Pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima 30. avgusta imaju svi koji imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, bez obzira na to da li su se prethodnih mjeseci ili godina nalazili u njoj, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Aleksa Ivanović.
Iako je, prema tvrdnjama Ivanovića, Zakon o izboru odbornika i poslanika jasan, prije svih izbora se povede polemika o tome da li oni koji godinama žive van Crne Gore imaju pravo glasa.
„Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju sve osobe koje imaju prebivalište na terirtoriji Crne Gore. Dakle, svi koji se mjesecima, iz određenih poslovnih ili životnih razloga, ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak“, pojašnjava Ivanović.
Koga nazivaju fantom biračima?
Sporenja oko toga ko ima pravo glasa u Crnoj Gori nastala su zbog različitog tumačenja Zakona o izboru odbornika i poslanika u kojem se navodi da „pravo da bira i da bude biran ima birač koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije održavanja izbora“.
S druge strane, tvrdeći da je neustavno pravo glasa onih koji godinama žive van Crne Gore, u opozicionoj Novoj srpskoj demokratiji (konstituent Demokratskog fronta) pokrenuli su aplikaciju pod nazivom „Neka ostanu doma“. Pomoću nje se evidentiraju i prijavljuju birači koji ne žive u Crnoj Gori, a nalaze se u biračkom spisku. Putem aplikacije svako može anonimno da prijavi osobu koja ima prebivalište u Crnoj Gori, ali i prebivalište ili državljanstvo u nekoj drugoj zemlji.
Na konferenciji za medije, 25 avgusta kandidat za poslanika koalicije Za budućnost Crne Gore Slaven Radunović pojasnio je da ta aplikacija doprinosi borbi protiv, kako ih je nazvao „fantom“ birača koji, kako tvrdi, dolaze u Crnu Goru samo na dan izbora.
„Ti birači nalaze se u biračkom spisku Crne Gore, države u kojoj su nekada živjeli, a odselili su se prije više godina ili decenija. Njih u poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine nema ali su u biračkom spisku jer nisu zvanično odjavili prebivalište“, kaže Radunović i podsjeća da i prema Ustavu mogu da glasaju samo oni koji žive u Crnoj Gori minimum dvije godine.
„Nebino što je neko ostao u biračkom spisku ali prema Ustavu on nema mogućnost da glasa jer ne ispunjava najvažniji - rezidencijalni uslov“, tvrdi Radunović.
O kom broju birača je riječ?
Prema njegovim riječima uz pomoć anonimnih građana Crne Gore koji žive u zapadnoj Evropi, sakupljeno je skoro 5.000 imena i prezimena, ljudi koji žive u drugim državama a glasaju u Crnoj Gori. Ti spiskovi su već poslati državama u kojim žive a Radunović tvrdi da ce zbog glasanja u Crnoj Gori morati da prođu reviziju statusa u tim zemljama.
„Neka nikoga ne čude poruke koje se vide ovih dana po Fejsbuku i portalima u kojima se pojedinci iz Crne Gore žale da ih kontaktiraju vlasti iz Luksemburga, Njemačke i drugih država, da ih obavijeste da ne bi trebalo da učestvuju u izborima u Crnoj Gori jer time mogu da izgube prebivalište u državama gdje žive. Jedan čovjek iz njemačke administracije je rekao – ukoliko im je prebivalište u Crnoj Gori, neka im tamo isplaćuju socijalna davanja, penzije i ostalo a ne u Njemačkoj“, zaključuje Radunović.
Na sudu zbog aplikacije
Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila je 25. avgusta pokretanje prekršajnog postupka protiv Nove srpske demokratije zbog aplikacije koja služi za prijavljivanje birača koji ne žive u Crnoj Gori jer je, kako obrazlažu, u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
A za glasove onih koji se nalaze van Crne Gore bori se i vlast i opozicija i otvoreno ih pozivaju da dođu na glasanje.
Poziv premijera Markovića
Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je 16. avgusta dijaspori i građanima Crne Gore u inostranstvu da je „uprkos neprimjerenim i nedobronamjernim porukama koje im upućuje opozicija, Crna Gora njihova država u koju mogu doći kad god požele“.
Pozvao je dijasporu i građane Crne Gore u inostranstvu da onima koji ih „popisuju i potkazuju“ stranim državama, najbolji odgovor daju demokratski i civilizovano, u danima koji slijede.
„Poštovana dijasporo, Crna Gora je vaša država danas i za sva vremena. Vama je u njoj mjesto i u nju možete doći kad god poželite, i u svako doba“, zaključio je Marković.
Poziv iz opozicije
Nosilac liste Za budućnost Crne Gore, Zdravko Krivokapić je preko društvene mreže Fejsbuk /Facebook/ 24. avgusta pozvao studente, državljane Crne Gore koji su u Srbiji, a koji žele da dođu u Crnu Goru, da to učine a da je cijena karte 1 euro.
„Svi studenti državljani Crne Gore koji se trenutno nalaze u Srbiji, a žele da dođu kući na izbore mogu se javiti na 01124019** ili na link ispod. Cijena karte 1 euro“, napisao je Krivokapić na Fejsbuk profilu.
Kandidat za poslanika iste koalicije Za budućnost Crne Gore Nebojša Medojević kazao je ranije da vlast sprema dovođenje više hiljada Roma iz Italije, Njemačke i Holandije koji će glasati na izborima 30. avgusta. On je na konferenciji za medije 17. avgusta kazao da će oni biti dovedeni brodom u Luku Bar i Drač.
Zašto se ne glasa diplomatski predstavništvima?
Tema o dolasku predstavnika dijaspore zbog glasanja ne bi bila problematična da je usvojen predlog Bošnjačke stranke (BS) u susret izmjenama crnogorskog izbornog zakonodavstva da dijaspori bude omogućeno da glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore, što je praksa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji.
Adel Omeragić iz BS za RSE pojašnjava zašto je njihovoj stranci važno da ta inicijativa bude uvrštena u Zakon o izboru odbornika i poslanika.
„Naši ljudi u dijaspori i udruženja širom svijeta, najbolji su ambasadori Crne Gore i dijaspora je neraskidivi dio bića Crne Gore. Mi u BS na svaki način želimo da jačamo vezu između matice i dijaspore“, pojašnjava Omeragić.
„Kada smo predlagali da građani Crne Gore, koji se nalaze u inostranstvu, na privremenom radu, da mogu glasati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, vodili smo se idejom da svaki građanin Crne Gore, koji je upisan u birački spisak, ima pravo da bira i bude biran“, navodi Omeragić.
Predsjednik DIK-e Aleksa Ivanović ukazuje da Zakon o izboru odbornika i poslanika ne prepoznaje mogućnost glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
„Ne može se glasati van biračkog mjesta. Jedini izuzetak glasanja van biračkog mjesta je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija a druge mogućnosti, što se tiče glasanja, Zakon ne prepoznaje“, pojašnjava Ivanović.
Kolika je crnogorska dijaspora?
Prema navodima u monografiji „Dijaspora Crne Gore u prošlosti i sadašnjosti“ navodi se da van Crne Gore, u dijaspori, postoji još jedna cijela Crna Gora ali i da je veoma teško precizno utvrditi broj iseljenika.
Iz navedenih razloga, Uprava za dijasporu je u aprilu 2019. godine pokrenula web aplikaciju za evidenciju iseljenika u cilju utvrđivanja što preciznijeg odgovora na pitanje koliko iseljenika ima u dijaspori.
Pravo glasa na parlamentarnim izborima, koji će biti održani 30. avgusta, ima 540.026 građana.
To će biti 11. izbori od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon obove nezavisnosti 2006. godine. Za glasove će se boriti šest koalicija i pet partija.
Osim parlamentarnih, u Crnoj Gori će 30. avgusta biti održani i lokalni izbori u Budvi, Tivtu, Kotoru, Andrijevici i Gusinju.
Facebook Forum