Bivša ministarka za evropske integracije, Gordana Đurović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se otvaranjem poglavlja 8- Konkurencija, podstiču fer uslovi poslovanja u državi i da se uspostavljaju jasnija pravila igre, koja važe za sve - domaća, strana i privatna lica.
Đurović ukazuje i da će dodjela državne pomoći novca poreskih obveznika sada više biti pod pažnjom Evropske unije (EU).
"Obratiće se pažnja na to kako se tim politikama upravlja u Crnoj Gori i kako se podstiču fer uslovi poslovanja", navodi Đurović, dodajući da je to značajno unaprjeđenje ambijenta za funkcionisanje domaćih firmi jer će procesi biti transparentniji.
Crnogorski premijer, Duško Marković, objavio je u utorak, 23. juna, da je Evropska komisija (EK) odobrila Crnoj Gori otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja 8.
Istovremeno, evropski zastupnik Tonino Picula, koji je ujedno i izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu čestitao je zvaničnoj Podgorici.
"Najbliži su punopravnom članstvu u EU, koje i dalje zavisi od ispunjavanja svih zadatih kriterijuma”, objavio je Picula na Tvitteru.
Šta poslednje otvoreno poglavlje u pregovorima sa EU donosi građanima i privredi
Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za RSE kaže da su ključni benefiti za građane i za privredu s jedne strane, a zahtjevna obaveza za državni aparat s druge strane, pripremanje Crne Gore za tržište koje će počivati na konkurentnosti.
"Time prestaje dosadašnja praksa da određene kompanije i pojedinci budu privilegovani, odnosno da njihovi biznisi imaju privilegovan status u Crnoj Gori.
Kao primjer navodi slučaj nacionalne avio kompanije Montenegro airlines (MA) za koju je Vlada, kako bi je spasila od stečaja i gašenja, krajem 2019. godine opredijelila izdvajanja od 155 miliona eura novca poreskih obveznika.
Milovac poručuje da bi to bilo neprihvatljivo da je država u tom momentu bila pri zatvaranju poglavlja 8- Konkurencija.
"Ali, ostaje da se vidi kako će se Vlada ponašati sada, kada smo i zvanično otvorili to pogavlje koje će zahtijevati da se neke odluke ubuduće drugačije donose ali i da, one koje su donijete, budu revidirane", poručuje Milovac.
Crna Gora: Hronologija otvaranja pregovaračkih poglavlja
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju konkretno ta kompanija, moglo se primijetiti da se Vlada ne ustručava da narušava načelo konkurentnosti tako što pomaže neke kopanije, bilo da su u državnom ili u privatnom vlasništvu.
"Sada će svaka pomoć države morati da bude dobro obrazložena i moraće da bude data tako da ne ugrožava konurenciju na tržištu, kao i da određene kompanije, bilo da su državne poput Plantaža ili Luke Bar, nemaju prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu", pojašnjava Milovac.
Poštovanje slobodne konkurencije na tržištu
Pitanje MA Crna Gora će rješavati zajedno sa EU, kaže Đurović, komentarišući državnu pomoć nacionalnom avio-prevozniku.
"MA je imao plan restruktuiranja 2012. godine i pratio se. Državna pomoć je dodjeljivana i imamo sada novi zakon lex specialis kojim je država ustvari dokapitalizovala svoja ulaganja. Kada se osnivao MA država je bila 51 odsto vlasnik a danas je više od 99 odsto ali je to i dalje dokapitailizacija. Znači jedan je dio rješenje pitanja zaostalih potraživanja koje se ne mogu naplatiti, a drugi dio, gotovo trećina, je razvojni", precizira Đurović.
Pregovarač za poglavlje 8, Biljana Jakić za RSE ukazuje da je poštovanje slobodne konkurencije na tržištu preduslov za obezbjeđivanje poslovnog ambijenta.
"Kao rezultat zdrave tržišne utakmice građani dobijaju veću ponudu roba i usluga, kao i kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge", navodi Jakić.
I Đurović poručuje da se otvaranjem ovog poglavlja Crna Gora priprema da bude dio tržišta koje počiva na osnovama zdrave konkurencije i za zahtjevna i stroga pravila.
"To znači da se poštuje anti-monopolsko zakonodavstvo", dodaje Đurović.
Osjetljivo pitanje državne pomoći
Naglašava da je posebno osjetljivo pitanje državne pomoći koja će se morati dodjeljivati u skladu sa osnivačkim ugovorima, regulativama i pravilima.
"Konkretno, pomoć mora biti samo u jednom određenom periodu i ne može se u kratkom roku ponavljati", kaže Đurović.
Podsjetimo, 4. decembra 2019. domaći zvaničnici su objavili da imaju informaciju da je EK odobrila otvaranje poglavlja 8 ali je nakon toga 9. decembra iz Brisela objavljeno da se to neće desiti dok Crna Gora ne pokaže napredak u polju vladavine prava.
Crna Gora pristupne pregovore o članstvu u EU vodi osam godina (zvanično počela 29. juna 2012. godine). U tom periodu otvorila je 32 od 33 pregovaračka poglavlja, među kojima je i finansijski najzahtjevnije poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine.
Kao država kandidat, Crna Gora, prema podacima sa sajta državnog parlamenta, od EU dobija finansijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu podršku (IPA).
U periodu 2007 - 2013. na raspolaganju je imala 235 miliona i 200 hiljada eura, dok je za period 2014-2020. za Crnu Goru opredijeljeno 270 miliona eura.
Sa Crnom Gorom je započet novi pristup u pregovorima, prema kojem su među prvima otvorena pregovaračka poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost i ona će ostati otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
Facebook Forum