Ambasadori zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini saopštili su 8. februara kako "u svjetlu nedavnih prijetnji, uključujući i prijetnje nasiljem, usmjerenih protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta" izražavaju čvrstu i dosljednu podršku šefu Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) i njegovoj ulozi u nadziranju provedbe civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir.
U saopštenju nije navedeno na koje prijetnje se misli.
Članice Upravnog odbora PIC-a su Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.
Dodaje se da "pokušaji ugrožavanja pozicije visokog predstavnika doprinose podjelama u društvu i skreću pažnju sa suštinskih reformi koje su potrebne BiH".
"Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira pozivaju glavne aktere u cijeloj zemlji da ulože energiju u rješavanje najhitnijih izazova s kojima se BiH suočava, a to su: ekonomski razvoj, borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava i napredovanje BiH na njenom evroatlantskom putu", ističe se u saopštenju.
Dodaje se i kako su ambasadori zemalja-članica Upravnog odbora PIC-a spremni pružiti svoju pomoć i podržati domaće zvaničnike u njihovim nastojanjima da osiguraju prosperitetnu budućnost za sve građane koji žive u BiH.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, koji se obično naziva Dejtonski mirovni sporazum.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije
Londonska Konferencija o provedbi mira uspostavila je 1995. godine Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definisan kao "izvršna ruka" PIC-a.
OHR ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.
Na osnovu zaključaka konferencije u Bonu 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih može nametati i mijenjati zakone, ustave u BiH, te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je dužnost visokog predstavnika u avgustu 2021., nakon što ga je imenovao PIC.
Rusija od februara 2022. ne učestvuje u sastancima PIC-a jer predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska i Kina ne priznaju Schmidta za visokog predstavnika. Oni tvrde da je njegovo imenovanje trebalo odobriti Vijeće sigurnosti UN-a.
