Dostupni linkovi

Crnogorski premijer odbacio zahtjeve za ostavku


Činjenica da Vlada nema podršku najvećeg političkog subjekta u parlamentarnoj većini, Demokratskog fronta, za premijera Zdravka Krivokapića (na fotografiji, jun 2021.) predstavlja osnov za nastavak razgovora o rekonstrukciji Vlade.

Na više puta upućeno pitanje iz poslaničkih klupa opozicije - da li će podnijeti ostavku na premijersku funkciju, predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je odbacio takvu mogućnost.

Ostavku premijera opozicija je tražila zbog: izostanka napretka u oblasti evropskih integracije Crne Gore što je konstatovano u izvještaju Evropske komisije, zbog činjenice da Vlada nema podršku parlamentarne većine koja ga je izabrala na mjesto premijera, te zbog teške epidemiološke situacije i velikog broja smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa.

"Vi mene pitate da li treba da podnesem ostavku kao lični čin ili da tražim da se glasa o nepovjerenju Vladi. To je vaša pusta želja", saopštio je premijer Krivokapić na brojne kritike opozicionih poslanika na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore.

Izvještaj Evropske komisije razlog za ostavku premijera

Kao jedan od razloga za ostavku premijera Krivokapića, poslanici opozicije su naveli dijelove izvještaja Evropske komisije koji se direktno odnose na rad Vlade i parlamentarne većine.

Među njima je stav da je parlamentarna većina ubrzano usvajala zakone bez konsultacija što je omelo reforme uz rizik poništavanja ranijih rezultata.

"Reorganizacija državne uprave dovela je do suštinske promjene zaposlenih, uključujući rukovodeći nivo, ugrožavajući crnogorski kapacitet da zadrži iskusne zaposlene u različitim sektorima od značaja pristupanja Evropskoj uniji", naveo je poslanik opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević.

Raško Konjević (na fotografiji, mart 2021.): Suštinska promjena zaposlenih zbog reorganizacije državne uprave
Raško Konjević (na fotografiji, mart 2021.): Suštinska promjena zaposlenih zbog reorganizacije državne uprave

Premijer Krivokapić je navedene kritike ocijenio tendencioznim jer se radi o segmentima izvještaja.

"Izvještaj je takav kakav jeste. Vlada će vrlo odgovorno, da bi unaprijedila svoj rad, vrlo brzo imati akcioni plan", naveo je premijer.

Poslanik opozicione Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je citirao dio izvještaja Evropske komisije u kome se kaže da nova Vlada nije donijela očekivani napredak posebno u evropskim integracijama, na polju ekonomije i vladavine prava.

Ervin Ibrahimović (na fotografiji, februar 2021.): Krivokapićeva Vlada je uklonila pripadnike nacionalnih manjina iz gotovo svih institucija
Ervin Ibrahimović (na fotografiji, februar 2021.): Krivokapićeva Vlada je uklonila pripadnike nacionalnih manjina iz gotovo svih institucija

Ibrahimović je posebno naglasio činjenicu da je Krivokapićeva Vlada uklonila pripadnike nacionalnih manjina iz gotovo svih institucija.

"Da sam maliciozan pitao bih vas - da li ovakvu kadrovsku politiku vodite jer vam neko iz Beograda ili Republike Srpske preporučuje. Vi ste predsjednik Vlade svih građana, a ne samo jednog dijela. Vama treba da budu glavne reference, za prijem u javnu upravu, a ne pripadnost jednoj religiji", rekao je Ibrahimović.

Premijer Krivokapić je ustvrdio da u njegovom radu nije bilo političkog revanšizma.

"Ja ne znam kako se ko osjeća, ali znam da niko u ovoj Vladi niko nema ništa protiv bilo koje manjine. Naprotiv, svi želimo da napravimo iskorak. Ovdje nema revanšizma i nema diskriminacije. To se vama možda čini. Ja sam vam nudio da uđete u Vladu", riječi su Krivokapića.

I kriza Vlade razlog za ostavku?

Do krize Vlade i poremećaja odnosa u parlamentarnoj većini došlo je nakon izglasavanja Rezolucije o negiranju genocida u Srebrenici u junu ove godine, kada je Demokratski front (DF) napustio parlament zahtijevajući rekonstrukciju Vlade. Oni su tada saopštili da je Krivokapićev kabinet izgubio njihovu podršku i da neće učestvovati u plenumu Skupštine sve dok njihovi čelnici ne uđu u rekonstruisanu Vladu.

Stav DF podržali su Demokrate, tako da od 41 poslanika parlamentarne većine, 38 saglasno da u Vladu uđu političari, čemu se za sad protive tri poslanika Građanskog pokreta URA, koji insistiraju na aktuelnom ekspertskom konceptu Vlade koji je podržan od SAD i EU.

Činjenica da Vlada nema podršku najvećeg političkog subjekta u parlamentarnoj većini, Demokratskog fronta, za premijera Zdravka Krivokapića predstavlja osnov za nastavak razgovora o rekonstrukciji Vlade.

Za predsjednika opozicione Socijaldemokrata Ivana Brajovića to je, pak, jedan od razloga za pad Vlade.

"Crna Gora je u nezabilježenoj institucionalnoj krizi. Vladu podržava svega tri ili četiri poslanika od 81. Shvatate li vi da ste, zato što vas niko ne podržava, blokirali ovaj parlament. Nema usvajanja zakona i nikada nije bilo ovakve pauze u radu Skupštine. Imamo potpunu blokadu u svim segmentima", rekao je Brajović dodajući da je odgovornost premijera najveća i da je najpošteniji izlaz iz situacije vanredni parlamentarni izbori.

Ivan Brajović (na fotografiji, avgust 2020): Imamo blokadu u svim segmentima
Ivan Brajović (na fotografiji, avgust 2020): Imamo blokadu u svim segmentima

Odbijajući da podnese ostavku, premijer Krivokapić je saopštio da po njegovom mišljenju nema uslova za održavanje prijevremenih izbora u Crnoj Gori.

"Kako mogu izbori da se održe i da budu potpuno demokratski, bez izmjene izbornog zakonodavstva? Kako da se dese izbori sa istim tužilaštvom koje sve afere koje se odnose na političku korupciju drži u fijokama ili ih pogrešno procesuiraju? Da li vas treba podsjećati šta ste radili u prethodnom periodu", pitao je premijer Krivokapić poslanike opozicije koji su do avgusta prošle godine bili vlast u Crnoj Gori.

Premijer Zdravko Krivokapić je odbacio je i mogućnost formiranja manjinske ili prelazne Vlade.

"Građani žele da ova vlast traje do sljedećih izbora. Svi koji bi se opredijelili za prelaznu ili manjinsku Vladu, direktni su saučesnici sa svim onim što je prethodni režim odradio", rekao je Krivokapić.

Pregovori između stranaka o rekonstrukciji Vlade i prevazilaženju krize u odnosima partija parlamentarne većine, koji su počeli ljetos, su prekinuti.

Teška COVID situacija nije razlog za ostavku premijera

Ostavku premijera tražio je i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković koji je konstatovao katastrofalnu zdravstvenu situaciju u Crnoj Gori zbog ogromnog broja zaraženih korona virusom i visoke stope smrtnosti.

"Skoro svakodnevno imamo dvocifren broj umrlih. Prva smo država u svijetu po broju zaraženih, peti smo u svijetu po broju umrlih na milion stanovnika, imamo više oboljelih nego Kina, a 1.200 više umrlih nego Luksemburg. Ova pogibija se mora zaustaviti a prvi korak je ostavka premijera", rekao je Eraković.

Jevto Eraković (na fotografiji, januar 2021.): Prva smo država u svijetu po broju zaraženih
Jevto Eraković (na fotografiji, januar 2021.): Prva smo država u svijetu po broju zaraženih

Premijer Krivokapić je odbacio ocjene poslanika opozicije optužujući ih da su manipulisali statistikom.

"Vi ste oni koji su u statistici napravili igru brojeva. Ta smrtnost o kojoj pričate nije tačna. Vi dramatizujete situaciju. Oporavljeno je 98,5% zaraženih. To nije ispod prosjeka u odnosu na okruženje, a u odnosu na neke smo bolji", rekao je Krivokapić ponavljajući da neće podnijeti ostavku.

Sumorni rekord: Crna Gora prva u svijetu po broju inficiranih
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Više poslanika opozicije je spočitalo premijeru Krivokapiću zato što se nije vakcinisao i uporno odbija da to uradi.

"Vi ste na čitavoj planeti jedini predsjednik nekog nacionalnog tijela za borbu protiv COVID-a 19 koji se nije vakcinisao. Da li smo vas dobro razumjeli da vas je navodno ljekar savjetovao da se ne vakcinišete", pitao je poslanik Eraković.

RSE o pandemiji COVID-a 19

Više priča, analiza, foto i video zapisa te infografika o COVID-19.

Premijer Krivokapić je u intervjuu Televiziji Crne Gore na direktno pitanje - da li će se vakcinisati, rekao da se konsultovao sa svojim ljekarom koji mu je rekao da ima dovoljno antitijela na korona virus te da mu u ovom trenutku nije potrebna vakcinacija.

Na premijerovu izjavu je reagovala istraživačica na Pasterovom institutu u Parizu, Marija Backović.

"Ja se bavim naukom, a ovo je domen naučne fantastike tako da prepuštam interpretacije specijalistima tog žanra", napisala je Backović na Tviteru 29. oktobra.

Backović je ranije u više navrata saopštavala da je "besmisleno" govoriti o neophodnom broju antitijela da bi neko bio zaštićen, te da imati antitijela samo znači da je imuni sistem bio aktiviran virusom ili vakcinom.

"Pojednostavljivati zaštitu od bolesti na potpuno arbitrarni broj o nivou antitijela je u najmanju ruku opasno", navela je Backović.

U oktobru su od posljedica COVID infekcije preminule 173 osobe, u prosjeku šest dnevno, a ukupan broj preminulih u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.095.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG