Dostupni linkovi

Evropska perspektiva nestabilne Crne Gore


Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji i visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj na sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje - EU Crna Gora, u Podgorici 14. jula 2022.

Od političke volje vlasti zavisi da li će doći do dogovora neophodnog za nastavak reformi kako bi se ubrzao put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), ocjenili su za Radio Slobodna Evropa građanski aktivista Vuk Maraš i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Ohrabrujuće poruke za nastavak puta Crne Gore ka EU koje su 14. jula poslali najviši evropski zvaničnici Žozep Borelj i Oliver Varhelji dolaze u trenutku političke nestabilnosti Vlade, dubokih podjela i tenzija u društvu.

Odgovarajući na pitanje da li politička nestabilnost može usporiti put Crne Gore ka EU, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji je rekao da Podgorica gubi dragocjeno vrijeme:

"Gubljenje vremena je nešto što ne možete priuštiti jer će vas ono što sada gubite u nastavku procesa dvostruko zaboljeti. Znam da je politički život u Crnoj Gori živopisan, ali vas molim da ne skrećete sa reformi i postižete rezultate u ključnoj stvari, a to je evropski put Crne Gore."

"Političke prilike u Crnoj Gori ne bi smjele da utiču na približavanje EU i svi politički akteri bi trebalo da se fokusiraju na sprovođenje reformi", ocijenio je visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

Varhelji je ocijenio da je Crna Gora, koja je otvorila sva poglavlja, sada na ključnoj tački:

"Vrijeme je da ih zatvaramo, za to je potreban značajan napredak u oblasti vladavine prava. Jako je važno da vidimo akciju na terenu, od strane parlamenta i vlade".

Evropske poruke i temeljni ugovor

Do zaoštravanja političkih prilika u Crnoj Gori došlo je nakon što je Vlada Dritana Abazovića većinom glasova, 8. jula usvojila tekst Temeljnog ugovora koji treba da reguliše odnose države i Srpske pravoslavne crkve.

Manjinska Vlada je formirana je 28. aprila, a parlamentarnu podršku sa 29 poslanika obezbjeđuje joj Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.

Usvajanju su prethodile negativne reakcije i kritike predloženog teksta partija, nevladinih organizacija, ali i stručne javnosti. Iz DPS je sopšteno da je Vlada "ishitreno, neodgovorno i bez konsultacija sa stručnom javnošću ušla u zaključivanje Ugovora sa SPC".

Đukanovićeva DPS i Socijaldemokratska partija (SDP) koja ima dva ministra u Vladi najavile su uskraćivanje povjerenja Abazovićevoj Vladi ocijenivši da Temeljni ugovor ugrožava nacionalne interese.

"Prvi korak za postizanje konsenzusa je, smatra građanski aktivista Vuk Maraš, da se u Vladi dogovore kako da se iz krize izađe", kaže građanski aktivista Vuk Maraš
"Prvi korak za postizanje konsenzusa je, smatra građanski aktivista Vuk Maraš, da se u Vladi dogovore kako da se iz krize izađe", kaže građanski aktivista Vuk Maraš

Prvi korak za postizanje konsenzusa je, smatra građanski aktivista Vuk Maraš, da se u Vladi dogovore kako da se iz krize izađe.

"Pa i ako to podrazumijeva da se zastane, da se pauzira sa Temeljnim ugovorom kako bi se došlo do nekog teksta koji je prihvatljiviji svima", kaže Maraš.

On je ocijenio da iako je Vlada usvojila tekst Ugovora postoje formalno pravni modaliteti da se ne samo taj nego bilo koji pravni akt koji donosi Vlada, promijeni ali da je to pitanje, prije svega politčke volje ljudi koji sjede u vlasti.

Momčilo Radulović predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori uzrok aktuelne nestabilnosti vidi u načinu kako je Vlada usvojila Temeljni ugovor:

"To je bilo sve, samo ne pokazatelj političke zrelosti i partnerstva u oblasti evropskih integracija. Sasvim suprotno, to je bilo ispunjavanje agende Aleksandra Vučića i državnih organa Srbije kojima je cilj usporavanje i zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore".

Radulović smatra da je premijer Abazović "taj zadatak izvršio veoma efikasno".

Maraš ukazuje da se mora otvoriti dijalog za teme poput Temeljnog ugovora.

"Ako želimo da teme koje su krajnje politički problematične i dijele društvo adekvatno riješimo treba da se otvori politički dijalog. Niko u Crnoj Gori neće biti zakinut ako se neka odluka donese koji mjesec kasnije pod uslovom da se donese opštim političkim konsenzusom koji će se onda preslikati i na društvo".

Premijer Abazović je više puta rekao da će potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC pomoći i da se odblokiraju evropske integracije jer rješavanje tog pitanja čeka gotovo deceniju.

Sudbina integracija u slučaju pada Vlade

Ne zna se koji će od dva moguća scenarija pokrenuti DPS i SDP, izglasavanje nepovjerenja Vladi ili skraćenje mandata parlamentu što bi vodilo u vanredne izbore.

Radulović smatra da je i u aktuelnim okolnostima moguće ispuniti evropske ciljeve, pošto partije vlasti i opozicije imaju evropsku agendu:

"Bez obzira da li će opstati aktuelna ili će se formirati neka nova Vlada bilo ona tehnička ili manjinska, treba raditi na ispunjavanju evropske agende jer je to građanska, politička i državna obaveza svih partijskih subjekata u Crnoj Gori".

Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori smatra da je i u aktuelnim okolnostima moguće ispuniti evropske ciljeve, pošto partije vlasti i opozicije imaju evropsku agendu
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori smatra da je i u aktuelnim okolnostima moguće ispuniti evropske ciljeve, pošto partije vlasti i opozicije imaju evropsku agendu

To podrazumijeva, objašnjava Radulović, da Parlament u što kraćem roku usvoji odluke kojima će biti popunjen Sudski savjet, Ustavni sud, izabran Vrhovni državni tužilac, promijenjen Zakon o tužilaštvu i tužilačkom Savjetu, usvojen novi izborni zakon i intenzivirana borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Osim ozbiljnih deficita u pravosudnim institucijama koje gotovo da ne funkcionišu zbog neblagovremenog izbora članova, sudija, tužilaca i kašnjenja sa suštinskim zakonima poput izbornog, zakona o porijeklu imovine, poslednjih dana dignute su i međunacionalne tenzije.

Unutrašnje nestabilnosti

Nakon što je usvajanje Temeljnog ugovora podiglo strasti, u Nikšiću je tokom proslave Dana državnosti 13. jula umalo došlo do širih sukoba grupe koja je sa srpskim i simbolima Srpske pravoslavne crkve, uzvikujući nacionalističke parole krenula ka građanima koji su sa crnogorskim nacionalnim obilježjima slavili Dan državnosti Crne Gore.

Intervencijom policije spriječen je sukob.

Na pitanje kako je moguće postići društveni konsenzus u ambijentu destabilizovane Vlade, podignutih međunacionalnih tenzija, uz dominaciju crkvenih pitanja, Radulović kaže da zabrinjava izostanak političke volje za ispunjavanje evropskih ciljeva:

"Premijer se bavi srednjim vijekom, crkvom, Otvorenim Balkanom... dakle svime što Crnoj Gori nije potrebno za proces evropskih integracija. Ukoliko premijer bude na tome insistirao onda treba požuriti sa rješenjima koja ne uključuju ni njega ni sve one koji ga podržavaju."

On je ocjenio da Abazović do sada nije bio voljan da ispunjava obaveze iz oblasti EU integracija:

"To je bilo prepoznato od strane evropskih partnera i Abazović je već kod njih izgubio povjerenje, te ga ne smatraju više faktorom koji ispunjava obećano u tom procesu."

Vuk Maraš smatra pak smatra da je dogovor oko evropskih reformi moguć ukoliko se političari ne vode isključivo partijskim interesima uoči najavljenih lokalnih a moguće i vanrednih parlamentarnih izbora.

"Uvijek je moguće napraviti kompromis i politički dogovor zarad viših ciljeva, a nesporno je da je viši cilj u Crnoj Gori ubrzani pristup Evropskoj uniji, posebno jer su se sada stvorile pretpostavke da se tako nešto potencijalno desi", ocijenio je Maraš.

Radulović smatra da će se ubrzo vidjeti ima li podrške za ispunjavanje pravih zadataka iz oblasti evropskih integracija.

"Za dvije do tri nedjelje će se znati kakva je sudbina Vlade i samog premijera", kaže Radulović.

Crna Gora je najdalje od zemalja Zapadnog Balkana napredovala u procesu evropskih integracija, a nakon ruske invazije na Ukrajinu, Brisel je snažnije posvećen situaciji u regionu.

Crna Gora je pregovore sa EU počela 2012. a do sada je otvorila svih 33 pregovaračkih poglavlja, od kojih je tri privremeno zatvoreno.

XS
SM
MD
LG