Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Posle odluke Srbije, Crna Gora traži tržišnu alternativu


"U nekom tromjesečnom periodu, ne treba očekivati nestašice i probleme u snabdijevanju hranom na crnogorskom tržištu", navodi analitičar Vasilije Kostić (ilustrativna fotografija)

“Zbog zaustavljenog prometa sa Srbijom, mi smo se usmjerili na alternativna tržišta, snabdijevanje se obavlja u kontinuitetu i to ne utiče na ponudu u našim marketima”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Olivera Lakonić iz kompanije Voli, najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori.

Srbija je zbog epidemiološke situacije u zemlji, na 30 dana zabranila izvoz osnovnih životnih namirnica i sredstava za higijenu.

Takvu odluku Srbije posredno je kritikovao crnogorski premijer Duško Marković tokom video konferencije 17. marta na kojoj su, pored lidera zemalja Zapadnog Balkana, učestvovali i austrijski kancelar Sebastijan Kurc i evropski komesar za susjedsku politiku u pregovore o proširenju Oliver Varhelji.

“Uz puno razumijevanje potrebe svih zemalja da prvo pomognu svojim građanima, vjerujem da zatvaranje tržišta i ekonomija te blokiranje resursa i avansno plaćene robe, nijesu izraz solidarnosti, ni evropskih vrijednosti“, rekao je premijer Marković.

Kako će Crna Gora odgovoriti na blokadu uvoza is Srbije iz koje primarno dobavlja hranu i druge namirnice i da li će doći do nestašica osnovnih životnih namirnica?

Najviše uvezeno hrane iz Srbije

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a u januaru ove godine, od ukupnog uvoza hrane, iz Srbije je uvezeno 31 posto, a od zemalja regiona tu su Bosna i Hercegovina sa sedam posto i Hrvatska sa skoro šest posto.

Iz Ministarstva ekonomije Crne Gore ni poslije dva dana nijesu odgovorili na pitanja RSE da li je snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama u Crnoj Gori dovedeno u pitanje nakon odluke Srbije da zabrani izvoz hrane.

Takođe, RSE nije dobio odgovor na pitanje da li Crna Gora ima dovoljno zaliha ovih namirnica i za koji period kao i da li će Vlada „otvoriti“ neke druge kanale uvoza ovih namirnica i koja bi to tržišta mogla da budu?

'Osnovnih životnih namirnica ima dovoljno'

U prvim danima nakon uvođenja mjera za prevenciju korona virusa u Crnoj Gori, ministarka ekonomije Dragica Sekulić je saopštila da osnovnih životnih namirnica ima dovoljno za nekoliko mjeseci, kao i da nema potrebe da građani gomilaju zalihe hrane.

Crna Gora: Ograničenja u prodavnicama, zatvorene škole, pozorišta, kafići
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su za RSE saopštili da na dnevnom nivou prate situaciju i poteškoće u poslovanju domaćih privrednih subjekata zbog korona virusa.

“Rezultati pokazuju da se najčešće posljedice krize odnose na poteškoće sa već dogovorenim poslovima – teže se obavljaju, dovršavaju ili se potpuno otkazuju, otežano je sklapanje novih poslova, a smanjena je potražnja na domaćem tržištu”, navode u PKCG-u.

Brige zbog zatvaranja granica

Iz Privredne komore ističu da su crnogorski privrednici zabrinuti zbog zatvaranja granica, kako zbog snabdijevanja proizvodima koje uvoze, tako i zbog nemogućnosti obezbjeđivanja sirovina i rezervnih dijelova za sopstvenu proizvodnju.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže za RSE da kratkoročno, u nekom tromjesečnom periodu, ne treba očekivati nestašice i probleme u snabdijevanju hranom na crnogorskom tržištu.

“To može da bude u redu u nekom periodu mjesec dva ili najviše tri. To je neka moja projekcija. Imajući u vidu poslovni proces i prirodu trgovine, potpuno je jasno da veliki snabdjevači moraju zbog obavljanja svog posla imati značajan lager, odnosno značajnu količinu robe na zalihama. Upravo zbog toga u prvom periodu ne bi trebalo da se osjete bilo kakve posljedice po snabdjevenost”, ističe Kostić.

Zašto je teško napraviti vakcinu protiv korona virusa?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:09 0:00

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) u 2019. godini je uvezeno nešto više od 474 miliona eura hrane. U strukturi uvoza hrane dominira uvoz mesa, zatim voća i povrća, žitarica, mliječnih proizvoda i jaja.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić navodi da bi nakon odluke Srbije da zabrani izvoz hrane, crnogorski državni organi trebalo već sada da traže nove kanale i partnere za uvoz hrane iz regiona i Evropske unije (EU).

Brine ga što crnogorski građani u strahu od korona virusa ovih dana gomilaju zalihe hrane.

“Najgori scenario za građane Crne Gore bi bio kada bi smo svi odjednom otišli u nabavku i pokupovali sve i napravili zalihe. To bi bilo nešto što bi bilo u korist naše štete i to bi moguće bio jedan od okidača za krizu u snabdjevenosti i nabavci. To bi onda moglo da generiše i nezadovoljstvo i nepovjerenje u institucije i onda je pitanje kuda bi sve to onda otišlo”, kaže Kostić.

Kolike su razmjere 'gomilanja zaliha'?

A kolike su razmjere “gomilanja zaliha” možda najbolje pokazuje promet u Voli marketima u Crnoj Gori 17. marta.

“Imamo podatak da je samo u jednom danu, a to je bilo juče (17. mart), kupljeno osnovnih životnih namirnica u iznosu koji mi obračunamo kao promet za cijeli mjesec. Zato je i bio moj apel da se ne gomilaju zalihe i da neko domaćinstvo recimo kupuje po 50 kilograma brašna. Svjedoci smo nelogično masovne kupovine ovih dana”, kaže Olivera Lakonić, marketing menadžer u kompaniji Voli.

Prema podacima Monstata, Crna Gora prosječno svakog dana potroši blizu milion i po eura na uvoznu hranu, što je gotovo dva i po eura dnevno po stanovniku.

I u periodu takozvanog ekonomskog buma 2008. godine, kada je Crna Gora bilježila rekorde po stopi ekonomskog rasta i broju turista, dnevna potrošnja uvozne hrane iznosila je 1,45 eura po stanovniku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG