Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) optužila je u petak, 7. oktobra biračke odbore koji još uvijek nisu prebrojali sve glasove i ispoštovali naredbe o unosu rezultata.
"Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom biračkih odbora, imat ćemo ovakvu situaciju", rekao je predsjednik CIK-a Suad Arnautović na prvoj konferenciji za novinare nakon održanih opštih izbora 2.oktobra.
On je rekao da je ključan problem u tome "što članovi biračkih odbora najprije izvještavaju političke subjekte, pa tek onda opštinsku izbornu komisiju".
"Nažalost, zbog neizvršavanja zakonskih obaveza biračkih odbora sa skoro 16 posto biračkih mjesta, CIK je bio spriječen da u javnosti u roku od 24 sata prezentira izborne rezultate sa skoro 1.000 redovnih biračkih mjesta za pojedine organe vlasti", rekao je Arnautović.
Arnautović je naveo i da je prema 11 opštinskih komisija 6.oktobra upućena nova naredba za dostavljanje rezultata.
"Pa, čak i sa onih koja nisu validirana, a da će njihova validacija biti izvršena u CIK-u. Glavni kontrolor rezultata će sačiniti izvještaj za koja biračka mjesta će biti neophodno otvarati vreće i utvrditi rezultate", naveo je Arnautović.
Arnautović je govorio i o nepravilnostima koje su se dešavale na biračkim mjestima.
"Pogrešno je pakovan materijal, pogrešno popunjavani obrasci, pojedini kandidati su imali više glasova nego sama stranka, što je nemoguće", istakao je predsjednik CIK-a BiH.
Arnautović je naveo da, nakon utvrđivanja rezultata izbora počinje da teče rok za podnošenje primjedbi i zahtjeva za ponovno brojanje ili ponavljanje izbora.
Kako je rekao, još uvijek se objavljuju preliminarni izborni rezultati na koje nije dozvoljeno podnositi prigovor, žalbu ili podnositi zahtjev za ponovno brojanje.
"Kada objedinimo rezultate glasanja sa redovnih biračkih mjesta sa rezultatima iz glavnog centra za brojanje, tada Centralna izborna komisija donosi odluku o utvrđivanju i objavljivanju izbornih rezultata na koje će biti dozvoljeno uložiti prigovor ili žalbu u roku od dva dana, a od dana donošenja odluke", rekao je Arnautović.
Glasačke listiće građana koji su glasalu putem pošte, CIK će primati do ponoći, 7.oktobra.
Prema Izbornom zakonu, rezultati izbora moraju potom da budu potvrđeni 30 dana od izbornog dana. Taj rok ističe 1. novembra.
Šta će se dešavati sa žalbama koje su već pristigle u CIK?
U CIK-u navode da su zahtjevi za ponovo brojanje glasačkih listića preuranjeni, prije utvrđivanja rezultata.
Na novinarsko pitanje da li to znači da opozicione stranke iz Republike Srpske (RS)koje su podnijele zahtjev 6.oktobra za ponovono brojanje glasačkih listića to moraju ponoviti, članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina je odgovorila:
"Ja u ovom trenutku ne mogu reći da li će neko nešto morati ponovo podnositi i kakve će odluke Centralne izborne komisije po svakom od tih zahtjeva biti. Međutim, mi smo zaprimili i zahtjeve za poništavanje izbora, ponovno brojanje i poništavanje izbora i u tom smislu na nama ostaje da pregledamo taj sadržaj i da vidimo da li je to klasičan zahtjev za poništavanje izbora kojim se zahtjeva brojanje. Ali brojanje kroz koje će se utvrditi nepravilnosti u postupku brojanja, pa na bazi toga, ukoliko nije moguće utvrditi izborni rezultat i eventualno ponišiti izbore", rekla je Bjelica-Prutina.
Opozicione stranke u RS-u predale su zahtjev CIK-u za ponovno brojanje glasova u Republici Srpskoj 5.oktobra, čak i za ponavljanje izbora, tvrdeći da su našli više od stotinu nepravilnosti, te da je sporno 65.000 izbornih glasova.
U Republici Srpskoj u četvrtak naveče 6.oktobra održani su protesti opozicionih stranaka na kojima je zatraženo ponovno brojanje i ponavljanje izbora u tom bh. entitetu, prvenstveno za predsjednika RS.
Kandidatkinja opozicije za predsjednika RS Jelena Trivić je u noći, nakon zatvaranja birališta 2. oktobra, proglasila pobjedu, ali je to istovremeno uradio i lider SNSD-a i kandidat vladajuće koalicije Milorad Dodik.
Trivić i opozicione partije koje je podržavaju, tvrde da su glasovi pokradeni upravo u toku izborne noći, u gradovima Prijedor, Zvornik i Doboj.
Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Dodik je u utrci za predsjednika tog entiteta osvojio oko 281.000 glasova.
Jelena Trivić, kandidatkinja opozicione Partije demokratskog progresa, Srpske demokratske stranke i Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, osvojila je oko 252.000 glasova ili oko 30.000 glasova manje.
Izborni rezultati u BiH
Prema glasovima prebrojanim do 6. septembra, u Predsjedništvo BiH iz entiteta Federacija BiH ulaze Denis Bećirović, kandidat trenutno opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH kojeg je podržalo još deset stranaka, i Željko Komšić, kandidat Demokratske fronte (DF) kojem je ovo četvrti mandat.
Članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske biće Željka Cvijanović, kandidatkinja Dodikovog SNSD-a koje je pobijedila Mirka Šarovića, predsjednika opozicijskog SDS-a, s više od 90.000 glasova razlike.
Što se tiče državnog parlamenta, stranke koje su osvojile više od deset posto glasova u Federaciji BiH su Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i koalicija okupljena oko ove stranke, SDP BiH i DF.
U Republici Srpskoj više od deset posto glasova za državni parlament osvojio je SNSD, kojeg slijede SDS i PDP koji su zajedno osvojili oko 66.000 glasova manje od SNSD-a.
Najviše glasova za entitetski parlament, Narodnu skupštinu Republike Srpske osvojio je SNSD, dva puta više od drugoplasiranog SDS-a i tri puta više od PDP-a.
U Parlamentu Federacije BiH najjače stranke ostaju SDA, HDZ BiH s partnerima, SDP BiH i DF.
