Poslednji potez premijera Zdravka Krivokapića, da par sati uoči smjene usvoji Odluku koja liberalizuje sticanje crnogorskog državljanstva, pokušaj je političkog inženjeringa odlazeće Vlade, smatra opozicija dok prosrpski Demokratski front konstatuje da je takvu odluku trebalo ranije donijeti.
Odluka je u petak 11. februara objavljena u Službenom listu a stupa na snagu za osam dana.
Naime, odlazeća Vlada Krivokapića je 4. februara na elektronskoj sjednici usvojila izmijenjenu Odluku o sticanju crnogorskog državljanstva kojom se kriterijumi za sticanje ublažavaju, pa je umjesto dosadašnjih deset godina stalnog boravka dovoljno pet privremenog i pet stalnog.
Dok je izmijenjena Odluka usvajana, u parlamentu je u finišu bila sjednica na kojoj je Vladi izglasano nepovjerenje.
Krivokapićeva Vlada je prije godinu pokušala da usvoji ove izmjene, ali je odustala nakon žestoke reakcije javnosti, međunarodnih faktora, organizacija i političkih partija, zbog ocjena da bi ona uticila na etnički sastav Crne Gore i izmijenila biračko tijelo u korist prosrpskih stranaka.
Prema procjeni eksperata oko 5.000 osoba bi dobilo državljanstvo, a nakon dvije godine i biračko pravo.
Abazović najavio ukidanje izmijenjene Odluke
Vlada Zdravka Krivokapića od 4. februara radi u tehničkom mandatu, nakon što joj je u parlamentu izglasano nepovjerenje glasovima opozicije i građanskog pokreta URA, dotadašnjeg koalicionog partnera.
Lider pokreta URA i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, na čiju inicijativu je Krvokapić smijenjen, je 9. februara rekao da će ta Odluka biti poništena jer nije dobila saglasnost resornog Ministarstva unutrašnjih poslova.
"Poništiće se takva odluka. Ona ne može da dobije pravnu snagu. Apelujem na kolege da u ovom tehničkom mandatu ne donose odluke koje mogu biti vrlo štetne", kazao je Abazović.
Izborni inženjering odlazeće Vlade
Usvajanje izmijenjene Odluke je politički i ideološki motivisano, bez dodira sa strukom i realnim stanjem u ovoj oblasti, kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za statusna pitanja stranaca Bojan Bugarin.
Prema njegovoj procjeni od 3.000 do 5.000 osoba bi na osnovu nove Odluke moglo u narednih godinu da aplicira za crnogorsko državljanstvo, a potom bi se tokom 2024. mogli naći u biračkom spisku.
"Zato je odluka i donijeta, da bi postali dio biračkog spiska Crne Gore a samim tim promijenili biračku strukturu u korist političkih partija i ideologija koje tvore odlazeću Vladu", kaže Bugarin i dodaje da su u pitanju dominantno lica iz Srbije, kao i raseljeni iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i interno raseljeni sa Kosova.
"Novi birači bi mogli značajno uticati na rezultate nekih budućih izbora i zato možemo osnovano govoriti o određenom izbornom inženjeringu odlazeće Vlade", navodi Bugarin.
Odluka politički motivisana
Na liberalizovanje sticanja crnogorskog državljanstva, reagovale su oštro opozicione partije.
Opoziciona Socijaldemokratska partija je najavila da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Zdravka Krivokapića jer, kako kažu, izašao je iz okvira nadležnosti i prekršio Pravilnik o radu Vlade.
U Demokratskoj partiji socijalista su naveli da je usvajanjem Odluke odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića stavila pečat na svoje antidržavno djelovanje.
Dodaje se i da je Vlada Krivokapića posljednje sate trajanja utrošila onako kako je i obilježila kompletan svoj mandat, "kršenjem crnogorskog zakonodavstva i uvođenjem Crne Gore u velikosrpski nacionalni projekat".
S druge strane, iz prosrpskog Demokratskog fronta (DF), pozdravljaju Odluku, poručujući da je trebalo i ranije da bude donijeta.
"U Crnoj Gori ima onih koji tu žive više od 20 godina a nemaju državljanstvo. Ne mogu da se zaposle, niti ostala ljudska prava da ostvare. DPS je bila protiv toga jer bi davanje državljanstva njima navodno promijenlo "krvnu sliku" Crne Gore, što nije istina", rekao je poslanik DF-a Jovan Vučurović za RSE.
Odluka donijeta nezakonito
Odluka, čiji sadržaj još nije poznat javnosti je, prema riječima Bugarina, donijeta uz flagrantno kršenje propisa i procedura.
"Povrijeđen je Poslovnik Vlade koji obavezuje da je bilo neophodno prisustvo ministra unutrašnjih poslova prilikom donošenja odluke a Sergej Sekulović, resorni ministar, nije bio na sjednici. Takođe, Odluka nije u skladu sa Zakonom o strancima i potpuno ga obesmišljava i derogira ", navodi Bugarin.
Ukazuje i da pitanje vrste boravka i broja godina potrebnih za dobijanje crnogorskog državljanstva ne može biti predmet Odluke, već isključivo Zakona o crnogorskom državljanstvu, koji u tom dijelu mora biti usklađen sa Zakonom o strancima.
"Nadležno Tužilaštvo bi moralo da sprovede postupak i utvrdi da li u ovakvom postupanju Vlade i Krivokapića ima elemenata krivičnog djela", rekao je Bugarin.
Građanski aktivista Aleksandar Zeković je pozvao nadležne da hitno reaguju i spriječe dalje aktivnosti Krivokapića u cilju nanošenja štete većih razmjera državi i građanima.
"U tom pravcu hapšenje Zdravka Krivokapića, je legitimna i nužna mjera", kazao je Zeković.
U Crnoj Gori pravo glasa ima oko 540.000 građana i svaki izbori rezultiraju tijesnom pobjedom. Na malom broju birača, kakav je u Crnoj Gori, svaka promjena može da ima ključnu ulogu o tome ko će osvojiti vlast.
Na prethodnim parlamentarnim izborima, održanim 30. avgusta 2020, rezultat je "lomilo" oko 2 do 3.000 glasova, koji su prevagnuli u korist sada već bivše parlamentarne većine.
Isti slučaj bio je i 2016. godine, kada je par hiljada glasova otišlo u korist tadašnje koalicije koju su činili DPS, SD i partije pripadnika manjinskih naroda.
Dodjeljivana i počasna državljanstva
Osim ovih promjena Vlada Crne Gore na čelu sa Zdravkom Krivokapićem izdala je 273 počasna državljanstva u 2021. godini, što je rekordan broj.
Jedno od državljanstava dodijeljeno je Svetlani Stijović, supruzi ministra poljoprivrede, koja je defektolog. Kao razlog je navedeno da je to deficitarno zanimanje.
"Vlada za 13 mjeseci rada više nego udvostručila rekord prethodne vlade, koja je za 11 mjeseci 2020. godine dodijelila 115 državljanstava", kaže za RSE Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako navodi, gotovo svi predlozi za dodjelu državljanstva MUP-u su dostavljeni od Zdravka Krivokapića.
"Dominantan broj dodijeljenih državljanstava je po Programu ekonomskog državljanstva, a 60 odsto njih su ruski državljani", rekao je Suljević.
Sa novim podacima, do 1. januara 2022. godine, u Crnoj Gori su ukupno dodijeljena 664 počasna državljanstva.
Zakonom je predviđeno da lice može steći crnogorsko državljanstvo ukoliko je njegov prijem od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. U tom slučaju stranac ne mora da ispuni ostale obaveze iz Zakona koje se odnose na otpust iz drugog državljanstva, neprekidni boravak u Crnoj Gori od deset godina i drugo.
Počasno državljanstvo strancu dodjeljuje se isključivo na osnovu preporuke najviših funkcionera državne vlasti. U okviru njega su i takozvana ekonomska državljanstva do kojih se dolazi investiranjem u Crnu Goru.
Kako su se do sada dobijala državljanstva
Zakon o državljanstvu donijet je 2008. Naknadnom Odlukom Vlade o kriterijumima za sticanje državljanstva, propisano je da se stalni boravak dobija nakon pet godina privremenog.
To je značilo da osoba u Crnoj Gori treba da boravi neprekidno 15 godina - pet godina privremeno dok ne dobije stalni boravak a potom još deset stalnog boravka da bi dobila državljanstvo.
Zbog činjenice da je Crna Gora ima mali broj stanovnika, oko 620.000, sticanje državljanstva je veoma restriktivno, a nije dopušteno ni posjedovanje dvojnog državljanstva osim u izuzetnim slučajevima.
Propise o načinu sticanja državljanstva donijela je vlast DPS-a koja je smijenjena na izborima avgusta 2020. godine, nakon tri decenije vladanja.
Tadašnja vlast je obrazlagala da bi liberalizacijom dodjele crnogorskog državljanstva, veoma lako moglo došlo do poremećaja demografskog i etničkog sastava stanovništva u Crnoj Gori.
Facebook Forum