Dostupni linkovi

Počasna državljanstva 'pljuštala' u Crnoj Gori u izbornoj godini


Dodjela velikog broja državljanstava, preko 130 u 2020. godini za Centar za građanske slobode je nerazjašnjen i pravno sporan (fotografija: crnogorski pasoš)

U izbornoj 2020. godini, kada je nakon 30 godina promijenjena vlast u Crnoj Gori, nadležne institucije su dodijelile 131 počasno državljanstvo strancima. Dobitnici crnogorskog državljanstva su iz Ruske Federacije, Sirije, Pakistana, Egipta i Libije.

Od obnove nezavisnosti Crne Gore, u prosjeku država je godišnje dodjeljivala između 20 i 40 počasnih državljanstava. Međutim 2020. godine dodijeljeno je 131 počasno državljanstvo strancima što je šest puta više u odnosu na broj dodijeljenih državljanstava godinu ranije (2019) kada su dodijeljena 22 počasna državljanstva.

Nevladina organizacija Centar za građanske slobode, nakon uvida u dokumentaciju, sumnja da je dodjela počasnih državljanstava obavljena protivno zakonskim propisima. Na osnovu dokumentacije koju su dobili iz Ministarstva unutrašnjih poslova ova nevladina organizacija je utvrdila da ni u jednom rješenju o dodjeli počasnog državljanstva nema obrazloženja zbog čega je crnogorsko državljanstvo dato određenoj osobi.

„Rješenja o dodjeljivanju tih državljanstava su bez ikakvog obrazloženja, u okviru kojih se ne vidi da su ta rješenja donijeta na osnovu predloga ovlašćenih predlagača, a to su: predsjednik države, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade Crne Gore“, kaže asistentkinja na tom projektu Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić.

Ona kaže da se iz dokumentacije ne vidi da li su pribavljena mišljenja nadležnih organa uprave, kako nalažu propisi, niti da li postoji interes Crne Gore, naučni, kulturni, sportski ili bilo koji drugi za dodjelu državljanstva strancima u 2020. godini.

„Mi ni iz jednog rješenja, mogu slobodno reći, nemamo odlučujuće, odgovarajuće mišljenje na osnovu kojeg možemo da utvrdimo da je rješenje o upisu u državljanstvo pravno valjano“, kaže Popović Kalezić.

Dodjela državljanstava nerazjašnjena

Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da lice može steći crnogorsko državljanstvo ukoliko je njegov prijem „od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore“. U tom slučaju stranac ne mora da ispuni ostale obaveze iz Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje se odnose na otpust iz drugog državljanstva, neprekidni boravak u Crnoj Gori od deset godina i drugo. Počasno državljanstvo strancu dodjeljuje se isključivo na osnovu preporuke najviših funkcionera državne vlasti.,

Dodjela velikog broja državljanstava, preko 130 u 2020. godini za Centar za građanske slobode je nerazjašnjen i pravno sporan.

Te godine su održani i parlamentarni izbori u Crnoj Gori na kojima je došlo do promjene vlasti. Marija Popović Kalezić kaže da su, bez obzira na izborni proces i politički usijanu atmosferu crnogorska državljanstva nesmetano dodjeljivana.

„Od 1. januara 2020. godine do 31. avgusta iste godine, data su 83 počasna državljanstva. A od 31. avgusta do kraja decembra 2020. godine izdato je 48 rješenja o počasnim državljanstvima. Dakle ta tendencija rasta dodjele državljanstava apsolutno nije opala nakon izbora. Sva ta rješenja u formalno pravnom smislu izgledaju identično“, navodi Marija Popović Kalezić.

Na parlamentarnim izborima 30. avgusta, do tada vladajuća Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima je izgubila status parlamentarne većine. Vlast su formirale tri koalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Međutim, prethodna Vlada Duška Markovića je bila u tehničkom mandatu do imenovanja novog premijera i Vlade koji su izabrani tek 4. decembra 2020. godine.

Upitana ko su stranci koji su dobili državljanstvo Crne Gore, odnosno da li pripadaju zemljama regiona ili su sa drugih svjetskih destinacija, Popović Kalezić kaže da je najmanje građana zemalja regiona:

„U 2020. godini smo od 131. državljanstva, mi smo iz zemalja regiona ukupno imali sedam počasnih državljanstava. Ogroman broj onih koji su dobili počasno državljanstvo u istom vremenskom periodu su iz: Ruske Federacije, Egipta, Kine, Libana, Sirije i Pakistana. To su zemlje iz kojih imamo najveći broj dodijeljenih počasnih državljanstava.“

Ulaganja u zamjenu za državljanstvo

Za sada nema informacija da li među počasnim ima i takozvanih ekonomskih državljanstva.

Podsjetimo, prethodna Vlada Crne Gore Duška Markovića je omogućila stranim državljanima 2019. godine da steknu crnogorsko državljanstvo po osnovu ulaganja u Crnu Goru. Da bi dobili crnogorsko ekonomsko državljanstvo aplikanti su dužni da uplate Vladi 100.000 eura po zahtjevu, i najmanje 450.000 eura u neki od projekata u Podgorici ili primorju. Ukoliko su u pitanju razvojni projekti u nerazvijenom sjeveru Crne Gore, ulaganje za sticanje državljanstva iznosi 250.000 eura.

Prema riječima Marije Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode, podataka o potencijalnim ulaganjima u cilju sticanja crnogorskog državljanstva nema.

„Iz dokumentacije i mišljenja nadležnih o dodjeli državljanstva se ne vide taksativno razlozi zbog kojih je neko zaista postigao uspjeh u oblasti koja bi bila od koristi Crnoj Gori, niti kada se radi o ekonomskim državljanstvima“, navodi Marija Popović Kalezić.

Popović Kalezić otvara pitanje šta je sa odgovornošću lica koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore.

Ministarstvu unutrašnjih poslova smo takođe poslali pitanja koja se odnose na zakonitost dodjele počasnih državljanstava Crne Gore u 2020. godini, kao i pitanje da li će doći do revizije dodijeljenih državljanstava.

Odgovori iz MUP-a Crne Gore nisu stigli ni nedjelju dana nakon što su pitanja poslata, niti nakon više obećanja da će odgovori biti proslijeđeni na adresu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG