Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U BiH 3.000 potencijalnih terorista


Automobili ispred zgrade policije u Bugojnu nakon eksplozije 27. juna 2010
Više od 3.000 ljudi potencijalno prijeti sigurnosti BiH i u svakom momentu mogu napravitit teroristički akt koji će imati puno teže posljedice od napada u Bugojnu – procjena je Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Bugojanski napad
, kako se saznaje, mogao je završiti s puno težim posljedicama, jer je namjera Harisa Čauševića, zvanog Oks, bila da eksplozivnu napravu aktivira u vrijeme policijske smjene. No, bh. političari svoju su raspravu, umjesto u smjeru prevencije i rješavanja pitanja iz izvještaja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, usmjerile na međusobno optuživanje, klasifikaciju i odbranu.

U informaciji koju je OSA proslijedila Parlamentu BiH najveća se pažnja skreće na tzv. selefije, radikalne islamske sljedbenike koji, kako stoji u informaciji, izazivaju međubošnjački razdor i remetilački su faktor koji bi mogao biti u konfrontaciji sa evropskim i evroatlantskim integracijama.

OSA je također skrenula pažnju i na finansiranje skupina selefija, iznoseći stav kako se radi o novcu koji dolazi iz inostranstva, te da se prenosi bez potvrda i tragova.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić podupire ovu tezu, no smatra da je finansiranje usmjereno u pravcu stvaranja islamske države:

„To je projekat koji će trajati decenijama i vijekovima, uz pomoć islamskog kapitala najradikalnijih islamskih zemalja. Ako misle građani BiH, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, da je taj kapital namijenjen razvoju Bosne i Hercegovine, u dubokoj su zabludi. Dakle, moraju se presjeći kanali pokušaja finansiranja terorizma u BiH“, tvdi Špirić.

Harisa Čaušević, zvani Oks
No, činjenica jeste da su političke strukture, uključujući i vladajuće stranke pa i SNSD, propustile da pomognu građanima koji su, prema OSI- nom izvještaju, podložni uticaju selefija koji im pružaju i finansijsku podršku. Naime, smatra se da selefije finansiraju djecu bez roditelja ili one socijalno ugrožene, te im s vremena na vrijeme obezbijede i pomoć u knjigama, školskom priboru, odjeći i sl.

Umjesto da se bave problemom koji je znak za alarm, čim se našao u izvještaju državne obavještajne agencije, bh. političari su se na parlamentarnoj raspravi ipak radije bavili vlastitim procjenama.

Zastupnik SDA u državnom Parlamentu Bakir Izetbegović smatra da se radi o pretjeranom broju ali i klasifikaciji koja obilježava ljude kao teroriste samo zato što nose bradu i kratke pantalone, uz konstataciju da ubice 102 povratnika, ili oni koji su ubili Milana Vukelića u Banjaluci, nisu imali brade:

„Je li bomba Oksa nešto drugačija od onih bombi koje su raznijele noge Željku Kopanji ili koje su ubile Pukanića? Je li to neka islamska bomba, pa da je ona nešto drugačija, pa je treba posebno tretirati? Jednom se takav slučaj desio. Sad se priča o tri hiljade terorista. Pa onda čitamo, i to od zvaničnika, da je terorizam podržan od strane vrha Islamske zajednice i ljudi koji su iz vrha vlasti. Potpuno se nova dimenzija i fizionomija dobija - na bazi jednog terorističkog akta“, kaže Izetbegović.

Opstrukcija borbe protiv terorizma


No OSA kaže da je bilo i drugih slučajeva terorizma od strane selefija pozivajući se na slučajeve Begtašević i drugi, Rustempašić i drugi, te slučaj Muamer Topalović.

Iako je Ministarstvo sigurnosti donedavno tvrdilo kako nema podatke o sigurnosnoj prijetnji za BiH, ministar Sadik Ahmetović kaže kako treba ozbiljno shvatiti proslijeđene informacije.

Zgrada policije u Bugojnu nakon eksplozije, 27. juni 2010
„U najmanju ruku trebamo stvoriti kapacitete svim institucijama da se adekvatno bore protiv svih onih koji na bilo koji način mogu dovesti sigurnost BiH u pitanje“, kaže Ahmetović.

Brojka od 3.000 onih koji su potencijalna prijetnja sigurnosti zemlje - uz konstataciju da ih štite političari u institucijama ili ih ćutanjem i nedjelovanjem štite kadrovi u pravosuđu i bezbjednosnim službama, kao i Islamska zajednica u BiH - svakako je preozbiljna da bi se odbacila.

Zastupnik SNSD u državnom Parlamentu, Drago Kalabić, smatra da BiH olako pristupa ovom problemu.

„Ako vam direktor tako važne institucije kaže da je 3.000 moguće povezano sa takvim aktivnostima, i da vam ne zasjeda ni Vijeće ministara ni Predsjedništvo BiH, na djelu je potpuno opstrukcija borbe protiv terorizma“, tvrdi Kalabić.

Ono što je možda potresnije za građane od samog broja potencijalnih terorista jeste činjenica da je borba protiv terorizma zakazala. Strategija očito ne funkcioniše, a situaciju gorom čine i podaci da je u Federaciji BiH svaki treći stanovnik naoružan.

Iako ne smatra da je BiH više od bilo koje druge zamlje terorističko leglo, profesor sa Fakulteta kriminalističkih nauka i bivši obavještajac Mirsad Abazović kaže kako ga ne iznenađuje ova disfunkcionalnost:

„Mi, inače, imamo disfunkcionalnu vlast pa samim tim imamo i određenu disfunkcionalnost među agencijama. Možda bi upravo na pitanju terorizma ove agencije trebale imati izvanrednu saradnju, bez sumnji jedni u druge“, kaže Abazović.

Inače, Odbor za sigurnost FBiH naložio je da se napravi istraga unutar policijske stanice Bugojno, tim prije što su se u javnosti pojavile informacije kako je namjera Harisa Čauševića, zvanog Oks bila da eksplozivnu napravu aktivira u vrijeme policijske smjene, i da je bio u dosluhu s nekim od uposlenika iz policijske stanice Bugojno.

*****
O terorizmu u BiH u intervjuu za RSE govorio je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, a intervju, ukoliko vas zanima možete pročitati OVDJE.

Možda bi vas mogli zanimati i ovi tekstovi:
Vehabije u BiH: Od Bočinje do Maoče

Postoji li opasnost od vehabijskog pokreta u BiH?
Da li se i ko naoružava u BiH?
Teroristička prijetnja grupe selefija
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG