Crna Gora i BiH: Hrvatska u EU i gubitak i šansa za privredu

U Podgorici se održava Forum crnogorskih i bosansko-hercegovačkih preduzeća iz sektora proizvodnje, prerade i trgovine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da da impuls unapredjenju ukupne ekonomske razmjene dvije zemlje, koja po opštim ocjenama, nije na zadovoljavajućem nivou.

Iza prilično opšteg naziva poslovnog foruma Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji se odvija u Podgorici, zapravo se nalazi potreba rješavanja pitanja koji za BiH znači problem, za Crnu Goru šansu.

Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula većina bosansko-hercegovačkih proizvođača i izvoznika više neće biti u mogućnosti da prodaju robu preduzećima u toj zemlji jer ne ispunjava evropske standarde, dok će istovremeno, značajan dio tržišta Bosne i Hercegovine postati "nepokriven", jer su ga do sada popunjavale Hrvatske kompanije koje tu više neće biti prisutne, jer gube povlašćen položaj koji im je obezbjeđivalo članstvo u CEFTA sporazumu slobodne trgovine u kom su zemlje zapadnog Balkana plus Moldavija.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Mirko Šarović je rekao da su Zagreb i Brisel iskazali nezadovoljstvo odlukom njegove Vlade da ne izvrši dodatnu liberalizaciju.

"BiH je smatrala da je za nju to vrlo nepovoljno prevashodno zato što će naš izvoz u Hrvatsku nakon prvog jula biti onemogućen zbog toga što u odredjenim sektorima nismo dosegli određene standarde, posebno u najosjetljivijim proizvodima; mislim na mlijeko i mliječne proizvode, piletinju, meso, konzumna jaja... tako da ća nam od prvog jula biti onemogućen izvoz Ovakav pristup će učiniti da od prvog jula, preko 230 linija hrvatskih proizvoda u BiH budu značajno skuplji".

"Mi ostajemo u ovoj slobodnoj CEFTA zoni i taj trenutak treba iskoristiti da neki brendovi koji su i danas prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine, od prvog jula snažnije iskorače jer će sigurno biti konkurentni", rekao je ministar trgovine i ekonomije Bosne i Hercegovine, Mirko Šarović govoreći u Privrednoj komori Crne Gore.

"Tu šansu neće propustiti proizvođači iz Srbije i drugih zemalja CEFTA-e ali, kao susjedu, mi preporučujemo da i kroz komorski sistem da razmjenjujemo informacije i tu priliku, nakon prvog jula, na određen način iskoristimo."

Problem nelikvidnosti regionalnog tržišta

Ukupan obim trgovinske razmjene Crne Gore i BiH je ispod 150 miliona eura, a tokom poslovnog foruma u utorak su se čule procjene da postoji potencijal da ona bude 300 miliona eura godišnje. Inače, Crna Gora sa Bosnom i Hercegovinom ima negativni trgovinski bilans koji je, doduše, prošle godine, u odnosu na pretprošlu smanjen sa -120 na -95 miliona eura. Crnogorski izvoz u BiH je u prethodne dvije godine bio pet, odnosno, sedam odsto, dok je uvoz bio osam, odnosno, sedam posto. Crnoj Gori, za utjehu je podatak da je od ukupnog broja turista, prošle godine osam procenata bilo upravo iz Bosne i Hercegovine.

Potpredsjednik privredne komore Crne Gore, Ivan Saveljić se složio da će ulazak Hrvatske u EU 1. jula proizvesti značajna restrukturiranja u ukupnoj razmjeni unutar CEFTA regiona.

"Do nas su došle informacije o problemima koje će u narednom periodu imati bosansko-hercegovačke kompanije koje su bile dominantno izvozno orijentisane, a čije je glavno tržište bila Hrvatska. Posebno mljekarska industrija koja je polovinu proizvodnje plasirala na susjedno tržište. Dovoljno je da vakuum u snabdijevanju koji nastaje do normalizacije odnosa i prikupljanja potrebnih sertifikata traje samo šest mjeseci, da se navike potrošača, preradjivača i distributera potpuno promijene. "Etnocentričnost" potrošača sa ovog podneblja koja ih opredjeljuje da radije kupuju "regionalne proizvode" nije neiscrpan resurs. "Domaće" robne marke će vrlo brzo biti zamijenjene inostranim ukoliko proizvodi ne budu blagovremeno distribuirani, dostupni, postojanog kvaliteta i cijene jednake ili niže od ostalih", upozorio je Saveljić.

O problemima koji su do sada sprječavali značajniju ekonomsku razmjenu govorili su i privrednici dvije zemlje.

"Jedni zakoni su bili za Republiku Srpsku, drugu za Federaciju. Pokušavao sam uporno, pogotovo sa zeničkom mljekarom, ali nijesmo nikako nijesmo mogli da napravimo neki poslovni dogovor upravo zbog speficičnosti BiH i njene podjele na kantone. Ja se nadam da ćemo sada, u narednom periodu, biti u mogućnosti da uspostavimo saradnju", kaže direktor nikšićke mljekare Nika, Tomislav Žižić.

Direktor preduzeća Agreks iz Bosne i Hercegovine, Predrag Milić je rekao:

"Najveći problem je opšta nelikvidnost na regionalnom tržištu i niske cijene gotovih proizvoda, a nasuprot toga imamo veoma skupu proizvodnju što je rezultat, prije svega, velikih suša. Što se tiče administrativnih problema, konstatovali smo da nije bilo značajnijih problema te vrste. To je saradnja koja može biti uzor kako treba raditi i sa drugim zemljama."