Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nasilje kao simptom 'bolesti' crnogorskog društva


Mjesto napada na novinarku Oliveru Lakić, Podgorica, 8. maj 2018.

Od napada na istraživačku novinarku Oliveru Lakić, sredinom prošle sedmice do danas, javnost u Crnoj Gori svjedoči o seriji novih slučajeva nasilja i destrukcije.

Svirepo ubistvo u Kotoru, čedomorstvo u Baru, napad na poznatog modnog kreatora u centru Podgorice... punili su izvještaje crne hronike u crnogorskim glasilima.

Otkuda to nasilje dolazi i da li ta društvena patologija nadjačava vladavinu prava, odnosno da li je nekažnjivost uzrok što nasilje u crnogorskom društvu ne jenjava?

Napad Oliveru Lakić izazvao je do sada neviđenu pažnju međunarodne javnosti i gotovo svih najpoznatijih svjetskih medija, a prije nekoliko dana u Podgorici se sa Lakić sastao i evropski komesar Johanes Han koji je poručio da je napad na novinarku koja piše o organizovanog kriminalu i korupciji nanio veliku štetu ugledu Crne Gore.

Han: Napad na Lakić neprihvatljiv
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Olivera Lakić ranjena je vatrenim oružjem u utorak 9. maja kada je napadač sačekao ispred zgrade u kojoj živi i pucao joj u nogu.

To je drugi napad na Oliveru. Godine 2012. je na istom mjestu, ispred ulaza u uzgradu gdje živi, brutalno pretučena.

Napad na novinarku Oliveru Lakić
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Prije tri dana u naselju Dobrota u Opštini Kotor na svirep način ubijena je ukrajinska državljanka Anastasija Lašmanova. Prema izvještaju policije, Lašmanova je ubijena sa više uboda nožem po glavi i tijelu. Policija je raspisala potjernicu za osumnjičenim A.S., rođenim 1996.godine.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Vladimir Novović odredio je pritvor do 30 dana Mirjani Došljak Škrijelj iz Bara, osumnjičenoj da je zadavila šestomjesečnog sina. Upućena je u istražni zatvor.

Osmog maja je u centru Podgorice pretučen modni kreator Lazar Ilić. Ilić je novinarima kazao da su ga napala dvojica nepoznatih muškaraca dok je oko dva sata poslije ponoći sa prijateljicama izlazio iz jednog kafića.

Crna Gora, kao ni druge zemlje nastale poslije ratnog pustošenja bivše države, ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) sociolog Ratko Božović, nije mogla izbjeći patologiju tranzicionog društva sa brojnim anomičnostima.

"Anomično društvo je ono u kojem vlada haos, nasilje i bezakonje. Smeta mi sve to što Crna Gora danas ima a ne bi trebalo da ima. Svega toga ne bi bilo ako bi se samo uspostavio jedan tradicionalni koncept čojstva – da spasavamo druge od elemenata nasilja u nama samima. Ali, izgleda da se tu umiješala jedna degradirana verzija junaštva koja je dobila jedno patološko ishodište", ocjenjuje Božović.

To što nije bila zahvaćena ratom tokom 90-ih prošlog vijeka ne znači da je Crna Gora ostala pošteđena svih posljedica koje rat proizvodi po jedno društvo, ističe Božović.

"Nije se morao dogoditi rat kao geopolitička činjenica ali se on događao u svijesti ljudi, događao se u srcima ljudi i u onome što je degradacija stila življenja i vrijednosti ljudskog postojanja", ističe sociolog.

Anomično društvo je ono u kojem vlada haos, nasilje i bezakonje: Božović (na fotografiji: prizor iz Podgorice, fotoarhiv)
Anomično društvo je ono u kojem vlada haos, nasilje i bezakonje: Božović (na fotografiji: prizor iz Podgorice, fotoarhiv)

Crna Gora je posljednjih godina poprište različitih vidova nasilja, od kriminalnih obračuna, mafijaških likvidacija u kojima stradaju i nevini građani do nasilja u porodici i nasilja nad manjinskim zajednicama.

Ta spirala destrukcije nastavljena je i posljednjih mjeseci a čini se da država za sada ne pronalazi formulu kojom bi uspjela da zaustavi taj tragični trend. Teško se ili nikako dolazi do počinilaca, suđenja traju predugo a kazne često znaju da budu minimalne.

Država, odnosno policija i pravosuđe moraju otkrivati i adekvatno kažnjavati zločince kako se zločini ne bi ponavljali, kaže za RSE advokat Lazar Aković.

"Neotkrivanje počinilaca krivičnih djela daje podstrek svim budućim izvršiocima da vrše krivična djela, vjerujući da neće biti otkriveni. Nažalost, živimo u okruženju raznih psihopata koje ne prepoznajemo sve dok ne izvrše zločin. Nadležni moraju učiniti više da odgovorni za zločine budu na vrijeme otkriveni i adekvatno kažnjeni, u suprotnom u budućnosti možemo samo da očekujemo slične situacije", ukazuje Aković.

Kada govorimo o nasilju, naročito onom u porodici gdje smo imali sve moguće slučajeve pa i one sa tragičnim ishodom, crnogorske institucije "krasi" odsustvo profesionalne i lične odgovornosti, smatra predstavnik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković.

"Desi se, recimo, tragičan događaj i pravosuđe u toj situaciji i reaguje onako kako treba i kazne su u skladu sa zakonom kada je poznat izvršilac. Ali niko ne postavlja pitanje istorije tog konkretnog nasilja u porodici. Imali smo slučaj da je žrtva koja više nije u životu redovno prijavljivala nasilje a da nije bilo adekvatne reakcije ni policije, ni nadležnog državnog tužilaštva. Tu niko nije snosio ni ličnu ni profesionalnu odgovornost", kaže Zeković.

I dok društvo i građani čekaju pravovremenu reakciju države na sve češće i brutalnije primjere nasilja u crnogorskom društvu, sociolog Ratko Božović poziva na povratak poštovanju najveće vrijednosti jednog čovjeka - života.

"Izgleda da je ono najgore što se dogodilo u raspadu bivše države to što je obezvrijeđen ljudski život i što je postradao stil življenja, postradala je čovječnost. Moraćemo konačno da postavimo pitanje gdje je u svemu ovome čovjek i šta je sa čovještvom kada na tako lak i lakomislen način podižemo ruku na drugoga", zaključuje Ratko Božović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG