Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto Đukanović predlaže osnivanje pravoslavne crkve Crne Gore


Vjernici sa srpskim zastavama ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, 15. juna, kada je zatraženo da Vlada povuče prijedlog zakona o crnogorskoj crkvi

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović inicirao je formiranje pravoslavne crkve Crne Gore bez nacionalnog predznaka, što bi, kako je rekao, okončalo podijeljenost pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori.

Uslijedio je odgovor iz Srpske pravoslavne crkve (SPC). Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručuje da je Đukanovićeva inicijativa neprihvatljiva" i "besmislena".

Zašto je pokrenuo inicijativu, da li će, i na koji način Milo Đukanović uspjeti da realizira jedan od ciljeva državne politike da se osigura jedinstvo "pravoslavnog bića" u Crnoj Gori, za rubriku Zašto? odgovora profesor historije iz Crne Gore Šerbo Rastoder.

"Ja mogu pretpostaviti da je u okviru onoga što se zove zaokruživanje crnogorske državnosti pitanje crkve jedino ostalo otvoreno od svih ostalih identitetskih pitanja. S tim u vezi, mislim da je gospodin Đukanović svjestan činjenice da nema pravoslavne države koja nema svoju crkvu", navodi Rastoder.

RSE: Da li bi to zaista doprinijelo ujedinjenju vjernika u Crnoj Gori?

Rastoder: Prije svega, prefiks 'Srpska crkva' se odnosi na činjenicu da 'Srpska crkva' negira postojanje crnogorske nacije, u tom smislu ja nisam siguran da bi to značilo ujedinjenje vjernika. Ali sam siguran da bi to bilo u skladu sa temeljnim savremenim principom jedinstva duhovne i državne jurisdikcije na jednom prostoru.

RSE: Koliko u trenutnom dubokom raskolu ima političke pozadine i koliko je rizično još dublje uplitanje politike u ova pitanja?

Rastoder: Politika je osnov svega i ona kao takva dobija različite dimenzije prije svega u tvrdnji jedne apsurdne, neprovjerene i netačne činjenice da je u pitanju vlasništvo nad crkvama. Toga uopšte nema u prijedlogu novog zakona, dakle, uopšte se o tome ne radi. Radi se o činjenici da Crna Gora baštineći istorijsko pravo na autokefalnu crkvu pokušava da to pravo na neki savremen način prepozna, da bi izbjegla pravnu anarhiju činjenicom da je jedini zakon iz komunističkog vremena koji važi u Crnoj Gori iz 1977. a to je Zakon o vjerskim zajednicama, koji je danas anahron, zastareo i proizvodi pravnu anarhiju.

RSE: Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije već je odbio ovakvu inicijativu, nazivajući je "neprihvatljivom" i "besmislenom". Zašto se o inicijativi nije ni raspravljano, već je momentalno odbijena?

Rastoder: Ako se analizira učinak i dejstvo mitropolita Amfilohija u posljednjih 30 godina, on je odbio sve što se tiče Crne Gore i što je u interesu Crne Gore. Dakle, ne treba kriti da je Srpska pravoslavna crkva stožer i na neki okvir velikodržavnog srpskog projekta, i da je to jedina institucija koja je preživjela raspad Jugoslavije, a da se unutar sebe nije uspjela reformisati. Prema tome, to što je mitropolit Amfilohije odbio, to je meni potpuno jasno, jer on je odbio svaku inicijativu koja se tiče Crne Gore i njenog interesa.

Medijski 'juriš' iz Srbije protiv crnogorskog zakona o crkvama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

RSE: Da li su postojali bilo kakvi razlozi koji bi podstakli Mila Đukanovića da insistira na napuštanju SPC?

Rastoder: Čitava ta pozadina mogla bi se okvalifikovati – od ljubavi do mržnje. Dok je Milo Đukanović bio zagovornik velikosrpskog projekta, onda je to bilo izuzetna i posebna ljubav između njega i Mitropolije. Kasnije, kada je Milo Đukanović od 1997. godine promijenio matricu ideološku i državnu, onda je počelo polako zahlađivanje tih odnosa. I u tom smislu mislim da Milo Đukanović ima veći problem da svoje najbliže saradnike ubijedi u ispravnost te ideje, nego što možda ima problem sa stanovišta konkretne i konačne realizacije toga, jer sam siguran da će sva racionalna i moderna svjetska zajednica stati iza tog prijedloga, prije svega zbog činjenica da je potrebno urediti odnos države i crkve, saglasno savremenim pravnim standardima koji važe u svijetu.

RSE: Je li ovakav prijedlog ishitren ili pak mislite da se radi o proračunatom potezu?

Rastoder: Ono što ja znam, u analizi svih poteza gospodina Đukanovića u zadnjih 30 godina, u principu se radi o jednom te istom. Prvo se pusti priča, onda se ta priča iskoristi na prvim narednim izborima, i na kraju dolazi do finalizacije rješenja tog problema. Dakle, ja mislim da će ovaj problem tinjati još izvjesno vrijeme u Crnoj Gori, a sigurno do narednih parlamentarnih izbora na kojima će se gospodin Đukanović opet pojaviti kao spasitelj crnogorske nacije.

RSE: Rekli ste – doći će do finalizacije. Kako vi uopšte vidite finalizaciju ovog pitanja?

Rastoder: Sudeći po onome kako se izjasnila Venecijanska komisija, mislim da će se prije svega tražiti neko rješenje koje je prihvatljivo, moderno i saglasno opštim standardima. A opšti standardi kažu ovako – ako je Francuska država vlasnik Notre Dama i ako je Francuska država vlasnik svih javnih dobara, zašto to onda ne bi bila i Crna Gora, tim prije što je prijedlog postojećeg zakona u najvećem dijelu kopija istovjetnog zakona koji važi u Srbiji.

XS
SM
MD
LG