Dostupni linkovi

Još četvoro nepoželjnih ruskih diplomata u Crnoj Gori


Ruska ambasada u Podgorici
Ruska ambasada u Podgorici

Još četvoro ruskih diplomata iz ambasade Rusije u Crnoj Gori je proglašeno personom non grata u Crnoj Gori, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) 7.aprila.

"Ministarstvo je donijelo pomenutu odluku na osnovu procjene relevantnih

bezbjednosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskih diplomata i člana 9 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima", piše u obrazloženju MVP.

Formalna nota o ovoj odluci sa rokom od sedam dana o napuštanju teritorije Crne Gore je uručena danas ruskom ambasadoru.

To je ukupno pet protjeranih ruskih diplomata iz Crne Gore u poslednjih nešto više od mjesec dana. Nepoželjnom osobom je 4.marta proglašen ruski diplomata iz ambasade te zemlje u Podgorici sa obrazloženjem da bezbjednosni organi procjenjuju da su njegove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.

Crnogorski mediji su objavili da je riječ o Viktoru Antipinu, o kojem je prethodno Pobjeda izvijestila kao jednom od dva ruska obavještajca koji su se sastali sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem iz proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta (DF).

Kao recipročnu mjeru, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je 24.marta proglasilo nepoželjnom osobom jednog diplomatu iz ambasade Crne Gore u toj zemlji.

MVP Crne Gore je tada ocijenilo da je riječ o očekivanoj, ali neopravdanoj mjeri jer se "diplomata Crne Gore u Rusiji, u zvanju savjetnika, u potpunosti ponašao profesionalno, u skladu sa diplomatskim pravilima i načelima službe, poštujući zemlju prijema i ne zloupotrebljavajući njeno gostoprimstvo".

Diplomatski odnosi između Crne Gore i Rusije su pogoršani od 2014. kada se Podgorica pridružila sankcijama Evropske Unije koje su uvedene Moskvi zbog aneksije ukrajinskog Krima.

Dodatno su pogoršani nakon pokušaja nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori u oktobru 2016., za što su optužena i dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, te osam srpskih državljana i čelnici DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić. Taj slučaj se povezuje sa pokušajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO Alijansi.

Nakon prvostepene presude je Apelacioni sud vratio slučaj na ponovno suđenje, koje još nije počelo.

Crna Gora je postala članica NATO-a 2017.godine, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista, koju je zbog toga zvanična Moskva oštro kritikovala.

XS
SM
MD
LG