Može li crnogorska opozicija izvršiti kvalitetnu kontrolu rada Vlade Crne Gore i institucija u predizbornom periodu i kako će ubuduće funkcionisati crnogorski parlament nakon smjene dojučerašnjeg predsjednika Ranka Krivokapića? Hoće li parlament zadržati kontrolnu funkciju drugih grana vlasti?
Ovo su pitanja koja se postavljaju nakon maratonske sjednice Skupštine na kojoj su izglasane dvije nesvakidašnje odluke – ulazak opozicije u Vladu Mila Đukanovića i razrješenje šefa parlamenta.
Po prvi put u Vladi Crne Gore će se naći predstavnici opozicije, koji će pokriti pet mjesta, a čiji će biti zadatak da kontrolišu rad institucija i spriječe potencijalne zloupotrebe u predizbornom periodu.
Odgovarajući na pitanje koliki su dometi kontrole Vlade na čijem je čelu Milo Đukanović, direktor Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da uspjeh zavisi od profesionalizma opoziconih ministara, od stepena opstrukcije unutar Vlade i međusobne koordinacije opozicionih ministara i funkcionera koji će djelovati po dubini.
"Ja vjerujem da će taj pritisak i opstrukcija biti i veliki i raznorodni i organizovani, kao što je to do sada bilo. I uspjeh ove prelazne vlade i ciljeva koji su postavljeni zavisiće i od sposobnosti da se među samim ministrima iz opozicije i drugih opozicionih ličnosti koje su po dubini državne uprave, postave mehanizmi koordinacije i ostvari jedna cjelovita sinergija djelovanja. Ako budu pod takvim pritiscima i opstrukcijama da ne mogu na odgovarajući način sprovedu kontrolu i ostvare cilj zbog kojeg su ušli u Vladu, uvjek ostaje mogućnost da se iz Vlade izađe i izbori bojkotuju. Ja mislim da ta opcija mora biti zadržana vrlo visoko na dnevnom redu i da figurira kao jedan od najsnažnijih otpora eventualnoj, a vrlo izvjesnoj, zlonamjeri Đukanovića i DPS-a prema novim ljudima u Vladi državnoj upravi iz reda opozicije", kaže Stevo Muk.
Daliborka Uljarević ukazuje na kratkoću vremena u kome treba obaviti kontrolu rada institucija, ali vjeruje u učinak opozicionih ministara:
"Jako je bitno da imamo ograničena, odnosno realna očekivanja o tome što može u zaista ovako kratkom vremenu da se uradi. Efekat definitivno može da se postigne uz određene intervencije, ali ne može sistem da se promjeni ozbiljnije, niti da se nadoknade decenije potpune kontrole od strane jedne vladajuće strukture i zloupotrebe resursa", konstatuje Uljarević.
Prilika za saradnju
Kada je riječ o smjeni Ranka Krivokapića sa čela Skupštine, otvoreno je pitanje opstanka kontrolnog mehanizma te institucije. Stevo Muk smatra da je to prilika za saradnju između opozicionih stranaka koje jesu u Vladi i onih koje su odbile učešće:
"Ja mislim da i dalje ima prostora za razvoj kontrolne funkcije parlamenta i da je to možda prilika za partije koje nisu u prelaznoj vladi da se vrate parlamentarnom djelovanju i da učestvuju, iniciraju i sprovode kontrolne mehanizme. To može biti i opcija za saradnju onih opozicionih partija koje jesu u Vladi i onih koje nisu. Da zajednički pokušaju da ostvare parlamentarnu kontrolu makar u onim ministarstvima u kojima nema opozicionih predstavnika i u kojima DPS i dalje upravlja", konstatuje Muk.
Ocjenjujući da je Krivokapić u Skupštini u prethdnom periodu stvorio atmosferu, u kojoj Vlada nije imala izvjesnost prohodnosti svojih predloga, Daliborka Uljarević smatra da će se ta praksa promjeniti.
"Ne treba imati očekivanja da će nova Skupština u kojoj će Demokratska partija socijalista (DPS) imati potpunu većinu, biti ona Skupština u kojoj ćemo imati bilo kakvu neizvjesnost prohodnosti vladinih prijedloga pod uslovom da Vlada odluči da politički podržava i opozicione ministre. Postoji jedna situacija u kojoj ja mogu da zamislim da ta prohodnost neće postojati je, kada budu dolazile na red inicijative opozicionih ministara koje nisu po volji Vladi, pa će ona koristiti Skupštinu kao dodatni mehanizam da te inicijative zaustavi", kaže Uljarević.
Komentarišući brojne kritike iz redova opozicije, da je predugo, 18 godina, bio sa koaliciji sa Đuknovićevim DPS-om, dajući tako legitimitet njegovoj vladavini, dojučerašnji predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je tokom zasjedanja ponovio da je osnovni motiv tog političkog saveza bio nezavisna Crna Gora na putu evropskih i NATO integracija.
"Nezavisna Crna Gora nama je bio cilj, njima sredstvo, pokazalo je iskustvo", rekao je Krivokapić, aludirajući na ekonomsku poharu Crne Gore pod vođstvom premijera Đukanovića i zaključio: "I nije to Crna Gora ni kakvu sam ja sanjao, ako vam nešto znači".
Trenutni epilog duboke političke krize u Crnoj Gori je, da je poslije petomjesečnih teških pregovora između vlasti i dijela opozicije usaglašen Sporazum o stvaranju uslova za održavanje slobodnih i fer izbora.
Na osnovu tog Sporazuma, u parlamentu je usvojen lex specialis na osnovu koga će predstavnici opozicije pokriti pet mjesta u Vladi Mila Đukanovića i još oko 150 mjesta po dubini u državnim institucijama.
Cilj je otklanjanje svih manipulacija i zloupotreba u periodu do parlamentarnih koji će se održati u oktobru.
Ukoliko bude implementacija Sporazuma uspješna, parlamentarni izbori će biti priznati od strane svih aktera.
