crnoj Gori, ali ništa od toga nije bilo. Milo Đukanović je vodio agresivnu nacionalnu politiku protiv Srba i pravoslavnog naroda u Crnoj Gori. Sa Milom Đukanovićem je jednostavno nemoguće se dogovoriti, jer suštinska politika je Đukanovića je antisrpska. On samo pokušava da zamajava domaću i javnost u regionu kao da kod njega postoji dobra volja za rješavanje problema, a u suštini nema te volje", kaže Milutin Đukanović.

Dok je prije nekoliko dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio političke predstavnike Srba u Crnoj Gori sa kojima je razgovarao o njihovom statusu, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je na posljednjoj partijskoj konferenciji ponovio da se status pravoslavne crkve u Crnoj Gori mora redefinisati.

"Ne mislimo mi da treba formirati crnogorsku crkvu iz koje će Crnogorci izgoniti Srbe, ako što su tokom prethodnih decenija Srbi izgonili Crnogorce. Ne. Ovo mi radimo da bi smo učvršćivali stabilnost naše zemlje koja je na žalost permanentno pod udarom upravo Srpske pravoslavne crkve, koja na neki način pokušava da zadrži poziciju tempirane bombe u temeljima države Crne Gore. Ovo mi radimo da bi prevazilazili naše podjele", riječi su Mila Đukanovića.

Pokušali smo u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista da obezbijedimo sagovornika koji bi odgovorio na pitanje da li predsjednici Crne Gore i Srbije mogu u zvaničnom dijalogu da postignu dogovor o teškim pitanjima koja su u fokusu, međutim u toj partiji nisu željeli da komentarišu potencijalni dijalog na najvišem nivou.

Funkcioner opozicione Socijaldemokratske partije Ivan Vujović kaže da treba da dođe do dijaloga dvojice predsjednika, ali da ne treba raspravljati o unutrašnjim pitanjima u Crnoj Gori.

"Što se tiče Đukanovića i Vučića interesantno je da po Ustavu oni nisu najjače političke figure, već predsjednici Vlade. Ali uvijek se u kontekstu odnosa između Srbije i Crne Gore govori o odnosu između Đukanovića i Vučića. Veoma je loše da odnosi između dvije zemlje, koje treba da imaju bliske odnose, treba da zavise od ličnih odnosa bilo koga, pa bili to odnosi između predsjednika dvije države. Naravno, da li će do toga sastanka doći vidjećemo. Više puta je najavljivan, bilo bi dobro da do sastanka dođe i da se u toj nekoj relaciji sva sporna pitanja otklone. Ali da to zaista ne bude razgovor na način, barem kada je crnogorska pozicija u pitanju, da se bilo ko miješa u naše unutrašnje odnose. I to jeste pitanje percepcije, jer Crna Gora snažno istrajava da ta pitanja jesu unutrašnja pitanja", zaključuje Vujović.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo Radija Slobodna Evropa. Angažovan je kao urednik i voditelj centralnog dnevnika.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG