Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nakon sukoba u vrhu Centralne banke na potezu tužilaštvo?


Zgrada Centralne banke Crne Gore

Nakon što je u parlamentu glasovima vladajuće većine smijenjena viceguvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, što je prvi takav slučaj u istoriji te krovne finansijske ustanove, i onog što se čulo o njenom sukobu sa guvernerom Radojem Žugićem, otvorilo se više pitanja od značaja za crnogorsku javnost.

Jedno od njih je da li tu, s obzirom na težinu izrečenih optužbi i kvalifikacija, ima posla za državno tužilaštvo ali i koliko je ugrožena reputacija Centralne banke, koja je dugo slovila kao jedan od rijetkih primjera stabilne i profesionalne institucije u Crnoj Gori.

"Što se tiče odgovornosti, da sam znao sve što danas znam, sigurno ne bih napravio grešku", ovim riječima je guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, za skupštinskom govornicom sublimirao razočaranost u svoju dojučerašnju prvu saradnicu Irenu Radović, koju je upravo on predložio za mjesto viceguvernerke, zbog, kako je svojevremeno govorio, njene impresivne biografije.

Time je stavljena formalna tačka na sukob Žugić-Radević, koji je posljednjih sedmica punio stupce podgoričke štampe.

No, za Dejana Milovca iz nevladine organizacije MANS, najprije je sporan način kako je došlo do smjena Radovićeve, pošto je to predložio Savjet Centralne banke kome je istekao mandat.

"Ono što je neki prvi utisak, jeste da se smjena gospođe Radović morala desiti po svaku cijenu, pa i po cijenu toga da se prekrši zakon i da se prekrše procedure. To otvara jako veliki prostor za sumnju da je sama Radović ukazala na neke stvari koje nijesu bile baš u redu i nijesu bile u skladu sa zakonom, i da je zbog toga bilo potrebno da se ona ukloni sa te pozicije. Odnosno, da joj se na neki način oduzme glas u javnosti kao viceguvernerke", navodi Milovac.

Rasprava u četvrtak u najvišem zakonodavnom domu Crne Gore samo je još više otkrila dubina raskola i težinu razlaza dvije ključne ličnosti Centralne banke.

Poslanici su imali priliku da direktno čuju iz usta samog guvernera Žuguća koliki teret stavlja na savjet Radovićeve koju, između ostalog, optužuje za nestručnost, podređivanje opšteg ličnim interesima, kao i odavanje poslovne tajne Centralne banke, pošto je sudu predala plan kontrole banaka i finansijskih institucija, što je strogo povjerljivo.

Prvi put Žugić je progovorio i o tome kako Radovićeva nije ispoštovala njegov zahtjev za razrješenje izvršnog direktora jedne inostrane banke, čije je ime otkrio javnosti.

"Addiko banka. To je bila pljačka milionska. Zbog ugrožavanja reputacije i zbog naše nadležnosti da čuvamo finansijsku stabilnost, ja sam zaista bio ogorčen da je neko mogao da nam potpiše sijaset falsifikovanih ugovora, sve uplati na svoj račun, a mi to tako mirno da gledamo. Ne, to je morala da radi ona a ne ja. Ali ja sam to radio", rekao je Žugić.

Žugić: Pljačka milionska
Žugić: Pljačka milionska

Kontra Žugiću, smijenjena viceguvernerka Centralne banke Irena Radović, teško je okrivila guvernera Žugića da je, kako je rekla, riječ o odmazdi čovjeka koji je sebe stavio iznad zakona, institucija i sistema. Tvrdi da je kao njegova prva saradnica bila uskraćivana za ključne poslovne informacije, da je bila tjerana na selektivnu kontrolu banaka, kao i da je od nje zahtijevano da smijeni direktora jedne od inostranih banaka u Crnoj Gori.

Radović je protiv Žugića pokrenula i tužbu zbog, kako je utvrdila, diskriminatornog odnosa i mobinga, kome je tokom višemjesečnih nesuglasica sa guvernerom Žugićem navodno bila izložena.

Bilo kako bilo, bio to lični sukob ili oštro profesionalno mimoilaženje, na osnovu svega što je javno izgovoreno, nameće se pitanje koliko je sada na potezu državno tužilaštvo i da li treba da istraži način na koji je poslovala Centralna banka i njene dvije čelne ličnosti.

Za Dejana Milovca iz nevladine organizacije MANS, tu dileme nema.

"Državno tužilaštvo ima više nego dovoljno osnova da zatraži sve informacije koje su iznijete u javnosti, da pođe tim zvaničnim tragom i da utvrdi na koji je način Centralna banka vršila kontrolu, da li je ta kontrola bila selektivna, kao i uopšte generalno poslovanje Centralne banke. Raspolaganje sredstvima Centralne banke je nešto što već duže nije bilo predmet pažnje tužilaštva, ili ako je bilo predmet pažnje javnost nije bila upoznata sa tim", navodi Milovac.

Milovac: Tužilaštvo ima dovoljno osnova da zatraži informacije
Milovac: Tužilaštvo ima dovoljno osnova da zatraži informacije

Dugi niz godina Centralna banka Crne Gore, i od stručne i od laičke javnosti, doživljavana je kao jedna od rijetkih državnih institucija koja je uspjela da sačuva integritet i profesionalni ugled. Sve to, međutim, sukobom Žugić-Radović, prema riječima Dejana Milovca sada se dovodi u pitanje.

"Centralna banka je izgubila dobar dio kredibiliteta dok se ne dokaže ko je u ovom slučaju u pravu", ističe Milovac.

Sličnog stava je i ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

"Mi smo pokušali da zanemarimo činjenicu da je viceguvernerka nazvala guvernera moberom a on nju prokazivačem. To će biti samo bruka Centralne banke, a to nije ni prva ni zadnja institucija Crne Gore koja se obrukala, i iz toga se mora izaći. Kad, u kom trenutku i sa kojim ljudima vidjećemo. Zdravo tkivo u Centralnoj banci postoji, ali oni ljudi koji su došli po porodičnim i kumovskim vezama, moraju da nauče da je Centralna banka važnija od onoga ko ih je doveo tamo", rekla je Mila Kasalica u emisiji "Načisto" podgoričke TV Vijesti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG