Dostupni linkovi

Na izbore sa visokim tenzijama


Ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici: 27. decembar 2019.
Ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici: 27. decembar 2019.

Godina 2020. će u Crnoj Gori biti godina parlamentarnih, ali i izbora na lokalnom nivou, dok bi ekonomsku sferu trebao da obilježi završetak prve dionice prvog autoputa Bar – Boljare.

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, funkcioner Demokrata, smatra da će političke teme imati prioritet.

Godina visokih tenzija

"Smatram da će to biti najveći problem, ili izazov kako se to sada kaže, jer je naredna godina izborna, a i sadašnje tenzije su prema mom mišljenju izazvane da bi se podigle tenzije i podjele u tom cilju. Mislim da će građani uvidjeti da se moramo zbližavati i miriti, ako mislimo nešto da mijenjamo u Crnoj Gori. Definitivno će naredna godina biti puna izazova u tom političkom dijelu, treba smiriti strasti i tenzije i vući mudre poteze", kaže Krsto Radović.

Noć u Podgorici: Parlament još o zakonu, SPC na ulici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

Za Predraga Jelušića, predsjednika budvanskog DPS-a (Demokratska partija socijalista), najveći izazovi naredne godine biće u ekonomskoj sferi:

"Najveći izazov svih nas koji se bavimo javnim poslom jeste izazov ekonomskog rasta, od nivoa kompanija i grada, do nivoa Crne Gore. Vjerujem da će u fokusu biti projekti koji će dobiti punu realizaciju sledeće godine, a to su otvaranje prve dionice autoputa, zatim realizacija projekata na sjeveru Crne Gore, puštanje u komercijalni rad projekta Terna, podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, i nekoliko turističkih projekata. Ti projekti bi trebali da budu u fokusu ekonomskog života, povećanja zapošljavanja i rasta ekonomskog standarda", komentariše Jelušić.

Kako zadržati mlade?

Što su najveći izazovi 2020 u Crnoj Gori, pitali smo i ulcinjskog hroničara događaja na Crnogorskom primorju i novinara Mustafu Canka.

"Najveći izazov biće da zadržimo mlade i stručne ljude da ne odlaze iz naše zemlje. Potom, da podignemo kvalitet usluga u našem turizmu i da ga uskladimo s cijenama. I naravno, da budemo bolji ljudi, jer moralna obnova društva i solidarnost u našoj maloj zajednici je uslov našeg opstanka", kaže Canka.

Šta kažu građani?

Isto pitanje smo postavili i građanima u Tivtu i Budvi, gradovi na crnogorskoj obali.

"Mislim da je lijepo živjeti u Crnoj Gori, ali posebno u Tivtu; naravno da ima problema, ali je ipak više dobrih nego loših vijesti. Kad mislim o izazovima, to su veliki infrastrukturni i turistički projekti ovdje u Tivtu koji bi trebali biti značajni za grad, pa indirektno i za mene lično, i svakog građanina. Dakle, najveći izazov biće dalji prosperitet ovoga grada", kaže penzioner Marko iz Tivta.

Jelena iz Budve smatra da je zdravstvo najveći problem na lokalnom, ali i nacionalnom nivou.

"Poboljšati i bolje organizovati zdravstveni sistem je najpreči problem. A onda, da se ljudi bolje ophode jedni prema drugima, sa više poštovanja".

Petar Antonjoli: 'Ako govorimo o vjeroispovijesti, možda bi trebali da se svi malo više okrenemo vjeri umjesto instituciji, da se okrenemo jedni drugima i da počnemo više brinuti o svom komšiji, svom prijatelju.'(Fotografija: jutarnja liturgija u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, 30. decembar 2019)
Petar Antonjoli: 'Ako govorimo o vjeroispovijesti, možda bi trebali da se svi malo više okrenemo vjeri umjesto instituciji, da se okrenemo jedni drugima i da počnemo više brinuti o svom komšiji, svom prijatelju.'(Fotografija: jutarnja liturgija u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, 30. decembar 2019)

Dragan je najmlađi sagovornik naše ankete, sa svojih dvadeset pet godina.

"Najveći izazovi su da se zaposle mladi ljudi, da se povećaju plate i da budu svi zadovoljni. A to je moguće, samo ako ima volje kod onih koji odlučuju".

Petar Antonjoli iz Starog grada smatra da će pomirenje i dijalog o novom Zakonu o vjeroispovijesti, koji je digao buru u javnosti, biti najveći izazov u novoj godini.

"Ako govorimo o vjeroispovijesti, možda bi trebali da se svi malo više okrenemo vjeri umjesto instituciji, da se okrenemo jedni drugima i da počnemo više brinuti o svom komšiji, svom prijatelju. I da tako krenemo naprijed, jer se ovako ne može. I kad je riječ o ekonomiji, taj pojam se sastoji od riječi "oikos" i "nomos" što znači "zakon domaćinstva", pa i taj zakon ne može da počiva na stavu "da komšiji crkne krava". Znači, izazov našeg društva je da moramo jedni drugima da pomažemo i da shvatimo da smo jedni drugima najbliži, da bi išli naprijed", zaključuje Petar.

Krajem godine zabrinutost u crnogorskoj javnosti, ali i izvan te države, izazvale su scene nasilja i incidenti koji su se dogodili pod krovom Parlamenta takom rasprave o Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu verskih zajednica. Zakonska odredba o imovini verskih zajednica, koje postaju državne, izazvala je burne reakcije čije će smirivanje ostati zadatak za vlast i u predstojećoj godini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG