Sedam osoba koje su uhapšene u utorak u vehabijskoj zajednici Gornja Maoča u blizini Brčko Distrikta, saslušane su danas u Tužiteljstvu BiH i za njih će od Suda BiH biti zatražen pritvor u trajanju od mjesec dana.
Osumnjičeni su za krivična djela organizovanog kriminala, ugrožavanja ustavnog poretka i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, za izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.
Dan poslije policijske akcije najčešće se postavlja pitanje zbog čega je bh. vlast, zajedno sa nadležnim institucijama, čekala toliko dugo - najmanje
jednu deceniju, da reaguje na uspostavu ove najveće vehabijske zajednice u BiH.
Činjenica je da u Bosni i Hercegovini djeluje vehabijski pokret. Različite su ocjene o tome koliko je on radikalan ili opasan.
Čelni ljudi Islamske zajednice u BiH niti su osudili, niti opovrgli ovakvo prakticiranje islama u BiH, dok je džamija u Gornjoj Maoči već godinama van njihove kontrole. Niko ne zna ni da li je jedina takva na teritoriji BiH.
Ipak, analitičari ovaj pokret ne smatraju prevelikom opasnošću po sigurnost u zemlji.
„Ne možemo ignorisati da ne postoje vehabijski pokret, samo ja mislim da ne predstavlja baš preveliku prijetnju za BiH, ali je svakako dobra ova akcija naših sigurnosnih agencija da se djeluje preventivno i da se spriječi svako dalje širenje, odnosno stvaranje nekih radikalnih mreža,“ Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije.
KAPACITETI
S druge strane predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević kaže da podatak da je u Gornjoj Maoči bilo preko 600 policajaca govori o tome da je BiH imala krupan problem.
„Očigledno je da ima nečega što tu ne miriše dobro. To je, dakle, koketiranje sa ekstremnim radikalizmom, vjerskim radikalizmom u svrhe vjerovatno nekakvih licitiranja i nekakvih političkih bitaka za nadmetanje,“ kaže Dizdarević.
Nakon akcije bio je zadovoljan i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. On je ocijenio da je ovom akcijom potvrđena spremnost BiH da bude dobar partner EU. U izjavi za BHT1 Ahmetović nije mogao odgovoriti na pitanje zbog čega se problem Gornje Maoče nije rješavao ranije:
Policija u selu Gornja Maoča
„Ali svi oni koji krše zakon ne smiju i ne trebaju biti pod zaštitom bilo koje političke partije ili pojedinca. Mi moramo u narednom periodu, a to je period priključenja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, uspostaviti evropske standarde,“ kazao je Ahmetović.
„BiH pokazuje da ima kapacitete za borbu protiv svih sigurnosnih rizika, da su ti kapaciteti često, naravno, pod presijom određenih interesnih lobija, ali država sve više dobija na značaju – jer sigurnost je inače sistemska djelatnost države. Prema tome, ja ne mislim da je spektakl. Mislim da je to vrlo organizirana i planska aktivnost i da će sve bolje i bolje država pokazivati da ipak ima kapacitete kao svaka savremena, moderna država,“ smatra Mirsad Abazović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.
POGREŠNA SLIKA
Gornja Maoča je potpuno izolovano mjesto u kome do sada nisu važili zakoni države BiH i u kome se živi po šerijatskom zakonu. Nakon jučerašnjeg hapšenja ministar rada i socijalne politike Srbije Rasim Ljajić izjavio je da su vehabije u Gornjoj Maoči povezane su sa vehabijama u Novom Pazaru i da je riječ o istom pokretu koji se pojavio na ovim prostorima poslije rata u BiH.
On je za beogradski Radio B92 rekao da su se tada pojavile grupe emisara sa zadatkom da šire vehabizam, koji, inače, nije svojstven muslimanima na Balkanu i u Evropi.
Takođe je objavljeno da se većina vođa zajednice u Gornjoj Maoči u BiH doselila iz Prizrena, Skoplja, Tutina, Novog Sada i Novog Pazara.
„Oni su prvi kupili kuće i počeli dolaziti tu krajem 90-ih godina, a nakon toga su im se pridružili domaći članovi. Tu jako često borave ljudi koji nisu uopće iz BiH - i vrlo interesantno, uglavnom su iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. To su njihovi prijatelji, istomišljenici, ljudi koji ih podržavaju, pretpostavljam, ne samo ideološki nego i finansijski. Činjenica je, dakle, da su problem u Gornjoj Maoči napravili uglavnom ljudi koji uopće nisu iz BiH. Mislim da je njihovo djelovanje bilo opasno u smislu što su oni davali jednu vrlo pogrešnu sliku o BiH, dobrim dijelom upravo kreiranu medijski, ali da su i oni sami sudjelovali u tome svojim radikalizmom, svojim radikalnim vjerskim stavovima,“ rekla je Suzana Mijatović, novinarka magazina Slobodna Bosna.
Osumnjičeni su za krivična djela organizovanog kriminala, ugrožavanja ustavnog poretka i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, za izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.
Dan poslije policijske akcije najčešće se postavlja pitanje zbog čega je bh. vlast, zajedno sa nadležnim institucijama, čekala toliko dugo - najmanje
jednu deceniju, da reaguje na uspostavu ove najveće vehabijske zajednice u BiH.
Činjenica je da u Bosni i Hercegovini djeluje vehabijski pokret. Različite su ocjene o tome koliko je on radikalan ili opasan.
Čelni ljudi Islamske zajednice u BiH niti su osudili, niti opovrgli ovakvo prakticiranje islama u BiH, dok je džamija u Gornjoj Maoči već godinama van njihove kontrole. Niko ne zna ni da li je jedina takva na teritoriji BiH.
Čelni ljudi Islamske zajednice u BiH niti su osudili, niti opovrgli ovakvo prakticiranje islama u BiH, dok je džamija u Gornjoj Maoči već godinama van njihove kontrole. Niko ne zna ni da li je jedina takva na teritoriji BiH.
Ipak, analitičari ovaj pokret ne smatraju prevelikom opasnošću po sigurnost u zemlji.
„Ne možemo ignorisati da ne postoje vehabijski pokret, samo ja mislim da ne predstavlja baš preveliku prijetnju za BiH, ali je svakako dobra ova akcija naših sigurnosnih agencija da se djeluje preventivno i da se spriječi svako dalje širenje, odnosno stvaranje nekih radikalnih mreža,“ Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije.
KAPACITETI
S druge strane predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević kaže da podatak da je u Gornjoj Maoči bilo preko 600 policajaca govori o tome da je BiH imala krupan problem.
„Očigledno je da ima nečega što tu ne miriše dobro. To je, dakle, koketiranje sa ekstremnim radikalizmom, vjerskim radikalizmom u svrhe vjerovatno nekakvih licitiranja i nekakvih političkih bitaka za nadmetanje,“ kaže Dizdarević.
Nakon akcije bio je zadovoljan i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. On je ocijenio da je ovom akcijom potvrđena spremnost BiH da bude dobar partner EU. U izjavi za BHT1 Ahmetović nije mogao odgovoriti na pitanje zbog čega se problem Gornje Maoče nije rješavao ranije:
„Ali svi oni koji krše zakon ne smiju i ne trebaju biti pod zaštitom bilo koje političke partije ili pojedinca. Mi moramo u narednom periodu, a to je period priključenja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, uspostaviti evropske standarde,“ kazao je Ahmetović.
„BiH pokazuje da ima kapacitete za borbu protiv svih sigurnosnih rizika, da su ti kapaciteti često, naravno, pod presijom određenih interesnih lobija, ali država sve više dobija na značaju – jer sigurnost je inače sistemska djelatnost države. Prema tome, ja ne mislim da je spektakl. Mislim da je to vrlo organizirana i planska aktivnost i da će sve bolje i bolje država pokazivati da ipak ima kapacitete kao svaka savremena, moderna država,“ smatra Mirsad Abazović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.
POGREŠNA SLIKA
Gornja Maoča je potpuno izolovano mjesto u kome do sada nisu važili zakoni države BiH i u kome se živi po šerijatskom zakonu. Nakon jučerašnjeg hapšenja ministar rada i socijalne politike Srbije Rasim Ljajić izjavio je da su vehabije u Gornjoj Maoči povezane su sa vehabijama u Novom Pazaru i da je riječ o istom pokretu koji se pojavio na ovim prostorima poslije rata u BiH.
Mislim da je njihovo djelovanje bilo opasno u smislu što su oni davali jednu vrlo pogrešnu sliku o BiH, dobrim dijelom upravo kreiranu medijski, ali da su i oni sami sudjelovali u tome svojim radikalizmom, svojim radikalnim vjerskim stavovima.
On je za beogradski Radio B92 rekao da su se tada pojavile grupe emisara sa zadatkom da šire vehabizam, koji, inače, nije svojstven muslimanima na Balkanu i u Evropi.
Takođe je objavljeno da se većina vođa zajednice u Gornjoj Maoči u BiH doselila iz Prizrena, Skoplja, Tutina, Novog Sada i Novog Pazara.
„Oni su prvi kupili kuće i počeli dolaziti tu krajem 90-ih godina, a nakon toga su im se pridružili domaći članovi. Tu jako često borave ljudi koji nisu uopće iz BiH - i vrlo interesantno, uglavnom su iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. To su njihovi prijatelji, istomišljenici, ljudi koji ih podržavaju, pretpostavljam, ne samo ideološki nego i finansijski. Činjenica je, dakle, da su problem u Gornjoj Maoči napravili uglavnom ljudi koji uopće nisu iz BiH. Mislim da je njihovo djelovanje bilo opasno u smislu što su oni davali jednu vrlo pogrešnu sliku o BiH, dobrim dijelom upravo kreiranu medijski, ali da su i oni sami sudjelovali u tome svojim radikalizmom, svojim radikalnim vjerskim stavovima,“ rekla je Suzana Mijatović, novinarka magazina Slobodna Bosna.
