Broj pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije u Crnoj Gori je nizak i ona treba da poboljša rezultate u ovoj oblasti, jedan je od zaključaka Savjeta Evropske unije od 16. decembra.
Zaključak je donijet istog dana kada je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, što je komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila kao veliki uspjeh.
Od svih kandidata, Crna Gora je najbliža zatvaranju pregovora i članstvu u EU.
Da članice EU od nje očekuju efikasniju borbu protiv korupcije na visokom nivou poručeno je i na prošlonedjeljnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji.
"Kada članice EU pozivaju na još efikasniju borbu protiv korupcije, nemamo na umu javna hapšenja već konačne presude zasnovane na visokokvalitetnim dokazima. To je stvarna pravda", kazao je njemački ambasador Peter Felten.
Da bez optužnica i presuda neće biti zatvaranja ključnih poglavlja, koja se tiču vladavine prava, poručio je i šef Delegcije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
"Zakoni su bitni, strategije su bitne, akcioni planovi su bitni. Ali mjerljivi rezultati su najvažniji. Bez tih rezultata, da budem veoma iskren, poglavlja 23 i 24 ne mogu i neće biti zatvorena i proces pristupanja neće biti kompletiran", kazao je Satler.
Ovo je jedna od najozbiljnijih poruka poslatih Crnoj Gori u posljednje vrijeme, kaže za Radio Slobodna Evropa direktorica nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
"Ukoliko ne bude presuda, bojim se da ozbiljno rizikujemo članstvo".
Šta je tačno korupcija na visokom nivou?
Iz Vrhovnog suda za RSE pojašnjaju šta se smatra korupcijom na visokom nivou.
"Ona predstavlja korupciju u najvišim slojevima vlasti, pri čemu osobe koje posjeduju političku moć, pristup državnim resursima i mogućnost donošenja odluka koriste svoje pozicije za ličnu ili drugu interesnu korist".
Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvo (SDT) jasno je propisano da se ovi slučajevi odnose na krivična djela zloupotrebe položaja, protivzakonitog uticaja i navođenja na protivzakoniti uticaj, primanja i davanja mita...
A termin "visoki javni funkcioner" na predsjednike države, Skupštine i Vlade, ministre, poslanike, sudije, tužioce, gradonačelnike…
Umjesto odgovora koliko su posljednjih godina imali optužnica i na osnovu njih donijetih presuda, iz tužilaštva su RSE uputili na njihove izvještaje o radu.
A u posljednjem izvještaju SDT-a piše da su u prvoj polovini godine protiv šest osoba podignute optužnice. U istom periodu, po optužnicama SDT-a osuđeno je pet osoba. Nema detalja o visini izrečene kazne.
Sudski savjet nije mogao da dostavi podatke o presudama za korupciju na visokom nivou jer njihov informacioni sistem, kako su kazali, ne sadrži kategoriju da li je osoba javni funkcioner ili nije.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su za RSE kazali da je posljednjih godina zabilježen rast u broju pokrenutih istraga i podignutih optužnica.
"Dok je broj pravosnažnih presuda i dalje ispod nivoa koji bi u potpunosti odgovorio očekivanjima javnosti", navodi se odgovoru.
Suđenja za korupciju na visokom nivou
Serija hapšenja visokih funkcionera zabilježena je nakon imenovanja Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca marta 2022.
Jedno od prvih velikih hapšenja bilo je tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.
Njemu i grupi stečajnih upravnika sudi se od sredine 2023. za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja radi sticanja nezakonite dobiti.
Sredinom ove godine počelo je suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću i bivšem pomoćniku direktora policije Zoranu Lazoviću.
Terete se za zloupotrebu položaja i stvaranje kriminalne organizacije.
Za zloupotrebu položaja pred sudom je i bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović.
Sudi se i bivšim ministrima poljoprivrede Petru Ivanoviću i Budimiru Mugoši zbog sumnje da su počini zloupotrebu položaja koji se tiče sredstava iz Abu Dabi fonda.
Ivanović se tereti i za zloupotrebu položaja prilikom raspodjele iz Agrobudžeta.
Neka suđenja su rezultirala oslobađajućim presudama.
Naime, Viši sud je sredinom godine oslobodio optužbe devetoro bivših ministara, koji se terete da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stanova i stambenih kredita pod povoljnim uslovima.
Specijalno tužilaštvo je u ovom slučaju najavilo žalbu.
Isti sud je ove godine donio dvije osuđujuće ali nepravosnažne presude protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
Osuđena je na šest mjeseci zbog zloupotrebe položaja, a na godinu i devet mjeseci na zloupotrebu položaja putem podstrektivanja.
Presuda u trećem slučaju očekuje se krajem januara.
Svi oni negiraju krivicu.
Viši sud je u martu 2025. osudio bivšeg direktora policije Slavka Stojanovića za zloupotrebu položaja na tri godine i osam mjeseci, ali je Apelacioni sud prošlog mjeseca poništio tu presudu i naložio novo suđenje.
On je priznao krivicu.
Jedna od rijetkih pravosnažnih presuda ove godine je protiv specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kojom je zbog zloupotrebe položaja osuđena na sedmomjesečnu robiju.
Nakon što je presuda postala pravosnažna, Tužilački savjet je razriješio sa mjesta specijalne tužiteljke.
Veting - propuštena prilika
To što nema više pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou direktorica Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović dovodi u direktnu vezu sa tim što nije sprovden "veting" unutrar crnogorskog pravosuđa.
"Veting" je proces koji bi podrazumijevao provjeru imovine sudija i tužilaca i njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija.
Mrdović poručuje da je jasno da do njega i neće doći iz dva razloga - što u EU ne gledaju blagonaklono na tu mogućnost i što crnogorske vlasti planiraju da zatvore sva poglavlja do kraja sljedeće godine.
"I mislim da su sudije vrlo svjesne toga da neće biti 'vetinga'... I oni se u ovom času poprilično komotno osjećaju".
Na šta upozorava Brisel
Evropska komisija je prošlomjesečnom izvještaju upozorila na mali broj pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou.
U izvještaju se navodi da je u ovoj oblasti prošle godine bilo šest pravosnažnih osuđujućih presuda, a sedam oslobađajućih.
"Kvalitet optužnica i presuda nije značajno poboljšan, niti je u potpunosti usklađen među sudovima i unutar SDT-a kako bi se osiguralo efikasno krivično gonjenje i presuđivanje u slučajevima korupcije na visokom nivou", dodaje se u dokumentu.
Takođe su ukazali na problem čestih odlaganja suđenja.
Sagovornica RSE Ines Mrdović smatra da je u pitanju opstrukcija, s ciljm da se ne donese presuda u roku od tri godine.
Naime, po zakonu, optuženima se ukida pritvor ukoliko se u roku od tri godine od dana podizanja optužnice ne izreče prvostepena presuda.
"Što više odlaganja dovodi do probijanja trogodišnjeg roka... Tri godine je sasvim dovoljan rok da može da se isporuči presuda. Ako to naše sudije nisu u stanju da isporuče, onda naše sudstvo očigledno u dubokom problemu".
Ističe da crnogorsko pravosuđe nije bez svojih problema, kao što su prostorni i administrativni kapaciteti.
"Ali to je opet najlakši izgovor za neisporučivanje rezultata. Dakle, kada postoji volja da se isporuče rezultati, onda to ništa ne može spriječiti".
Crna Gora u ovom trenutku ima zatvoreno 12 od 33 poglavlja.
Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
