Urednik portala IN4S Gojko Raičević i urednik portala "Borba" Dražen Živković, koje je crnogorska policija 12. januara privela zbog sumnje da su objavili lažnu vijest o eksploziji u Vili Gorica u Podgorici, pušteni su da se u daljem postupku brane sa slobode.
Policija sumnjiči Živkovića i Raičevića da su počinili krivično djelo na način što su izazvali paniku u javnosti objavljivanjem lažnih vijesti u vezi sa događajem u Vili Gorica u Podgorici, a bez prethodne provjere informacije.
Naime, oni su objavili da je u tom objektu koji za prijem visokih gostiju i stranih delegacija koriste crnogorski predsjednik Milo Đukanović i Vlada Crne Gore, odjeknula eksplozija, što je policija demantovala navodeći da je riječ je o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran.
Raičević tvrdi da je informacije o eksploziji provjerio iz dva izvora.
"Nema novinara danas koliko god da je oprezan da ako čuje od dva izvora informaciju da se dogodila eksplozija u Vili Gorica da neće objaviti tu informaciju. Mi smo dodatno bili oprezni pa smo u objavi nakon te vijesti stavili znak pitanja", saopštio je Raičević novinarima nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu.
Živković nakon saslušanja nije želio da daje izjave medijima.
Pravni zastupnik Raičevića i Živkovića, advokat Vladan Bojić, tvrdi da ne postoji nijedan materijalni dokaz da je kod nekoga izazvalo paniku to što je objavljena vijest da je eksplozija u Vili Gorica.
Gojko Raičević je kazao da je njegovo privođenje "zavjera policije, tužilaštva i sudstva koja je koordinisana od strane američke ambasade", a sve je, kako je istakao, "nedavno na jednom okruglom stolu najavila službenica ambasade SAD Džudi Kuo".
Kuo je u novembru 2019. godine govoreći na jednoj konferenciji u Podgorici izjavila da su glavni izvori lažnih vijesti u Crnoj Gori ruski Sputnik i crnogorski web portali IN4S i Borba, koje, kako je ustvrdila direktno podržava ruska Vlada.
Osude na privođenje Raičevića i Živkovića
Privođenje i zadržavanje Raičevića i Živkovića su osudili predstavnici dijela medijske zajednice, novinarska udruženja kao i opozicione političke partije.
Iz međunarodne organizacije Reporteri bez granica (RSF) saopštili su da su zabrinuti zbog privođenja urednika portala IN4S i Borba.
Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković ocjenjuje da crnogorsko tužilaštvo uvodi opasnu praksu da novinare lišava slobode.
Iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) su saopštili da su hapšenja "čak i kada se utvrdi da je riječ o neistinama i kršenju etičkog kodeksa novinara, nedopustiva i smišljena da bi se ograničila ljudska prava i slobode i stvorio osjećaj pravne nesigurnosti".
Zatvaranje novinara zbog objavljivanja sadržaja koji ne podstiče na nasilje, koji ne predstavlja govor mržnje i ne negira holokaust i slične zločine protivno je međunarodnom standardu slobode izražavanja, navode u Akciji za ljudska prava (HRA) i najavljuju inicijativu prema Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti krivičnog djela "Izazivanje panike i nereda" iz čl. 398 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Nekoliko dana prije slučaja Raičevića i Živkovića zbog izazivanje panike i nereda bila je privedena urednica Fos medija Anđela Đikanović. Ona je objavila lažnu vest da će "specijalne snage kosovske policije Rosu pomagati crnogorskoj policiji na Badnji dan", što je Vlada Crne Gore demantovala.
Đikanović je puštena da se brani sa slobode posle jednodnevnog pritvora.
"Čekamo da vidimo kakva će biti odluka tužioca, odnosno da li će podići optužni akt ili će odustati od toga. Smatram da ona nije počinila krivično djelo koje joj se stavlja na teret i da, po mom mišljenju, ne može biti osuđena jer samo biće krivičnog djela govori da je morala biti izazvana panika ili remećenje javnog reda i mira, a svi smo bili svjedoci da toga u Crnoj Gori nakon objavljivanja te informacije nije bilo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) pravni zastupnik bivše urednice Fos medija, advokat Milan Vuksanović.
Slučaj vladike Metodija
Još jedan primjer lažne vijesti bilo je i saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske (27. decembar 2019.) u kojem je iznesena tvrdnja da je policija u noći 26. decembra brutalno pretukla vladiku Metodija i dvojicu vjernika Srpske pravoslavne crkve (SPC) na mostu na Đurđevića Tari, tokom protesta uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Vladika Metodije je u prvoj izjavi, koju su prenijeli svi mediji, saopštio da "oprašta policiji" ne potvrđujući, ali i ne demantujući navode Mitropolije o njegovom navodnom premlaćivanju.
Policija je potom saopštila da vladika Metodije u više razgovora sa čelnicima policije nije iznio primjedbe na postupanje policije na mostu na Đurđevića Tari. Takođe je i direktor bolnice u Pljevljima Eduar Lalović demantovao informacije da su u tu ustanovu 27. decembra uveče primljene osobe sa prelomima, kako su ranije ustvrdili iz Mitropolije.
Ponovo je reagovala Mitropolija novim saopštenjem u kome su naveli da su o navodno teškim povredama vjernika informisani od neimenovanih izvora te da oni "nijesu zdravstvena ustanova da bi mogli stručno utvrditi kakve su povrede u pitanju".
U naknadnoj izjavi za radio "Svetigoru", vladika Metodije je saopšto da ga policija u noći 26. decembra 2019. godine nije tukla, već da su na njega pali demonstranti koje je policija pokušavala da skloni sa mosta.
Šta kažu analitičari?
Politički analitičar Sergej Sekulović u izjavi za RSE kaže da je odgovornost i države Crne Gore, ali i crnogorskih medija, dodatno uvećana u osjetljivom trenutku u kojem se crnogorsko društvo trenutno nalazi.
"Novinari i mediji treba da jačaju svoju profesionalnost, a u ovako kritičnim situacijama i vremenu društvenih tenzija se ta odgovornost mora dodatno pojačati na način da uvijek imate potvrdu više izvora informacija, da pitate i drugu stranu. Država opet, pored odgovarajuće reakcije, mora da pokaže i toleranciju i širinu pogotovo kada je oblast medija i novinarstva u pitanju. Bilo kakvo privođenje i bilo kakva policijska reakcija ovog tipa proizvodi kontraefekat od onoga koji se želi postići", smatra Sekulović.
U međuvremenu, izvještavanje medija iz Srbije o situaciji u Crnoj Gori takođe utiče na podizanje tenzija, objavljivanjem neprimjerenih sadržaja, punih govora mržnje i diskriminacije, saopštili su iz Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM).
Vujović za RSE kaže da će u AEM-u analizirati taj i druge primjere i eventualno uputiti zahtjev Agenciji za elektronske medije Srbije da preispita sporne sadržaje.
"Ima dosta problematičnih sadržaja, a rješavanje tog problem je obaveza i Srbije i Crne Gore koje moraju sarađivati oko spornih sadržaja koji se emituju u prostoru jedne države a vide se na prostoru druge države. To proističe iz međunarodne regulative u toj oblasti na koju su se obje države obavezale. Postoji mogućnost da se mi obratimo regulatornom tijelu za medije u Srbiji povodom određenih spornih sadržaja i zatražimo njihovu reakciju", kaže Vujović.
Antićeva kritika crnogorske vlasti
Kao jedan od negativnih primjera Ranko Vujović navodi gostovanje istoričara Čedomira Antića na Happy TV tokom kojeg je oštro kritikovao crnogorsku vlast zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Antić je u jednom trenutku pokazao fotografiju ambasadora Crne Gore u Beogradu Tarzana Miloševića pozivajući beograđane da ga zaustavljaju na ulici i da mu govore da je predstavnik fašističkog režima.
U Beogradu su u nekoliko navrata održani protesti zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, a demonstanti su, osim uvreda i parola protiv crnogorskog rukovodstva, gađali jajima prostorije crnogorske amabasade u Beogradu i vatromet raketama gađali državnu zastavu Crne Gore.
Facebook Forum