"Opet govorim onu grčku rečenicu – 'Ako se zločini zaborave, oni će opet doći.' A mi polako zaboravljamo. I sve ovo što mi radimo, naš festival, naše udruženje, i što idemo i govorimo djeci, i što svakome pokušavamo reći – da se sjete tih zločina i da se oni ne ponove!", rekao je u jednom od posljednjih intervjua, za Radio Slobodna Evropa (RSE), Branko Lustig, dvostruki oskarovac za produkciju, dobitnik brojnih filmskih i televizijskih nagrada, počasni građanin nekoliko hrvatskih gradova, promicatelj istine o holokaustu i zagovornik tolerancije.
Branko Lustig ostavio je dubok trag u svjetskoj i hrvatskoj kinematografiji, ali i u hrvatskom društvu, zaključak je brojnih izraza sućuti i prigodnih poruka povodom njegove smrti.
Poruke uputili su i proslavljeni oskarovci Steven Spielberg i Russell Crowe, glumac Rade Šerbedžija, režiser Veljko Bulajić i mnogi drugi. Lustig je umro 14. studenog u Zagrebu u 88. godini života.
Golgota u Auschwitzu
Lustig je rođen u židovskoj obitelji u Osijeku 1932. godine. Tokom Drugog svjetskog rata i holokausta većina njegove obitelji strada u logorima smrti, a njegova majka i 12-godišnji Branko dospijevaju u Auschwitz. Branko je kasnije u maršu smrti prebačen u podjednako zloglasni logor Bergen-Belsen, ali nevjerojatnim spletom sretnih okolnosti oboje uspijevaju preživjeti.
Nakon pobjede nad fašizmom majka i sin vraćaju se u Jugoslaviju, Lustig završava školu i upisuje i diplomira glumu na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Iste godine kada je diplomirao – 1955 – počinje raditi na filmu, kao glumac, ali sve više i u organizaciji. Vođa je snimanja na filmu "Ne okreći se, sine" 1955. godine, 1958. godine surađuje sa legendom talijanskog neorealizma Giuseppe de Santisom na filmu "Cesta duga godinu dana", 1971. kao 'location manager' snima u Lekeniku nedaleko Zagreba američki filmski mjuzikl "Guslač na krovu", a god. 1979 surađuje na snimanju "Limenog bubnja" Volkera Schlöndorffa. U osamdesetima surađuje na snimanju "Sofijinog izbora" Alana Pakule i iznimno popularnim miniserijama "Vjetrovi rata" i "Rat i sjećanja".
Hollywoodski san oskarovca
Lustig odlazi krajem osamdesetih u Hollywood i tamo doživljava vrhunac karijere. Dobiva dva Oscara za produkciju – 1993. za Spielbergovu "Schindlerovu listu" i 2000. godine za "Gladijatora" u režiji Ridleya Scotta sa Russellom Croweom u glavnoj ulozi. Primajući prvog Oscara, Lustig je kazao:
"Moj broj je A3317. Dalek je put od Auschwitza do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u nasljeđe da, ako preživim, pričam kako je bilo."
Tog je Oscara 2015. donirao Muzeju holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu. Upravo je Yad Vashem plasirao vijest o njegovoj smrti svjetskim medijima, pretekavši hrvatske agencije.
Lustig je kao producent surađivao na i brojnim drugim holivudskim projektima sa svjetski poznatim režiserima - "Pad crnog jastreba", "Hannibal", "Kraljevstvo nebesko", "Američki gangster"..., a bio je i jedan od osnivača USC Shoah Foundation, zaklade posvećene izradi audio-vizualnih intervjua s preživjelima i svjedocima holokausta. Sa obitelji se 2013. godine vraća za stalno u Hrvatsku.
Promicanje istine o holokaustu
Uz filmsku karijeru Lustig se posljednjih godina snažno angažirao na promicanju istine o holokaustu i zagovaranju tolerancije. U Zagrebu je 2008. godine pokrenuo Festival tolerancije – Zagreb Jewish Film Festival i – usprkos poodmakloj dobi – putovao je Hrvatskom i držao predavanja osnovnoškolcima o svom iskustvu u nacističkim logorima smrti. Prigodom gostovanja u Kninu 2012. bio je prozivan zbog navodnog napadanja na katoličku vjeru zbog prikazivanja jednog filma i zbog izjave da ne vjeruje u boga, "jer ne može zamisliti da bi bog dopustio užase poput Auschwitza ili Srebrenice".
Brojne su reakcije i izrazi sućuti stigli povodom njegove smrti. Oskarovac i režiser "Schindlerove liste" Steven Spielberg prisjetio se kako se upoznao sa Lustigom.
"Slomilo mi se srce kada sam saznao da je otišao. Moje su misli s njegovom obitelji i prijateljima. Kada smo se prvi puta našli da razgovaramo o 'Schindlerovoj listi', on je inzistirao da su njegove dotadašnje filmske nagrade nevažne za taj projekt, i da je njegova kvalifikacija za rad na tom projektu jedna i jednostavna. Zavrnuo je rukav i pokazao broj iz Auschwitza tetoviran na zapešću. To me ostavilo bez riječi, i u tom intimnom trenutku rodilo se naše prekrasno prijateljstvo koje je potrajalo gotovo 3 desetljeća", kazao je Spielberg za časopis Variety.
On je dodao da je "Lustigovo osobno putovanje, započeto u užasu Holokausta, pobjeda nade i odlučnosti. To je priča kojoj mogu težiti djeca iz nekih danas nezamislivih okruženja. Istinski će nam nedostajati."
Čovjek koji je za film mogao žrtvovati sve
Nositelj glavne uloge u drugom Lustigovom filmu ovjenčanom Oscarom – "Gladijatoru" – Russell Crowe oprostio se od njega dirljivom porukom na Twitteru.
"Upravo sam pročitao vijesti. Branko Lustig je preminuo. Kakav nevjerojatan život. Od horora drugog svjetskog rata do dva Oscara. Jednom mi je rekao: 'Često se ne slažemo, ali uvijek si mi prijatelj kada te trebam.' Da. Mnogo ljubavi, Branko. Uvijek tvoj prijatelj", napisao je Crowe.
Glumac Rade Šerbedžija u svom se prisjećanju na Lustiga dotakao njegove strasti za film, osjećaja pripadanja Zagrebu i Lustigovoj karijeri posvećenoj tome da se zlo holokausta više nikada nikome ne dogodi:
Za film je mogao žrtvovati sve. To je bila najveća strast njegova života. Za svoj rad je dobio sva najveća priznanja u svijetu okrunjena i s dva Oscara, što nikome s ovih prostora nije uspjelo -Rade Šerbedžija
"Naš prijatelj Branko Lustig bio je najdivniji filmski radnik kojega sam imao čast poznavati i s kojim me je vezalo duboko i iskreno prijateljstvo. Za film je mogao žrtvovati sve. To je bila najveća strast njegova života. Za svoj rad je dobio sva najveća priznanja u svijetu okrunjena i s dva Oscara, što nikome s ovih prostora nije uspjelo. Ali više od svega mu je značilo što njegov Zagreb misli o svemu tome što radi. Bio je građanin svijeta, ali duboko u njegovome srcu i duši, Zagreb je bio najvažniji.
Bio je i čovjek koji je mnogo pretrpio u životu i koji je strahote Auschwitza kao dječak podnio žigosane u kožu i pamtio kroz cijeli život. Uvijek se vraćao toj svjetskoj katastrofi praveći filmove o holokaustu, želeći da se slično zlo više nikada ne dogodi nijednoj ljudskoj rasi niti jednom živom čovjeku.
Bio je i dobar i odan prijatelj koji je nesebično pomagao mladim umjetnicima u njihovim filmskim projektima. Meni osobno je bio jedan od najbližih ljudi s kojim sam od svoje rane mladosti snimao filmove i od koga sam, kao i toliki filmski radnici u Hrvatskoj, a i u svijetu, toliko mnogo naučio. Moja obitelj i ja se pridružujemo neizmjernoj žalosti njegove Mirjane i Sare, ali ujedno i dijelimos njima ponos što smo odrastali i živjeli uz tako velikoga čovjeka", kazao je Šerbedžija za zagrebački Večernji list.
Podjednako tople uspomene na Lustiga ima i režiser Veljko Bulajić.
"Ostao mi je u najljepšim uspomenama kao vrsni profesionalac i odličan suradnik, odgovoran pred svakim zadatkom koji bi preuzeo u realizaciji filmova", kazao je Bulajić.
Lustig je surađivao na njegovim filmovima "Kozara", "Rat", "Uzavreli grad" i "Skopje '63".
Ulica u rodnom Osijeku
Branko Lustig je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu i počasni građanin Zagreba, Čakovca i Osijeka, a 1994. godine hrvatski predsjednik Franko Tuđman odlikovao ga je Redom kneza Trpimira sa ogrlicom i Danicom "za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske."
Osječki dogradonačelnik Boris Piližota je na vijest o Lustigovoj smrti najavio da će predložiti da se po dvostrukom hrvatskom oskarovcu nazove jedna ulica u njegovom rodnom Osijeku.
Brzojave sućuti uputili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek,zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i drugi.
Facebook Forum