Dostupni linkovi

Crna Gora 2017: Članstvo u NATO i politička kriza


Crna Gora je u 2017. godini postala 29 članica NATO

U Crnoj Gori će 2017. godina biti upamćena po prijemu Crne Gore u NATO alijansu, nastavku političke i institucionalne krize kroz opozicioni bojkot parlamenta i izostanak bilo kakvog političkog dijaloga, zatim po početku suđenja za „državni udar“ najvećem sudskom procesu u istoriji Crne Gore i nastavku žestokih obračuna mafijaških klanova.

Godina 2017. će, između ostalog, ostati upamćena po prijemu Crne Gore u NATO. Višegodišnje integracije, učešće crnogorskih vojnika u mirovnim misijama, uspostavljanje standarda rezultirali su da Crna Gora postane 29. članica najmoćnije vojne alijanse u svijetu. Istorijski dan prijema Crne Gore u NATO savez obilježile su poruke generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga i premijera Duška Markovića.

„Od danas Crna Gora je u NATO za istim stolom kao jednaka članica sa jednakim glasom u oblikovanju našeg saveza. I njena nezavisnost je zagarantovana“, rekao je Stoltenberg.

„To je istorijski događaj za jednu zemlju i jedan narod koji je podnio ogromne žertve u 19. i 20. vijeku. Članstvo u NATO za nas znači trajnu stabilnost sa evroatlantskim i demokratskim vrijednostima urezanim u društvu i ekonomijom spremnom za dalji prosperitet“, izjavio je Marković.

U više od stotinu godina diplomatskih odnosa između Crne Gore i SAD, potpredsjednik Majk Pens je najviša ličnost koja je posjetila Crnu Goru, a što je ovoj posjeti dalo i istorijski značaj. Osim crnogorskih najviših zvaničnika, poruke potpredsjednika Pensa su imali priliku da čuju i lideri zemalja regiona na specijalnom samitu održanom u Podgorici:

„Dozvolite da vas uvjerim da, bilo da je vaša budućnost u NATO ili Evropskoj uniji ili obje organizacije, Sjedinjene države će vas podržati jer svaki put vodi jačoj Evropi. I kao što je predsjednik Tramp rekao snažna Evropa je blagoslov za zapad i cijeli svijet“.

Prijem Crne Gore u NATO izazvao je oštru reakciju zvanične Moskve, čiji je šef diplomatije Sergej Lavrov ocjenio da je u pitanju „čisto geopolitički projekat nametnut Crnoj Gori zemlji u zamjenu za rusofobiju“.

„U zamjenu za lojalnost antiruskoj politici, Crnoj Gori je nametnuto članstvo u Alijansi. Ta tendencija nas vraća na politiku podjela", rekao je Lavrov.

Da li se i u kojoj mjeri Rusija miješala u crnogorske političke odnose, da li je pokušala da utiče na promjenu vlasti u Crnoj Gori i spriječi pristup NATO? O tome se debatovalo čitavu godinu.

„Rusija je veoma zainteresovana za izbore po mnogim evropskim i drugim zemljama i na razne načine se u te izbore miješa. Vidjećemo šta će biti kod nas vrlo brzo i da li će biti tog miješanja kao što je bilo u oktobru prošle godine. Od svega toga zavisiće i popravljanje odnosa“, rekao je šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović.

Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta (DF) Strahinja Bulajić poručio je da je „Crna Gora izdala Rusiju, izdala je sva ta obećanja koja je ova vlast godinama unazad davala. I to je dovelo do neke tačke zamrzavanja“.

Na unutrašnjem planu, dinamična 2017. godina počela je istražnim radnjama i saslušanjima osumnjičenih za pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Proces je rezultirao optužnicom protiv dvojice ruskih državljana, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, srpskih državljana - pritvorenih Bratislava Dikića, Dragana Maksića, Milana Dušića, Srboljuba Đorđevića, Branke Milić i Kristine Hristić i nedostupnih Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića.

Optužnicom su obuhvaćena i tri crnogorska državljanina - lideri DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Mihailo Čađenović, službeni vozač DF-a. Specijalno tužilaštvo želi da dokaže da je na dan parlamentarnih izbora planiran pokušaj nasilnog rušenja crnogorske vlasti, da je stvorena sprega između ruskih državljana i lidera Demokratskog fronta, te da je cilj bio i zarobljavanje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Glavni pretres je počeo u septembru, nakon višemjesečnih priprema. Svi optuženi su negirali krivicu.

Lideri Demokratskog fronta su od samog početka tvrdili da je „državni udar“ insceniran, kako bi vladajuća Demokratska partija socijalista kompromitovala opoziciju i napravila nove podjele na kojima će se održavati na vlasti. I Andrija Mandić i Milan Knežević su tvrdili da ne poznaju nikog od ostalih optuženih, niti da su prije sudskog procesa imali kontakt sa bilo kim.

Višenedjeljno davanje iskaza ključnog svjedoka saradnika Aleksandra Sinđelića često je bilo prekidano incidentima. Incidenti su se najčešće događali kada je Sinđelić iznosio tvrdnje kako je čuo da je Demokratski front pokušao da izazove nasilje.

U međuvremenu lideri Demokratskog fronta su pokušali da kompromituju specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdnjama da je svojevremeno učestvovao u nedjelima na dubrovačkom ratištu. Specijalni tužilac Katnić je tada rekao:

„Mi u tužilaštvu imamo dokaze da su tri lica iz Demokratskog fronta se organizovala i da su pripremala kompromitovanje glavnog Specijalnog tužioca donošenjem dokaza koji ne postoje“.

Istovremeno, Specijalni tužilac je otvorio još jedan proces protiv trećeg lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića zbog navodnog pranja novca takođe u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore.

Crna Gora je ušla u političku krizu, možda najdublju od obnove nezavisnosti prije 11 godina. Politički dijalog nije uspostavljen, tenzije su stvarane tokom čitave godine, opozicija je od početka godine bojkotovala rad parlamenta, a međusobne političke poruke su se svodile uglavnom na uvrede i prijetnje.

Potencijalno pritvaranje lidera Demokratskog fronta u sklopu istrage protiv njih, dodatno je podiglo tenzije i sukobljene strane odmakao od dijaloga. Politički suprotstavljene strane su imale jake uslove za otvaranje dijaloga. Opozicija je zahtjevala od Vlade da pristane na organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora, a Vlada i vladajuća koalicija je zahtjevala od opozicije da se najprije vrati u parlament i u toj instituciji da se otpočne dijalog.

I među samim opozicionim strankama bilo je jakih sukoba, uglavnom oko strategije zajedničkog djelovanja u toku bojkota, ali i zbog prevlasti među opozicionim strankama. U opoziciji su se formirale dvije struje: jedna je Demokratski front u dijelu političke javnosti označena kao radikalna opozicija dominantno proruskog i antizapadnog političkog diskursa i druga struja je građanska opozicija među kojima su SDP, URA, Demos, Demokrate i SNP. Epilog izostanka međuopozicionog dijaloga je povratak Demokratskog fronta i dijela nezavisnih poslanika u parlament.

Kada je riječ o organizovanom kriminalu i u 2017. godini su nastavljeni mafijaški obračuni i rat dva najjača kriminalna crnogorska klana „kavačkog” i „škaljarskog”. U prethodne skoro tri godine taj sukob je odnio više 24 života. Ekplozije automobila su se događale kako noću tako i danju, raznesena tijela i kolateralne žrtve, bile su slike koje su mogle biti viđene u primorskim gradovima, Podgorici, ali i na sjeveru Crne Gore. Ipak za najviše crnogorske zvaničnike i institucije bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je bila povoljna. Premijer Duško Marković je kazao kako je bezbjedonosna situacija odlična.

Da bi spriječili nova ubistva, crnogorska policija je pokrenula nenajavljene pretrese objekata bezbjednosno interesantnih lica, odnosno onih za koje se sumnja da su pripadnici kriminalnih grupa. Dijelove audio i video materijala policija je redovno slala i medijima.

Borba protiv korupcije u 2017. godini nije dala velike rezultate. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Svetozar Marović koji je osuđen na skoro četiri godine zatvora, čitavu godinu je proveo u Beogradu, bez vidljivih napora državnih institucija Crne Gore da ga privedu na izdržavanje kazne na koju je osuđen. Ipak početkom godine ministar pravde Zoran Pažin je poručio: „Ja sam kategorično iznio stav ministarstva, da Ministarstvo pravde neće dozvoliti bilo kakav vid zloupotrebe prava. I da očekujem da oba od gospode Marović izrečene kazne izdržavaju u Crnoj Gori“.

Medijsku scenu u Crnoj Gori karakterisala je podjeljenost, nesolidarnost, loša materijalna situacija i obračun najmoćnijeg političkog centra sa menadžmentom i Savjetom Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore. Agencija za sprječavanje korupcije utvrdila je postojanje kršenja zakona kod dijela članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore, koji su gotovo ekspresno smijenjeni u Skupštini Crne Gore.

Na jednoj strani vladajuća DPS tvrdi da su razrješenja obavljena u skladu sa zakonom, ako što je u skladu sa zakonom u Savjet Javnog servisa izabran dugogodišnji funkcioner te partije Slobo Pajović. Nevladine organizacije su jasno ocjenile da vladajuća koalicija zloupotrebljava institucije kako bi DPS ponovo uspostavila političku kontrolu na Javnom servisom, a posebno pred predstojeće izborne cikluse.

Na ekspresnu proceduru i uklanjanje sa pozicija članova Savjeta Javnog servisa, nisu ostali nijemi ni u međunarodnim organizacijama. Komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han je u pismu premijeru Dušku Markoviću izrazio zabrinutost zbog dešavanja u vezi sa RTCG. Reporteri bez granica su ocjenili da pritisak vladajuće partije DPS na neke članove Savjeta Javnog servisa predstavlja prijetnju po nezavisnost rada RTCG.

Ekonomiju u Crnoj Gori karakterisala je izuzetno dobra turistička sezona po svim parametrima. Vlada tvrdi da Crna Gora spada u pet najbrže rastućih ekonomija u Evropi. Ipak zbog visokog javnog duga i uz obrazloženje da Crna Gora mora da uđe u štednju i fiskalnu konsolidaciju, Vlada Crne Gore je odlučila da poveća Porez na dodatu vrijednost, zbog čega će poskupiti struja, gorivo, akcizne robe i gotovo svi proizvodi.

Osim poskupljenja, građane Crne Gore u 2018. godini očekuje praćenje nastavak suđenja za „državni udar“, održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora u 13 opština, te nastavak procesa integracija u Evropsku uniju.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG