Dostupni linkovi

Četvrti put odloženo ponovno suđenje za 'državni udar' u Crnoj Gori


Ispred Višeg suda u Podgovorici tokom glavnog pretresa i izvođenja dokaza u predmetu "državni udar", 7. septembar 2017.

Ponovljeno suđenje u predmetu "državni udar" koje je bilo zakazano u Višem sudu u Podgorici, četvrti put je odloženo, a novo je zakazano za 30. maj.

Razlog za odlaganje početka glavnog pretresa pred sudskim vijećem sudije Zorana Radovića, 28.marta, je odsustvo jednog od optuženih, penzionisanog policijskog generala iz Srbije Bratislava Dikića, zbog zdravstvenih problema.

Kako je saopštio sudija Radović, Dikić je o tome sudu poslao medicinsku dokumentaciju.

U međuvremenu je objavljeno da je Bratislav Dikić pokušao da uđe u Bosnu i Hercegovinu 24. marta, ali je vraćen sa granice na osnovu procjene Obaveštajno-bezbednosna agencija BiH (OBA).

Prethodno zakazani glavni pretresi u slučaju "državni udar" su odlagani zbog štrajka advokata, na zahtjev branilaca optuženih, te zato što je jedan od okrivljenih bio zaražen korona virusom.

Apelacioni sud je 5. februara 2021. oborio prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici, iz maja 2020, kojom je 13 optuženih, osuđeno na ukupno na oko 70 godina zatvora.

Presudom su svi optuženi bili osuđeni za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj terorizma.

Sud je naložio obnavljanje procesa pred novim sudskim vijećem Višeg suda u Podgorici.

U obrazloženju ukidanja prvostepene presude navedeno je da su počinjene "bitne povrede odredaba krivičnog postupka", a na osnovu žalbi branilaca optuženih.

Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, lideri demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kao i osam državljana Srbije su u vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine pokušali da nasilno sruše tadašnju vlast i spriječe pristupanje Crne Gore NATO alijansi.

Optuženi su, kako je tada navelo Specijalno tužilaštvo, navodno namjeravali na izborni dan 16. oktobra 2016. godine da nasilno zauzmu Skupštinu Crne Gore, pokrenu sukobe sa policijom i likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Presudom Višeg suda od 9. maja 2019. godine lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, dok je vozač tog političkog saveza Mihailo Čađenović osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora. Na kaznu zatvora od 15 godina osuđen je Eduard Šišmakov, a Vladimir Popov na 12.

Osam godina dobio Bratislav Dikić, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić po sedam, Srboljub Đorđević i Milan Dušić dobili su po godinu i po zatvora, Branka Milić tri, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora.

XS
SM
MD
LG