Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora traži pomoć EU zbog migranata?


Oficir Fronteksa pomaže u deportaciji jednog od migranata iz Grčke na brod ka Turskoj

Zbog mogućnosti da se nađe na udaru većeg broja izbjeglica iz Sirije, Crna Gora bi uskoro mogla da zatraži konkretniju pomoć od EU i njene agencije za kontrolu i zaštiti granice Fronteks (Frontex).

Crna Gora je zabrinuta zbog sve većeg broja migranata koji na svom putu do EU sve češće koriste koridor preko Grčke, Albanije, Crne Gore i BiH.

Da li je Crna Gora i zvanično zatražila potpisivanje sporazuma sa Fronteksom i kada bi to moglo da se dogodi, nijesmo uspjeli da saznamo budući da su nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova kazali da bi o toj temi moglo biti riječi na sjednici Vlade Crne Gore u četvrtak, 21. juna.

No, da bi do toga uskoro moglo da dođe nagovijestio je premijer Duško Marković u intervjuu za austrijsku nacionalnu televiziju (ORF).

"Naša zemlja intenzivno sarađuje sa Fronteksom i to u operativnim akcijama, ali i razmjenom informacija i analiza rizika i posljedica ilegalnih migracija ali imao i zajedničke operativne akcije na granici. Dakle, saradnja sa Fronteksom je intenzivna, dobra i daje rezultate", rekao je Marković.

Premijer Marković je konkretnim brojkama potkrijepio zabrinutost zbog povećanja broja izbjeglica iz Sirije koji preko Grčke i Albanije dolaze u Crnu Goru.

"Mi smo u pet mjeseci ove godine registrovali oko 1.500 ilegalnih prelazaka, što je značajno više nego u prethodnoj godini tako da je očigledno da problem postoji i da trend nije dobar", upozorio je Marković.

Migranti uplovili u Herceg Novi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:07 0:00

Fronteks, kako je naziv Agencije za kontrolu granica EU, pomaže zemljama članicama i pridruženim šengenskim državama da upravljaju svojim spoljnim granicama i usklađuju granične kontrole širom EU.

Zemlje koje nisu članice EU ne mogu postati punopravni članovi, ali prema pravilima Unije, Fronteks i treće zemlje mogu zaključiti takozvani sporazum o statusu kada se predviđa da će timovi te agencije biti raspoređeni u treću zemlju u postupcima u kojima će članovi tima imati izvršna ovlašćenja.

Ako se Fronteks i Crna Gora dogovore i sporazum stupi na snagu, Fronteks će moći da raspoređuje timove u područjima Crne Gore koja se graniče sa EU, a to su na zapadu granica sa Hrvatskom i na jugu, na moru sa Italijom.

Zbog sve više ilegalnih prelazaka na granici sa Albanijom, Crna Gora planira da jednu karaulu blizu granice pretvori u mogući prihvatni centar za migrante.

"Pokrenuli smo prema Evropskoj komisiji projekat sanacije jedne stare jugoslovenske karaule na granici sa Albanijom koja bi mogla biti migracioni prihvatni centar kako bismo stvari bolje kontrolisali. Preduzećemo sve kako ne bismo doživjeli onaj veliki rizični talas koji se desio 2015, koji nije zahvatio Crnu Goru. Ali sada se očigledno ruta mijenja, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i dalje prema Evropi", naveo je premijer Marković.

Iz Uprave za zbrinjavanje izbjeglica su nam kazali da pitanje migranata i eventualnog sporazuma sa Fronteksom nije u njihovoj nadležnosti.

Šefica IOM-a (Međunarodne agencije za migracije) za Crnu Goru Dušica Živković kaže za Radio Slobodna Evropa da eventualni dolazak Fronteksa na granice Crne Gore neće bitnije uticati na pomjeranje koridora kojim izbjeglice u posljednje vrijeme stižu na njenu teritoriju:

"Ako imamo u vidu da je Fronteks raspoređen u Grčkoj svuda, a da se situacija nešto značajno nije promenila, takođe da u Makedoniji i Srbiji imamo specijalnu meru, odnosno stranu policiju koja sarađuje sa graničnom policijom zemalja odakle imaju najveći priliv, a to su Grčka i Bugarska, vidimo da se ni tamo ništa značajno nije promijenilo u smislu zaustavljanja priliva ili promjene koridora. Ne mislim ni da na našem primeru treba da očekujemo da će to nešto značajno da se promeni", ocijenila je šefica IOM za Crnu Goru.

Inače, ta Agencija za migracije Ujedinjenih nacija početkom juna je upozorila da su pojačane migracije kroz Zapadni Balkan.

Od januara do kraja maja, vlasti u BiH, Crnoj Gori i Albaniji registrovale su više od 6.700 novih migranata i tražilaca azila, dvostruko više od migranata i tražilaca azila registrovanih u te tri zemlje tokom cijele 2017. godine.

Dodajmo i da je crnogorska Vlada nedavno prihvatila donaciju Mađarske u vidu spiralne bodljikave žice koja još nije postavljena. Njom se može pokriti 25 kilometara državne granice.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG