Na poziv Bosne i Hercegovine, članovi Sjevernoatlantskog vijeća predvođeni zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Mirceaom Geoanom, boraviće 1. i 2. februara u posjeti Sarajevu, saopštilo je u utorak Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
Predviđeno je da se prvog dana posjete zamjenik generalnog sekretara i ambasadori zemalja članica NATO-a sastanu sa članovima Predsjedništva BiH.
Isti dan će biti održan i razgovor sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto i članovima Savjeta ministara BiH, a kasnije i sa predstavnicima Parlamentarne skupštine BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu, međutim, najavili šta će biti teme razgovora.
Tokom drugog dana posjete, 2. februara, Geoana i ambasadori zemalja članica NATO-a će razgovarati i sa predstavnicima nevladinih organizacija, te sa studentima univerziteta iz Bosne i Hercegovine.
Planirano je da delegacija NATO-a posjeti i vojnu bazu Rajlovac kod Sarajeva, gdje će, kako je najavljeno, biti razgovora o "praktičnim aspektima saradnje između BiH i NATO-a".
"Zamjenik generalnog sekretara NATO-a i ambasadori će se takođe sresti sa komandantom Štaba NATO-a u Sarajevu brigadnim generalom Pamelom McGaha, narednim komandantom EU snaga u BiH (EUFOR) general majorom Laszlom Sticzom, visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom, te predstavnicima međunarodne zajednice u BiH", ističe se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Šta dočekuje predstavnike NATO-a u BiH?
Visoka delegacija NATO-a stiže u jeku secesionističkih prijetnji proruski orjentisane vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS) na čelu sa liderom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Miloradom Dodikom.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u. Međutim, zbog stavova iz RS-a i Dodikovom jačanju odnosa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ta obaveza je u zastoju.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
Tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar SNSD-a na čijem čelu je Dodik, potpisao je 2006. Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) s NATO-om, što je prva stepenica ka članstvu u NATO-u.
Radmanović je tri godine kasnije potpisao i formalni zahtjev BiH za prijem u Akcioni plan za članstvu (MAP), a u pismu NATO-u je naveo da je "članstvo u NATO-u od strateške važnosti za BiH".
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
Usprkos protivljenju članstvu, reforme sektora odbrane se sprovode i u njemu učestvuju i predstavnici RS-a, a kadrovi Dodikove stranka godinama su na poziciji zamjenika ministra obrane.
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine s mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu bh. Oružanih snaga, koja se provodi prema NATO-ovim standardima.
Vojne jedinice iz Bosne i Hercegovine bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Avganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u MAP-u, što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u Alijansu.
