Dostupni linkovi

Prelazi li se s riječi na djela nakon Brisela?


Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović u Predsjedništvu BiH, Sarajevo, fotoarhiv

Nakon što su se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine vratili iz posjete Briselu, ključne riječi koje se vežu uz njihovu posjetu su opredijeljenost i zajednički stav.

Evropska unija (EU) je njihov cilj, no, stav bh. lidera je jedno, a stanje na terenu drugo. Sve ono oko čega se spore i što je suštinski evropski put – zakoni, formiranje vlasti i reforme – daleko je od koordinacije, upozoravaju analitičari i teško da će s riječi preći i na djela.

Za šefa Delegacije EU Larsa-Gunara Vigemarka (Lars-Gunnar Wigemark) bilo je impresivno svjedočiti tome kako su tri nova člana Predsjedništva BiH, kako kaže, ostavila po strani svoje razlike i dogovorila koordinirane pozicije.

Pohvalnim su stavove članova Predsjedništva BiH ocijenili i u EU, te izrazili želju da Bosnu i Hercegovinu vide u svom članstvu, kao i da do kraja godine žele vidjeti napredak.

Tako su se članovi Predsjedništva u BiH vratili opredijeljeni sa zajedničkim stavom da žele kandidatski status, koji bi, prema najavama, mogao da se desi već u novembru.

Ali, do tada, kako su i sami priznali, treba formirati vlast, izmijeniti Izborni zakon, dostaviti odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika EU... Posljednje je u finalnoj fazi, kazao je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda.

"Ona se trenutno prevode. Konsenzusom je došlo do tog rješenja. Kad se prevedu na engleski i tri jezika oni će ići na potvrdu na sve nivoe vlasti", riječi su Bevande.

Ipak, iza optimistične najave stoji manje popularan podatak da se na ovaj korak čekalo sedam mjeseci, mada su i tada bh. vlasti, podsjetimo, bile i optimistične i opredijeljene.

Predsjedništvo BiH 'očekuje kandidatski status' u 2019.
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

Uprkos optimizmu, komesar za proširenje EU Johanes Han (Johannes Hahn) kazao je kako samo dostavljanje odgovora ne znači i dobijanje kandidatskog statusa. Istovremeno je upozorio da se retorika podjela ili bilo kakve inicijative koje ometaju put zemlje ka EU moraju izbjegavati. Upravo to pokazuje da potezi koje lideri u BiH povlače ne idu u skladu sa onim što se iskazuje pred međunarodnim zvaničnicima.

Napetost i uslovljavanja sastavni su dio bh. političke scene koji govori o stvarnoj posvećenosti nekim drugim ciljevima, kaže analitičar Adnan Huskić.

"Kad kažete jesu li političari u BiH posvećeni tome da idu u EU, velika većina, ako ne i svi, reći će da jesu, da je to strateški cilj BiH... Sa druge strane, uvijek ima ono ali – ali pod određenim uslovima, ali ne može se dirati ovo, ali neka se shvati da je to kompleksna država sa kompleksnim sistemom odlučivanja... Dakle, mi imamo situaciju da to što se deklarativno svodi na primaran ili strateški cilj on to nije – jedini strateški cilj u BiH je ostati na vlasti ili doći na vlast", ocjenjuje Huskić.

Huskić tezu potkrepljuje time što napredak uslovljavaju bilo političkim funkcijama, bilo prihvatanjem ili neprihvatanjem određenih dokumenata, te što nema stvarnih reformi koje bi u praksi potkrijepile ono što se govori.

Sličnog je stava i analitičar Srećko Latal. Vlasti u BiH, kaže, nemaju niti jedan izgovor da ne rade, ali zato kreiraju atmosferu u kojoj je javnosti dovoljno to što su se zajedno pojavili i nisu izazvali incident.

"Sve ove političke krize koje vidimo u posljednje vrijeme, sve je evidentnije da su one gotovo namjerno izazvane kako bi se skrenula pažnja javnosti u BiH sa puno bitnijih pitanja kao što je životni standard, zapošljavanje kao što su ekonomski, socijalni programi. Nema baš nikakvog razloga zbog kog to političke stranke koje su u procesu formiranja vlasti ne urade", navodi Latal.

Na fabrikovanje kriza i zapaljivu retoriku upozorilo je nedavno i Vijeće za implementaciju mira u BiH. Pozvali su političare da se "suzdrže od daljih polarizirajućih poteza i retorike, te da se konstruktivno uključe u formiranje vlasti na svim nivoima kako bi zemlja krenula naprijed".

Ipak, još iz Brisela čule su se stare teze, poput one da nema formiranja vlasti bez prihvatanja Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), ili da zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina kompleksna zemlja ne može se insistirati na individualnim pravima, već se moraju poštovati kolektiviteti, što se kosi i s praksom EU, ali i presudom Suda za ljudska prava u Strazburu.

Zemlja će ipak morati da se suoči s realnošću, ističu analitičari, te će političari morati prestati da pokušavaju u EU uvesti bosanska pravila, umjesto da prihvate ona Evropske unije, na šta je nedavno upozorio i specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda (Cristian).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG