Dostupni linkovi

Ponavljanje suđenja optuženima za 'državni udar' u Crnoj Gori


Dio optuženih za pokušaj "državnog udara" u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. (s lijeva na desno: Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Vladimir Popov i Eduard Šišmakov)
Dio optuženih za pokušaj "državnog udara" u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. (s lijeva na desno: Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Vladimir Popov i Eduard Šišmakov)

U Višem sudu u Podgorici je 29. novembra, nakon šest odlaganja, počelo obnovljeno suđenje za pokušaj "državnog udara" na dan parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori.

Novo suđenje posljedica je ukidanja prethodne presude Višeg suda kojom su dva ruska i više srpskih državljanina, uz lidere tada opozicionog Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori, bili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.

Promijenjeni su sudija i sudsko vijeće pred kojim se sudi.

Novi sudija u slučaju "državni udar" Zoran Radović tražio je da Specijalno državno tužilaštvo u roku od 15 dana dostavi izmijenjenu optužnicu zbog, kako je naveo, novog činjeničnog stanja u ovom predmetu.

Lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić u vrijeme kada su bili optuženi u slučaju "državni udar", 17. jul 2017.
Lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić u vrijeme kada su bili optuženi u slučaju "državni udar", 17. jul 2017.

Branilac okrivljenog, jednog od lidera proruskog DF-a Andrije Mandića, advokat Miroje Jovanović, predložio je da se odbaci optužnica u ponovljenom postupku.

Naredni pretres je zakazan za 20. februar sljedeće godine.

U proteklih šest godina je tekao proces tokom kojeg su se promijenile i političke okolnosti jer su tada optuženi lideri opozicije - u međuvremenu na izborima 2020. osvojili vlast i nakon tri decenije - prekinuli vladavinu stranke predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

Pokušaj 'državnog udara', oktobar 2016.

Nekadašnji komandant žandarmerije Srbije Bratislav Dikić tokom hapšenja u Podgorici 2016. godine.
Nekadašnji komandant žandarmerije Srbije Bratislav Dikić tokom hapšenja u Podgorici 2016. godine.

Pokušaj "državnog udara" obilježio je parlamentarne izbore 16. oktobra 2016. godine.

U jutarnjim satima, dok je trajalo glasanje, policija je, po nalogu Specijalnog tužilaštva, uhapsila više državljana Srbije, koji su se nalazili u Podgorici.

Oni su bili osumnjičeni da su pripremali nasilno rušenje vlasti u večernjim satima nakon okončanja glasanja, te za stvaranje kriminalne organizacije zbog sprovođenja terorističkih akata.

U grupi od 20 uhapšenih državljana Srbije bio je i penzionisani policijski general i nekadašnji komandant žandarmerije Srbije, Bratislav Dikić.

Vijest o hapšenjima je odjeknula u svjetskim medijima.

Vrlo brzo je objavljeno da iza pokušaja "državnog udara" stoje ruske službe, jer su se na spisku osumnjičenih našli i ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koji nisu bili dostupni.

Hapšenje osumnjičenih za pokušaj "državnog udara" 16. oktobra 2016. godine.
Hapšenje osumnjičenih za pokušaj "državnog udara" 16. oktobra 2016. godine.

Lideri proruskog DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Mandićev vozač Mihailo Čađenović, bili su osumnjičeni da su bili dio zavjere.

Optužnica podignuta sredinom 2017.

Čitav proces hapšenja osumnjičenih, istragu, te podizanje optužnice, vodili su tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac Saša Čađenović.

Milivoje Katnić, tadašnji glavni specijalni tužilac, septembar 2019.
Milivoje Katnić, tadašnji glavni specijalni tužilac, septembar 2019.

U prvom nastupu nakon hapšenja, Katnić je saopštio da su grupe imale plan da "u uniformama crnogorske policije upadnu u Skupštinu, izazovu sukob policije i građana i da uhapse ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića".

Optužnicom, koja je podignuta sredinom 2017. godine, obuhvaćeni su i ruski državljani Šišmakov i Popov, koje je tužilaštvo teretilo za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, kao organizatore i finansijere pokušaja nasilnog rušenja vlasti u Crnoj Gori.

Za ista krivična djela su optuženi Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koji su bili nedostupni sudu i Bratislav Dikić.

Ostalih šest srpskih državljana, lideri DF-a i Mihailo Čađenović su gonjeni za stvaranje kriminalne organizacije.

Sudski proces trajao do maja 2019.

Sudski proces pred Višim sudom u Podgorici trajao je do maja 2019.

Intenzivna saslušanja, iznošenje dokaza, verbalni sukobi u sudnici između optuženih i svjedoka saradnika, kao i opuženih i tužilaca... prenošeni su direktno putem Javnog servisa i YouTubea.

Svi optuženi su negirali krivična djela za koje su ih teretili tužioci.

Andrija Mandić i Milan Knežević, jedini optuženi koji nisu bili u pritvoru, su tvrdili da je proces montiran kako bi se zabranilo djelovanje Demokratskom frontu. Kao inspiratora označili su Mila Đukanovića.

Tužioci su pokušavali da dokažu da je DF finansiran ruskim novcem i da je bio u sprezi sa ruskim obavještajnim službama.

Ključni svjedok saradnik tužilaštva je bio Saša Sinđelić, koji je govorio o kontaktima sa Šišmakovim i Dikićem, o nabavci opreme i oružja za izvršenje prevrata.

Šta je Sinđelić rekao na sudu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Optuženi su osporavali njegov kredibilitet, navodeći da ga zbog ubistva potražuje Hrvatska kojoj je i izručen oktobra 2019. na izdržavanje zatvora.

Zapadni zvaničnici su podržavali crnogorske institucije da rasvijetle slučaj i razotkriju umiješanost Rusije u pokušaj nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je odbacio optužbe da je Moskva stajala iza neuspješnog pokušaja puča u Crnoj Gori, rekavši da "za takve tvrdnje nema dokaza".

Presuda maja 2019.

Sudija Suzana Mugoša je objavila presudu 9. maja 2019. godine kojom su svi osuđeni.

Ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov na 15 i 12 godina zatvora, Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet, Batislav Dikić na osam, Bogićević i Ristić na po sedam, dok su ostali optuženi dobili od godinu i po do tri.

Objavljeno 9. maja 2019.
Objavljeno 9. maja 2019.

Prvostepenu osuđujuću presudu pozdravila je američka ambasada u Podgorici, koja je saopštila da je to "istorijski dan za vladavinu prava u Crnoj Gori", a tadašnji ministar vanjskih poslova Velike Britanije Džeremi Hant objavio je kako je ovo "još jedan primjer kako Rusija pokušava da podrije evropsku demokratiju".

Lideri DF-a su saopštili da je ovo "politički motivisana odluka koja ide u pravcu, ne samo političkog istrebljenja, nego i mogućih fizičkih likvidacija nas i članova naših porodica".

Ukidanje presude februara 2021.

Nakon žalbi branilaca, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo prvostepenu presudu u februaru 2021. godine, konstatujući da su počinjene povrede krivičnog postupka i naložio novo suđenje pred Višim sudom i to pred novim sudskim vijećem.

Odluka o obaranju prvostepene presude je donesena šest mjeseci, nakon što je u avgustu 2020. godine promijenjena vlast u Crnoj Gori i nakon 30 godina vladavine Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića prešla u opoziciju.

DF Andrije Mandića i Milana Kneževića je postalo dio nove parlamentarne većine čijim je glasovima formirana nova Vlada.

U međuvremenu, glavni specijalni tužilac u slučaju "državni udar" Milivoje Katnić je penzionisan, a na čelo Specijalnog tužilaštva je izabran dotadašnji sudija, Vladimir Novović.

Milan Knežević je imenovan za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na čijem čelu je i danas.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG