Debata koja se danima vodila o tome da li na Kosovu postoje električna brojila s netačno podešenim tarifnim satovima kulminirala je 1. aprila, kada je komisija koju je formiralo Ministarstvo industrije, poduzetništva, trgovine i inovacija (MINTI) povukla iz upotrebe dio takvih brojila.
Komisija je izašla na teren nakon što su opoziciona stranka Demokratski savez Kosova (LDK) i lokalni portal Nacionale objavili rezultate svojih istraživanja – ukupno oko 2.000 uzoraka – o nepodudaranju vremena na brojilima električne energije s lokalnim vremenom.
Prema navodima nadležnih institucija, dopušteni standard za odstupanje iznosi plus ili minus 0,5 sekundi dnevno, u zavisnosti od temperature i starosti brojila, dok pojedini građani tvrde da netačnost doseže i nekoliko sati.
Zašto je tačno vrijeme važno?
Zato što cijena električne energije na Kosovu zavisi od vremena u kojem se ona troši.
Postoji viša tarifa tokom dana i niža tarifa tokom noći.
Niža tarifa se primjenjuje u periodu od 22:00 do 07:00 sati, a ljeti od 23:00 do 08:00 sati.
Prema važećim tarifama, domaćinstva koja potroše do 800 kilovatsati (kWh) plaćaju 9,05 centi po kilovatsatu, dok oni koji premaše taj prag plaćaju 15,43 centa po kilovatsatu.
Tokom niže tarife, potrošači plaćaju 3,88 centi po kilovatsatu, odnosno 7,28 centi ukoliko potrošnja premaši 800 kilovatsati.
Demokratski savez Kosova (LDK) tvrdi da su građani oštećeni kroz, kako navode, "veliku prevarantsku šemu", jer su mogli vjerovati da su električnu energiju trošili u periodima važenja niže tarife, dok su zbog vremenskih odstupanja zapravo plaćali znatno više.
Kosovska kompanija za distribuciju električne energije (KEDS) saopštila je na konferenciji za medije 1. aprila da se radi o tehničkim neslaganjima koja ne predstavljaju manipulaciju. Prema navodima kompanije, ukoliko je prelazak na nižu tarifu kasnio nekoliko minuta, tada je i njen završetak bio pomjeren, ali u slučaju da se utvrde odstupanja izvan dozvoljenih normi, "građani će biti obeštećeni do posljednjeg centa".
"KEDS i KESCO (Kosovska kompanija za snabdijevanje električnom energijom) ne mogu ostvariti finansijsku korist iz ove situacije. To ne dozvoljava regulatorni okvir, koji je zasnovan na principu maksimalno dozvoljenih prihoda", naveli su, između ostalog, predstavnici kompanije.
Ured za energetsku regulaciju (ZRRE) – koji nadzire rad KEDS-a i KESCO-a – saopštio je da će poduzeti mjere ukoliko se utvrde greške u funkcioniranju električnih brojila, te je podsjetio da je za njihovo baždarenje nadležna Agencija za metrologiju Kosova, koja djeluje u okviru Ministarstva industrije, poduzetništva, trgovine i inovacija (MINTI).
Zašto se mijenjaju brojila?
Još jedan aspekt o kojem se posljednjih dana mnogo raspravlja odnosi se na zamjenu električnih brojila. Za KEDS je ova procedura u potpunosti uobičajena i predviđena je pravilnicima o radu.
"Dali smo prioritet starijim brojilima. Imamo mali broj mehaničkih brojila", rekao je Flamur Kurtaj iz KEDS-a, navodeći da takva brojila čine gotovo 10 posto ukupnog broja, s obzirom na to da je oko 70 posto brojila digitalno, a 20 posto pametno – kod kojih su vremenske netačnosti nemoguće.
Kompanija je saopštila da je samo tokom prošle godine širom Kosova instalirano 130.000 novih digitalnih brojila.
Međutim, Burim Ejupi iz Instituta za razvojne politike (INDEP) izjavio je za Radio Slobodna Evropa da smatra kako ovaj potez dodatno povećava sumnje da brojila ranije nisu bila tačna.
"Činjenica da su ove promjene počele upravo u ovom trenutku pokazuje da kompanija pokušava prikriti tragove."
LDK je najavio da će tužilaštvu dostaviti dokumentaciju s više od 500 svjedočenja građana o netačnostima u radu tarifnih satova na brojilima.
"Pozivamo nadležne organe da istraže i KEDS i Ministarstvo, jer je riječ o izuzetno ozbiljnom i velikom skandalu. Ni KEDS ni Ministarstvo ne mogu jednostrano ukloniti ova brojila i tvrditi da je riječ o izolovanim slučajevima bez potpune istrage svih nadležnih istražnih organa", poručili su iz LDK-a.
Sve ove rasprave vode se ubrzo nakon pritužbi građana zbog redukcija električne energije.
Iako zemlja "leži na uglju", Kosovo većinu električne energije proizvodi u dvije termoelektrane stare nekoliko decenija – Kosovo A i Kosovo B. Sporazumi o izgradnji nove termoelektrane propali su prije više godina.
Takva situacija čini neizbježnom kupovinu električne energije u višemilionskim iznosima na godišnjem nivou. To se potom odražava i na određivanje godišnjih tarifa električne energije od strane Ureda za energetsku regulaciju (ZRRE).
Ova institucija tarife objavljuje od 1. aprila, a važe do 31. marta naredne godine, ali je ove godine odluka odgođena za 1. maj.
Pojedini energetski operatori zatražili su povećanje tarifa od 20 posto, ali konačna odluka još nije donesena.
