Dostupni linkovi

Dijalog o pravosuđu neće biti politički pritisak


Catherine Ashton u Banjaluci, maj 2011
Iz Evropske unije najavljen je početak strukturalnog dijaloga o radu pravosudnih institucija u BiH na državnom nivou. Takav dijalog predstavlja institucionalni mehanizam uz pomoć kojeg se rješavaju pravosudna pitanja u zemljama koje su u procesu proširenja.

Ovo je tokom posjete Banjoj Luci objasnila visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Ketrin Ešton. Njim bi trebalo da bude riješeno nezadovoljstvo u RS radom državnih pravosudnih organa, te da se Sudu i Tužilaštvu konačno omogući nesmetan rad bez političkih pritisaka.

U Sudu BiH smatraju da nema nedostataka koje bi trebalo ispravljati u radu te pravosudne institucije. Treba samo poboljšavati postojeće stanje u smislu organizacione strukture, stav je predsjednice Suda Meddžide Kreso. U pregovorima koji su najavljeni predsjednica Suda će, kaže, insistirati da nadležnosti državnog Suda ostaju onakve kakve jesu.

„Sud je institucija, a i Tužilaštvo, koja štiti sve vrijednosti koje je uspostavila ova država. I tu nema uzmicanja ni kompromisa. Sve nadležnosti koje imamo mi moramo zadržati. To je jasna poruka - i to ćemo u pregovorima koji budu uslijedili stalno isticati“, kaže Meddžida Kreso.

Ambasador Misije OSCE u BiH Geri Robins smatra da najavljeni dijalog nikako ne može biti politički pritisak usmjeren na rad pravosudnih institucija.

„Pitanje da li je i u ovom slučaju riječ o političkim pritiscima na pravosudne institucije je, po mom mišljenju, neispravno. Kada je u pitanju baronica Ešton, njena diskusija od prošlog petka podrazumijeva dvije stvari: prva je povlačanje plana o bilo kakvom entiteskom referendumu, a druga je strukturalni dijalog o sudovima. Dijalog o sudovima je nešto što imamo upravo sada. Mi upravo razgovaramo o nekim razlikama koje imamo o tehničkim preporukama iz izvještaja koji je uradio OSCE. Nezavisni učesnici imaće naravno različita mišljenja, i o tome ćemo otvoreno razgovarati. Ako postoji mogućnost, pronaći će načine da premoste te razlike“, ocjenjuje Robins.

Ratni zločini nisu političko pitanje

O čemu će biti riječi na prvom sastanku, najavila je i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Ketrin Ešton.

„Između ostalog, teme koje se nalaze na provizornom dnevnom redu su reforma pravosuđa, funkcionisanje pravosudnih institucija na državnom i entitetskom nivou, te Brčko Distriktu. To je, dakle, pravni okvir i koordinacija kompetencija“, rekla je Ešton.

Reforma pravosuđa koja se pominje kao jedna od tema o kojoj će biti riječi je proces koji traje i ono što se nije pokazalo kao dobro svakako treba mijenjati i poboljšavati, kaže predsjednica državnog suda Meddžida Kreso.

Medžida Kreso
„U reformi pravosuđa koja se najavljuje smatram da ne mogu učestvovati samo entiteti bez predstavnika državnih institucija. Pitanje koje se provlači kroz referendumsko pitanje - procesuiranje ratnih zločina, ne može biti i nije političko pitanje, kako se predstavilo u informaciji koja je prezentirana na Skupštini RS. Ne može izvršna vlast uopšte razmatrati rad institucija koje se bave ratnim zločinima i davati im instrukcije. To nije političko pitanje“, tvrdi predsjednica Suda BiH.

Četiri su uslova na kojima kada je u pitanju rad državnih pravosudnih institucija insistiraju vlasti RS. To su, tvrde, miješanje bh. suda i tužiteljstva u enitetske nadležnosti sudova, kao i retroaktivna primjena Krivičnog zakona, te pitanje apelacione nadležnosti suda u prvostepenom i drugostepenom postupku.

Ne po nacionalnoj pripadnosti

No, kao najveći argument za raspisivanje referenduma predsjednik tog entiteta Milorad Dodik koristio je tvrdnju da Sud i Tužilaštvo nedovoljno procesuiraju zločine počinjene nad Srbima.

„RS iskazala je zabrinutost nad očitim problemima u pravosuđu, naročito u Sudu i Tužilaštvu BiH, koji se odnose na neprocesuiranje krupnih slučajeva ratnih zločina nad civilnim srpskim stanovništvom“, naveo je Dodik.

Tužilac Tužilaštva BiH Munib Halilović kaže da nacionalna pripadnost nikada neće biti pricip odabira predmeta.

„Mi ne možemo da ne prihvatimo stav javnosti da je za neke predmete uistinu do sada trebalo donijeti tužilačku odluku, a ma kakva ona bila – kao što su Dobrovoljačka i slični predmeti. Međutim, ja vas moram obavijestiti da nije uvijek sve u našim rukama i da ne možemo uvijek donijeti odluku ma koliko mi željeli, jer treba nam ponekad i saradnja zemalja iz regiona. Očekujemo da neki predmeti skoro budu završeni. A mi nećemo ni dalje voditi računa da balansiramo etničku strukturu, nego zapravo da procesuiramo najteže zločine“, ocjenjuje Halilović.

A na tvrdnju o mješanju bh. suda i tužilaštva u enitetske nadležnosti, odgovor ima predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.

„A ne govori se da je to naše zakonsko ovlaštenje i ne spominje se istovremeno da Sud ima isto tako zakonsko ovlaštenje da predmete iz svoje nadležnosti ustupa na entitetski nivo. Mi to radimo u nekim predmetima iz razloga ekonomičnosti, kao što je krivotvorenje novca i neki manje složeni slučajevi. Što je najvažnije, predmeti ratnih zločina su od 2003. godine u isključivoj nadležnosti Suda BiH. Ali putem određenog člana, mi možemo takve predmete ustupati na nadležnost entitetskih sudova“, pojasnila je Kreso.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG