Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nova migrantska ruta preko Balkana


Migranti: Planinskim putevima do BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:23 0:00

U Bosnu i Hercegovinu dolazi sve veći broj migranata i izbjeglica. Najveći broj njih stiže rutom koja vodi od Albanije preko Crne Gore do BiH. Dio ulazi i sa područja Srbije, uglavnom šumskim putevima, preko planina, dok se neki usude preplivati rijeke koje su prirodna granica između zemalja. BiH je za većinu njih usputna stanica na daljem putu ka zemljama Evropske unije (EU).

Na benzinskoj stanici u blizini mjesta Trnovo, udaljenoj oko 20 kilometara od Sarajeva, sjedi desetak migranata i izbjeglica. Pokušavaju da stupe u kontakt sa svojim porodicama koje se uglavnom nalaze u Zapadnoj Evropi. Ovi ljudi već mjesecima pokušavaju da stignu do njih.

Većina je raspoložena da ispriča svoju priču, no, ne i da otkrije identitet. Dolaze iz Sirije, Tunisa, Maroka i svako ima različite motive zbog kojih više ne želi da živi u svojoj zemlji.

Njihov put do Bosne i Hercegovine je bio dug. Neki putuju i po šest mjeseci, neki čak i godinama. Sada su smješteni u Azilantskom centru u Delijašu, koji se nalazi 13 kilometara od benzinske pumpe gdje smo ih našli.

Tu se okupljaju, jer su kažu prema njima ljubazni, što nije slučaj sa okolnim kafanama, odakle su ih, kako navode, znali i izbaciti.

U blizini Azilantskog centra nema prodavnica, niti kafana, a njima treba internet, tako da svaki dan moraju pješačiti desetine kilometara.

Internet je važan, pričaju, kako bi saznali šta je sa njihovim porodicama, ali i prijateljima od kojih su mnogi još uvijek u Grčkoj i čekaju da pređu more i nastave put dalje.

Na tom putu, kako kažu, susreti sa krijumčarima su svakodnevnica. Mladić koji je iz Grčke stigao brodom morao je za to putovanje dati 1.000 eura. Na brodu ih je bilo 50 i svi su toliko platili, kaže. Krijumčara ima u svim zemljama. Priča kako su mu u Crnoj Gori nudili 3.000 eura da ga prebace do Slovenije.

"Rekao sam im: 'Da imam 3.000 eura – vratio bih se u svoju zemlju!' ", kaže on.

Zaglavljeni u Sarajevu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Većina ovih ljudi stiže u Bosnu i Hercegovinu preko Crne Gore. Prije toga bili su u Albaniji, a prije Albanije u Grčkoj.

Putovanje im, kažu, olakšava Google Maps, jer granicu prelaze pješke na nepristupačnim, uglavnom planinskim mjestima. Bosanskohercegovačku granicu neki od njih pokušavaju da pređu i po nekoliko puta, sve dok im ne uspije.

Pričaju kako je na granici između Crne Gore i BiH svakodnevno po dvadesetak ljudi, neki su sa porodicama i malom djecom, bolesni i treba im pomoć. No, niko od njih ne želi da odustane od cilja, a to je stići do neke od zemalja Zapadne Evrope, uglavnom Austrije ili Francuske.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) – zbog čega ne žele, recimo, u Njemačku – odgovaraju da je tamo već veliki broj izbjeglica.

Na putu prema Azilantskom centru Delijaš ekipa RSE sreće četiri mladića. Među njima je i maloljetni Tunižanin Khalil. Putuje sam, a u BiH je ušao iz Srbije tako što je, kako priča, preplivao ledenu rijeku. Svjestan je da je to što radi opasno, ali i on, kao i većina, ima cilj od kog ne želi da odustane.

"Od Srbije smo hodali i spavali u planinama. Imali smo vreće za spavanje. Putujemo uz pomoć Google Mapsa. Bili smo jako umorni. Prešli smo preko rijeke, bila je jako hladna. To je vrlo opasno. Ovo nije prva granica koju smo prešli. Od Turske do Bugarske, Od Bugarske do Srbije i sada smo ovdje. I idemo dalje", kaže on.

Bob Marley kao inspiracija

Kahalil, kao i ostali, objašnjava da veliki broj ovih ljudi nema izbora. Jedini prihvatljiv za njih je otići iz siromašnih ili zemalja sa, kako kaže, totalitarnim režimima.

"U našim zemljama imamo samo tri izbora: otići sa teroristima, živjeti u siromaštvu i umrijeti - bez hrane, posla, ničega, Ili emigrirati. Znači idi u drugu zemlju, bori se i budi snažan... jednog dana sve će biti u redu. I Bob Marley (Marli) u pjesmi kaže: 'Sve će biti u redu'", govori sa osmjehom na licu ovaj sedamnaestogodišnjak.

Mustafa Kahairat je Sirijac. I on je trenutno u Azilantskom centru. Iz Sirije je zbog rata otišao prije šest godina. U Turskoj je proveo pet godina pokušavajući da sebi i porodici osigura normalan život. U toj zemlji su mu ostala djeca i žena, a ovaj 27-godišnjak pokušava da stigne do Italije gdje mu živi dio porodice. Iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore došao je u BiH. Crnogorsku granicu pokušao je da pređe dva puta.

"Prvi put me bosanska policija vratila u Crnu Goru, drugi put sam uspio preći, stigao sam do Trebinja, a iz Trebinja autobusom u Sarajevo. Hodao sam preko planina dva dana, bez hrane, vodu sam pio iz rijeke. Želim da odem u Italiju, tamo mi je porodica, a i u toj zemlji se poštuju ljudska prava", priča Mustafa.

U Azilantskom centru u blizini Sarajeva trenutno je oko 40 ljudi. Popunjeno je skoro 80 posto kapaciteta tog centra, no migranti tu ne ostaju dugo, pokušavaju naći drugi način da se smjeste i nastave put dalje. Nekada i zbog činjenice da u centru nema ni dovoljno hrane.

U centru je samo dio onih koji su došli u BiH, ostali pokušavaju da nađu smještaj u privatnim kućama u Sarajevu, ali i ostalim gradovima, a uz pomoć volontera i ljudi koji su im odlučili pomoći dobijaju odjeću i hranu.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je više puta kazao da je Bosna i Hercegovina posljednja granica sa EU i da je očekivati da će broj onih koji pokušavaju stići u neku od zapadnih zemalja ovim putem biti sve veći.

Ministar tvrdi da država pokušava da pronađe načine i obezbijedi smještaj svima onima koji to zatraže, no da će uskoro morati da se iznađu i novi kapaciteti jer je broj ljudi koji stiže u BiH iz dana u dan veći.

"Ne znam brojke, ali sama činjenica - ako vam kažem da se iz godine u godinu taj problem povećava za 500 do 600 posto - onda vam to sve govori. Ja sam inicirao nekoliko sastanaka na relaciji Albanija, Crna Gora, BiH. Ja imam informacije da sistem ne funkcioniše na granici Albanije i Crne Gore", navodi Mektić.

Regionalni portparol UNHCR-a Neven Crvenković podsjeća da je jedan od najvećih problema ljudi koji pokušavaju da se domognu neke od zemalja EU činjenica da vrlo često moraju da plaćaju krijumčare kako bi prošli neku od granica.

Za UNHCR je, kako objašnjava Crvenković, važna primjena Zakona o azilu, što znači da se ljudima dozvoli da uđu u BiH i zatraže azil, a da se nakon toga individualno procijeni da li je riječ o ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita. Njihovi zahtjevi, smatra Crvenković, moraju se rješavati u skladu sa tim.

Crvenković: Dozvoliti ljudima da uđu u BiH i zatraže azil
Crvenković: Dozvoliti ljudima da uđu u BiH i zatraže azil

"Sve zavisi i od toga da li oni podnesu zahtjev za azil ili ne. Mnogi od njih u konačnici ne podnesu zahtjev nego nastave svoje putovanje dalje prema sjeveru, prema zemljama EU, jer BiH nije njihova konačna destinacija u velikoj većini slučajeva", kaže on.

Precizne brojke koliko je migranata i izbjeglica ušlo u BiH niko nema. Između ostalog jer veliki broj njih ne želi da ovdje zatraži azil.

S druge strane, i za one koji to žele BiH će uskoro morati da nađe više smještajnih kapaciteta jer, prema najavama, novi mnogo veći talas migranata ovim će putem već na proljeće pokušati da nađe spas za sebe i svoje porodice.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG