Jedna od glavnih tema Europskog parlamenta posljednjih godina, ali i cjelokupne EU, jesu klimatske promjene koje su postale globalni društveni izazov.
Zemlje EU već su odavno krenule u borbu protiv klimatskih promjena. Na primjer, fondovi EU za razdoblje 2007.-2013. namijenili su 100 milijardi eura za podršku eko inovacijama, mjerama zaštite okoliša od rizika, čistoj tehnologiji i preduzećima na lokalnoj razini.
U BiH tek nevladin sektor nešto radi na tom planu, a nedavno je u Tuzli upriličena izložba slika za učenike srednjih škola koja govori upravo o klimatskim promjenama i suočavanju s klimom.
Ilustracije karikaturista iz Švedske i s Balkana na temu klimatskih promjena i filmski program koji se bavi pitanjem klime samo su dio programa koji EU pokušava približiti građanima Bosne i Hercegovine, prije svega mladima.
Švedski institut je pripremio digitalnu izložbu slika pod nazivom „Suočavanje s klimom“. Ova izložba dio je napora Švedskog instituta na promicanju održivog razvoja.
Suočavanje s klimom ujedno je i suočavanje s budućnošću, kaže švedski veleposlanik u BiH Bose Hedberg.
"Sve naše aktivnosti u BiH su usmjerene na daljnji napredak Bosne i Hercegovine ka EU. Četverogodišnja razvojna strategija za saradnju sa BiH prvi put sadrži program u sektoru okoliša - od svjesnosti političara do svjesnosti običnih ljudi, uključujući i djecu", kaže on
Osim izložbe, u Tuzli je prikazano i nekoliko filmova koji također govore o posljedicama klimatskih promjena. Ova izložba, ali i prikazani filmovi, svakog posjetitelja mogu emocionalno potresti i navesti ga na razmišljanje i akciju, dodaje Hedberg.
"Moja zemlja je, srećom, prije mnogo godina počela aktivnosti u zaštiti okoliša. Mislim da je pred vama još dugačak put i mnogo zadataka koje morate ispuniti u toj oblasti, kako biste razvili i poboljšali eko turizam, privukli investitore. Upravo smo započeli sa našom novom četverogodišnjom strategijom razvojne saradnje u vašoj zemlji, koja će po prvi put uključivati aktivnosti sa ciljem zaštite okoliša", kaže Hedberg.
Zvaničnici malo govore o klimatskim promenama
O klimatskim promjenama zvaničnici BiH vrlo malo govore. Ali tuzlanske škole već niz godina imaju eko sekcije. Jedna takva sekcija u Ekonomskoj školi u Tuzli okuplja dvadeset učenika.
Tijekom aktivnosti u sekciji, Azra Jahić, učenica Ekonomske škole, naučila je da klimatske promjene predstavljaju ključno pitanje za EU koje utječe na sve ljude i ne priznaje entitetske i državne granice.
"Dosta su učestale promjene što se tiče klime, a to se ne odražava dobro niti na nas, niti po sav živi svijet na našoj planeti. Mi se zalažemo, za sada, za neke male promjene pošto nismo u mogućnosti da se zalažemo za veće, tek toliko da probudimo neku svijest o zaštiti okoline i da je podignemo među samim učenicima, pa onda dalje, među našim zajednicama. Napravili smo nekoliko socijalnih projekata, kao što je na primjer čišćenje korita rijeke Jale ili čišćenje životne zajednice oko škole", kaže ona.
Profesorica koja vodi eko sekciju u Ekonomskoj školi u Tuzli, Mirsada Hasanpašić, kaže da sekcije ovakvog tipa imaju za cilj razvijati svijest o očuvanju životne okoline, ali i kako doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Ona smatra da su upravo mladi ljudi ključ uspjeha da se svijest o klimatskim promjenama digne na regionalnu razinu.
Izložba pod nazivom "Hladjenje globusa", koja je posvećena borbi protiv globalnog zagrevanja i klimatskih promena, Kopenhagen, 07. decembar 2009."Mi imamo zadatke koje trebamo u toku godine ostvariti, recimo pošumljavanje, a planirali smo i prikupljanje otpada – papir i plastiku - pa da se vrši reciklaža. Đacima je to interesantno i oni to vole, a i sami dosta rade razne projekte. Ovo će podstaknuti još dosta njih na dalji rad, da budu više zainteresovani i da drugim učenicima pričaju o ovom i da druge učenike zainteresuju", kaže ona.
Centar za ekologiju i energiju Tuzla već deset godina radi s građanima sjeveroistočne Bosne na edukaciji o klimatskim promjenama, kaže nam Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju.
"To smo radili kroz edukaciju i različite projekte – od izolacije prozora i vrata što doprinosi smanjenju potrošnje uglja, zatim izrade i promocije energetskih naljepnica na električnim uređajima, do izolacije individualnih stambenih objekata sa ciljem da se smanji emisija. I ovaj projekat koji je krenuo od deset, pa pedeset, sto, pa će završiti na četiristo objekata, finansira se iz fondova koji žele smanjiti emisiju stakleničkih plinova. To je jedan od CDM (Mehanizam čistog razvoja) projekata, prvi CDM projekat u Bosni i Hercegovini", ističe Agić.
Velike poplave širom Bosne i Hercegovine prije nekoliko mjeseci izazvale su teške posljedice po zdravlje ljudi, oštetile privatnu imovinu, poljoprivredu, a sve je to rezultat klimatskih promjena.
Kao zemlja koja je u procesu privredne tranzicije, BiH se ne može sama, odnosno bez podrške međunarodne zajednice, boriti s klimatskim promjenama.
Ali razvijajući svijest kod mladih ljudi o značaju borbe protiv klimatskih pormjena, ipak se čini korak naprijed.
Zemlje EU već su odavno krenule u borbu protiv klimatskih promjena. Na primjer, fondovi EU za razdoblje 2007.-2013. namijenili su 100 milijardi eura za podršku eko inovacijama, mjerama zaštite okoliša od rizika, čistoj tehnologiji i preduzećima na lokalnoj razini.
U BiH tek nevladin sektor nešto radi na tom planu, a nedavno je u Tuzli upriličena izložba slika za učenike srednjih škola koja govori upravo o klimatskim promjenama i suočavanju s klimom.
Ilustracije karikaturista iz Švedske i s Balkana na temu klimatskih promjena i filmski program koji se bavi pitanjem klime samo su dio programa koji EU pokušava približiti građanima Bosne i Hercegovine, prije svega mladima.
Švedski institut je pripremio digitalnu izložbu slika pod nazivom „Suočavanje s klimom“. Ova izložba dio je napora Švedskog instituta na promicanju održivog razvoja.
Suočavanje s klimom ujedno je i suočavanje s budućnošću, kaže švedski veleposlanik u BiH Bose Hedberg.
"Sve naše aktivnosti u BiH su usmjerene na daljnji napredak Bosne i Hercegovine ka EU. Četverogodišnja razvojna strategija za saradnju sa BiH prvi put sadrži program u sektoru okoliša - od svjesnosti političara do svjesnosti običnih ljudi, uključujući i djecu", kaže on
Osim izložbe, u Tuzli je prikazano i nekoliko filmova koji također govore o posljedicama klimatskih promjena. Ova izložba, ali i prikazani filmovi, svakog posjetitelja mogu emocionalno potresti i navesti ga na razmišljanje i akciju, dodaje Hedberg.
"Moja zemlja je, srećom, prije mnogo godina počela aktivnosti u zaštiti okoliša. Mislim da je pred vama još dugačak put i mnogo zadataka koje morate ispuniti u toj oblasti, kako biste razvili i poboljšali eko turizam, privukli investitore. Upravo smo započeli sa našom novom četverogodišnjom strategijom razvojne saradnje u vašoj zemlji, koja će po prvi put uključivati aktivnosti sa ciljem zaštite okoliša", kaže Hedberg.
Zvaničnici malo govore o klimatskim promenama
O klimatskim promjenama zvaničnici BiH vrlo malo govore. Ali tuzlanske škole već niz godina imaju eko sekcije. Jedna takva sekcija u Ekonomskoj školi u Tuzli okuplja dvadeset učenika.
Tijekom aktivnosti u sekciji, Azra Jahić, učenica Ekonomske škole, naučila je da klimatske promjene predstavljaju ključno pitanje za EU koje utječe na sve ljude i ne priznaje entitetske i državne granice.
"Dosta su učestale promjene što se tiče klime, a to se ne odražava dobro niti na nas, niti po sav živi svijet na našoj planeti. Mi se zalažemo, za sada, za neke male promjene pošto nismo u mogućnosti da se zalažemo za veće, tek toliko da probudimo neku svijest o zaštiti okoline i da je podignemo među samim učenicima, pa onda dalje, među našim zajednicama. Napravili smo nekoliko socijalnih projekata, kao što je na primjer čišćenje korita rijeke Jale ili čišćenje životne zajednice oko škole", kaže ona.
Profesorica koja vodi eko sekciju u Ekonomskoj školi u Tuzli, Mirsada Hasanpašić, kaže da sekcije ovakvog tipa imaju za cilj razvijati svijest o očuvanju životne okoline, ali i kako doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Ona smatra da su upravo mladi ljudi ključ uspjeha da se svijest o klimatskim promjenama digne na regionalnu razinu.
Centar za ekologiju i energiju Tuzla već deset godina radi s građanima sjeveroistočne Bosne na edukaciji o klimatskim promjenama, kaže nam Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju.
Kao zemlja koja je u procesu privredne tranzicije, BiH se ne može sama, odnosno bez podrške međunarodne zajednice, boriti s klimatskim promjenama.
"To smo radili kroz edukaciju i različite projekte – od izolacije prozora i vrata što doprinosi smanjenju potrošnje uglja, zatim izrade i promocije energetskih naljepnica na električnim uređajima, do izolacije individualnih stambenih objekata sa ciljem da se smanji emisija. I ovaj projekat koji je krenuo od deset, pa pedeset, sto, pa će završiti na četiristo objekata, finansira se iz fondova koji žele smanjiti emisiju stakleničkih plinova. To je jedan od CDM (Mehanizam čistog razvoja) projekata, prvi CDM projekat u Bosni i Hercegovini", ističe Agić.
Velike poplave širom Bosne i Hercegovine prije nekoliko mjeseci izazvale su teške posljedice po zdravlje ljudi, oštetile privatnu imovinu, poljoprivredu, a sve je to rezultat klimatskih promjena.
Kao zemlja koja je u procesu privredne tranzicije, BiH se ne može sama, odnosno bez podrške međunarodne zajednice, boriti s klimatskim promjenama.
Ali razvijajući svijest kod mladih ljudi o značaju borbe protiv klimatskih pormjena, ipak se čini korak naprijed.
