Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Intelektualci u Crnoj Gori između litija SPC i Đukanovićeve vlasti


Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije, fotografija iz 2011. godine

Dok jedan broj intelektualaca ćuti povodom aktuelnog sukoba između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i državnih institucija Crne Gore, zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, drugi dio se stavlja na jednu od strana. Postoje i intelektualci koji upozoravaju na moguće pogubne posljedice podrške ideologiji SPC, a čiji stavovi nailaze na kritiku dijela javnosti jer se doživljavaju kao podrška Đukanovićevoj trideset godina dugoj vladavini.

"Prva grupa je ona koja unaprijed sve zna, druga je ona koja ćuti pa se na kraju prikloni pobjedniku, a treća je pokušava racionalizovati međusobne protivrječnosti u društvu upozoravajući na ono što je suštinski bitno", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor Šerbo Rastoder.

Pismo Pokreta za nezavisnost

Profesoru Rastoderu je prethodnih dana zamjereno što je potpisao saopštenje bivših članova Pokreta za nezavisnost u kome su između ostalog litije Srpske pravoslavne crkve okarakterisane kao "antidržavniulični pohodi koje imaju snažnu propagandnu podršku od strane Srbije i uz zakulisno prisustvo Moskve". U saopštenju se navodi da je Crkva godinama devastirala kulturnu baštinu, djelujući van pravnog i poreskog sistema Crne Gore.

Uslijedila je kritika iz dijela nevladinog sektora, odakle je saopštenje Pokreta za nezavisnost protumačeno podrškom crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću, pri čemu je Rastoderu posebno zamjereno s obzirom na to da je godinama imao kritičan odnos prema vlastima.

Profesor Rastoder smatra da intelektualno određenje prema vrednosnim sudovima dovodi intelektualce u rizik da budu šikanirani.

"Vrijednosni sistem i sudovi, oni koji korespondiraju sa vašim ideološkim i političkim načelima daju vam pravo da se oglasite povodom svakog pitanja. Pri tom naravno, rizikujete da budete demonizirani i šikanirani od bilo koje strane koja različitost mišljenja shvata kao neku vrstu neobjavljenog rata. Ali istovremeno nije dobro imati taj intelektualni komoditet, odnosno ćutati o stvarima na koje jednostavno morate dati odgovor. Izgovor da ne znate sve što se 'iza brda valja' ako smijem tako da kažem, je providan iz razloga što u jednoj ozbiljnoj analizi svaki intelektualac može da dođe do onoga što je vrijednosni sistem jedne ili druge strane", zaključuje profesor Rastoder.

Profesor Rastoder (na fotografiji) smatra da intelektualno određenje prema vrednosnim sudovima dovodi intelektualce u rizik da budu šikanirani
Profesor Rastoder (na fotografiji) smatra da intelektualno određenje prema vrednosnim sudovima dovodi intelektualce u rizik da budu šikanirani

Zvanično tumačenje državnih institucija Crne Gore je da Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojen decembra 2019. godine država želi da uredi tu oblast, bez kršenja prava bilo koje vjerske zajednice, dok SPC traži povlačenje Zakona na osnovu ubjeđenja da država želi da joj otme imovinu. Zbog zakona već dva mjeseca SPC organizuje masovne protestne litije. U optužbama državnih i partijskih organa vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS)se tvrdi da su protestne litije SPC a mehanizam za destabilizaciju države i prikazivanje Crne Gore kao nefunkcionalne države. Pokazuje se da su njihove "svetinje" velikosrpski nacionalizam, i rusko pokroviteljstvo oličeno u Onufriju, piše u saopštenju vladajućeg DPS od 2. marta.

Deficit intelektualaca

Crna Gora je deficitarna kada su nezavisni intelektualci u pitanju, a i oni rijetki koji to jesu, često su na udaru neke od strana kojoj iznijeti stav ili mišljenje ne odgovara, kaže za RSE politički analitičar Zlatko Vujović.

"Upravo ovih dana se vidi da se jedan dio intelektualaca, bez obzira što su kritički gledali na vlast, nalazi pod snažnim pritiskom i udarima da treba da podrže proteste koje organizuje SPC, jer su ti protesti protiv vlasti, ne dozvoljavajući, uslovno rečeno da se sagledaju i negativni aspekti ovih protesta (litija SPC)", komentariše Vujović.

Profesor Šerbo Rastoder kaže da je konkretna situacija zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti na neki način stavila intelektualce pred izbor koji je naizgled protivrječan.

"Taj izbor glasi otprilike ovako: s jedne strane se brani duhovno nasljeđe kao odbrana svetinja, a sa druge strane se brani političko nasljeđe kao zasluga jednog režima", kaže profesor Rastoder, ocjenjujući da je upuštanje u takvu konstrukciju tumačenja stvari pogrešno.

"Zato ja zagovaram stav da se ne određujemo prema konkretnim ličnostima nego prema vrijednostima i vrednosnim sudovima", smatra Rastoder.

Na naše pitanje da li je u Crnoj Gori moguće biti autonoman u kritici i vlasti i crkve bez rizika od svrstavanja među "režimske intelektualce" Zlatko Vujović kaže da je to "na žalost crnogorska svakodnevica u kojoj se pokušava, na neki način, predstaviti da je sve što je protiv vlasti je dobro za Crnu Goru" Vujović proteste doživljava kao povratak u prošlost, odnosno ratne devedesete godine prošlog vijeka.

Isključivost jednih u odnosu na druge

Profesorica iz Budve Božena Jelušić za RSE kaže da je u Crnoj Gori ugrožen građanski potencijal kao neka vrsta trećeg, srednjeg puta koji bi bio rješenje višedecenijske krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi kao i najnovije krize nastale nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tu isključivost jednih u odnosu na druge, kako ističe Jelušić, najbolje ilustruju reakcije na saopštenje dijela pripadnika bivšeg Pokreta za nezavisnost Crne Gore, a povodom litija u organizaciji SPC.

"U konkretnom slučaju jednima smeta osuda litija, drugima neki od potpisnika izjave u kojoj se kritikuju litije, trećima kritika vlasti koju ta deklaracija takođe sadrži. Iz svega se vidi da se crnogorski intelektualci vrlo ušuškani u svoje eho komore u kojima lijeno vare svoja zauvijek zauzeta stanovišta, bez potrebe da ih preispituju i čuju drugačije argumente. To sve diskredituje intelektualca kao takvog, ta nespremnost da čuje i drugačije argumente", navodi Jelušić.

'Iz svega se vidi da se crnogorski intelektualci vrlo ušuškani u svoje eho komore u kojima lijeno vare svoja zauvijek zauzeta stanovišta', kaže Božena Jelušić (na fotografiji)
'Iz svega se vidi da se crnogorski intelektualci vrlo ušuškani u svoje eho komore u kojima lijeno vare svoja zauvijek zauzeta stanovišta', kaže Božena Jelušić (na fotografiji)

Zlatko Vujović podsjeća da su u vrijeme Titove Jugoslavije (SFRJ) postojali disidenti, odnosno intelektualci koji se nijesu slagali sa politikom tadašnje komunističke vlasti, koja im je zabranjivala političko djelovanje, ali im nije osporavano pravo da saopšte svoj stav. Danas, kako primjećuje Vujović intelektualaca tog kalibra nema ukazujući da su i mediji zauzeli stranu u aktuelnom crkveno državnom sukobu:

"Nemamo ni takvih nezavisnih intelektualaca a ni jakih nezavisnih medija, zapravo su i mediji u cijeloj ovoj priči o sporu države i crkve zauzeli stranu. Kada se neko od nezavisnih intelektualaca i pojavi , on je atraktivan jednoj strani sve dok njegov stav podržava poziciju te strane a kritikuje poziciju one druge, suprotstavljene strane. Kada to nije slučaj takvi intelektualci od strane koja nije srećna zbog izrečenih stavova bivaju etiketirani i obilježeni kao intelektualci one druge strane. Tako da je biti nezavistan intelektualac u Crnoj Gori veoma teško jer ništa ne dobijate a strašno puno gubite" primjećuje Vujović.

Saopštenje u kojem se osuđuju litije SPC u Crnoj Gori potpisalo je 50 bivših članova Pokreta za nezavisnost koji je djelovao do referenduma o nezavisnosti Crne Gore koji je održan 2006.

XS
SM
MD
LG