Dostupni linkovi

Za Borrella Kosovo odgovorno za zastoj dijaloga


Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Josep Borrell (Žozep Borelj) i njegov specijalni predstavnik za dijalog, Miroslav Lajčak
Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Josep Borrell (Žozep Borelj) i njegov specijalni predstavnik za dijalog, Miroslav Lajčak

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Josep Borrell (Žozep Borelj) potvrdio je da će njegov specijalni predstavnik za dijalog, Miroslav Lajčak naredne nedelje posetiti Prištinu i Beograd zajedno sa američkim izaslanikom za Balkan, Gabrielom Escobarom (Eskobar).

Razlog za ovu posetu je, kako je naveo Borrell, angažovanje s ciljem ponovnog pokretanja dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Šef evropske diplomatije je ocenio da je za zastoj u procesu pregovora, odgovorna zvanična Priština.

„Želim da jasno stavim do znanja Kosovu da se dijalog ne vodi radi dijaloga već zato što je to ključno za napredak na evropskom putu. Zajedno sa Lajčakom nastavićemo da pripremamo novi sastanak (susret lidera), ali to će se desiti samo ako se obe strane dogovore oko pozitivnih rezultata i konkretnih rezultata. Za to ćemo gospodin Lajčak i ja da nastavimo da se angažujemo sa stranama, a posebno Kosovom, koje pokazuje više nevoljnosti da sedne za sto”, izjavio je Borrell. S tim u vezi on je pozdravio spremnost Srbije da se uključi u dijalog.

Ove navode šef evropske diplomatije izneo je nakon susreta Saveta o Stabilizaciji i Pridruživanju između EU i Srbije gde je beogradsku delegaciju predvodila premijerka Ana Brnabiċ. Josep Borrell je naglasio da je neophodno da se ispune svi dogovori koji su postignuti u procesu uz opasku „da nedostaje implementacija od obeju strana”.

Brzina pristupnih pregovora o članstvu između Srbije i EU, ċe prema Borrellu, zavisiti od napretka u polju vladavine prava i dijalogu sa Kosovom. Poručio je da ishod ustavnog referenduma koji je održan 16. januara treba biti propraćen konkretnim reformama i izmenama zakona. Reforme su, prema Borellu, neophodne ne zbog Brisela već zbog "kvalitetnijeg demoratskog života građana Srbije”.

Govoreċi o regionalnoj saradnji, šef evropske diplomatije poručio je da „u Evropi nema mesta negiranju genocida i nema mesta za veličanje ratnih zločina i onih koji javno podržavaju ratne zločine, te onih koji podržavaju one koji podrivaju teritorijalni integritet jedne zemlje i ugrožavaju regionalnu stabilnost.”

Premijerka Srbije Ana Brnabić je s tim u vezi naglasila da je regionalna saradnja neophodna za evropski put Srbije. Ona je potvrdila da je veliki deo razgovora bio o povezivanju i saradnji i šta Srbija može da uradi da region bude stabilniji i bezbedniji i napreduje brže ka EU.

„Sve ono što smo postigli i na čemu smo radili – sav naš trud od 2014. godine kada su otvoreni pregovori sa EU – sve to može da se poremeti ukoliko nemamo mir i stabilnost u regionu”, ocenila je Brnabić.

Osvrćući se na reformski proces u zemlji ona je potvrdila da će beogradske vlasti sa istim entuzijazmom i bez obzira na predstojeċe izbore, nastaviti rad na reformama.

Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi (Varhelji) je ocenio da je ishod referenduma u Srbiji „snažan i javni signal građana za evropski put”.

„Sledeći korak je sprovesti volju naroda i dopuniti sve zakone koji su potrebni da bi se reforme sprovele na terenu”, poručio je Varhelyi.

On je izneo očekivanje da bi Srbija mogla do kraja ovog polugođa da otvori još jedan klaster u pristupnim pregovorima sa EU, buduċi da Evropska komisija smatra da je zemlja ispunila sva prelazna merila da bi se ovo dogodilo.

U toku posete Briselu, premijerka Srbije ima niz susreta sa ključnim evropskim političarima, uključujući i predsednicu EK, Ursulu von der Leyen (fon der Lajen), predsednika Evropskog Saveta Charles Michela (Šarl Mišel) i predsednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsolu.

XS
SM
MD
LG