Dostupni linkovi

Reforme i vladavina prava prioriteti Crne Gore na evropskom putu, poručio Borelj


Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić, Podgorica, 15.jul 2022.
Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić, Podgorica, 15.jul 2022.

Politički lideri u Crnoj Gori treba da kao strateški prioritet utvrde ubrzano pristupanje Evropskoj uniji (EU) i ne dopuste da ih drugi događaji skrenu sa tog poduhvata, izjavio je visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj 15.jula.

On je to izjavio drugog dana boravka u Podgorici, nakon susreta sa ministrom vanjskih poslova Crne Gore Rankom Krivokapićem.

“Crna Gora će pokazati put naprijed na Zapadnom Balkanu tako što će odraditi posao i držati se strateškog kursa. Crna Gora je najnaprednija država kandidat, da bi ova priča bila uspješna, postoji više zahtjeva koji se odnose na reforme i vladinu prava”, kazao je Borelj.

I ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić je izjavio da je vladavina prava prioritet u procesu integracija i iskazao nadu da će Crna Gora uspjeti da za njih dobije završne kriterijeme.

"Nadam se da ćemo uzvratiti rezultatima", rekao je Krivokapić.

Borelj je ocijenio da Crna Gora kontinuirano deset godina vodi politiku usklađenu s vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

"Tu spada i vaša posvećenost restriktivnim mjerama protiv Rusije. Vi stojite s nama i uz nas u odbrani međunarodnog prava", kazao je Borelj i dodao "da to dolazi s određenom cijenom".

Za te izazove, kako je rekao, EU mobiliše pet miliona eura urgentne podrške za Zapadni Balkan u suprotstavljanju dezinformacijama. Najavio je i pokretanje diplomatske akademije u Briselu gdje će biti pozvane mlade diplomate iz Zapadnog Balkana i Ukrajine.

Dan ranije, 14. jula, Borelj je razgovarao sa crnogorskim zvaničnicima i predsjedavao sastankom Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje EU – Crna Gora u Podgorici, koji je prvi put održan u zemlji kandidatu za članstvo.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića je nakon susreta sa Boreljom saopšteno da je Đukanović ocijenio da je situacija u zemlji pogoršana zbog iznenadnog stavljanja na dnevni red pitanja ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

"Uz ocjenu da je i dalje nejasno zbog čega je to urađeno, Predsjednik je naglasio optimizam u pogledu donošenja odluka u Parlamentu koje se od nas očekuju od evropskih partnera, vjerujući da se uprkos ovom autogolu može sačuvati živom prilika za Crnu Goru", navodi se u saopštenju.

Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) je 10. jula najavila je da će uskratiti podršku Vladi Dritana Abazovića, nakon što je većinom glasova usvojila Temeljni ugovor sa SPC.

DPS je ocijenila da taj ugovor ugrožava državne interese Crne Gore, te da je Vlada promijenila politički kurs dogovoren prilikom njenog formiranja, u čijem fokusu su trebale biti evropske integracije.

Abazovićeva manjinska Vlada je formirana je 28. aprila, nakon što je na njegovu inicijativu u februaru oborena Vlada Zdravka Krivokapića, u kojoj je bio potpredsjednik.

DPS je sa 29 poslanika ključna politička snaga koja je podržala aktuelnu Vladu, u kojoj nema svoje ministre.

Tokom prvog dana boravka Borelj i komesar za susjedstvo i proširenje EU Oliver Varhelji su nakon sastanka Savjeta održali konferenciju za medije sa premijerom Abazovićem.

Crna Gora je otvorila sva pregovaračka pogavlja i vrijeme je da ih zatvaramo, za što je potreban značajan napredak u oblasti vladavine prava, a to je ključni uslov za ubrzanje integracija i prelazak u narednu fazu pregovora, poručio je tom prilikom Varhelji.

Pregovore o ulasku u EU je Crna Gora počela 2012. godine, a do sada je otvorila svih 33 pregovaračkih poglavlja, od kijih je tri privremeno zatvoreno.

XS
SM
MD
LG