Dostupni linkovi

Inzko i RS zvaničnici: Ko će popustiti?


Valentin Inzko, Foto: Midhat Poturović

Iako su posljednje dvije sedmice glavna tema u Republici Srpskoj zaključci Narodne skupštine o efektima prenosa nadležnosti sa RS na Bosnu i Hercegovinu i zahtjev visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da se oni ponište, većina stranaka iz ovog entiteta ne želi da ulazi u suštinu primjedbi visokog predstavnika da su zaključci neustavni i antidejtonski.

Bez obzira na to što ih zakletva koju su položili obavezuje na poštivanje entitetskog i državnog ustava, predstavnici stranaka iz RS u svemu, prije svega, vide razne političke igre.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da dio primjedbi visokog predstavnika, možda, i ima osnova. Međutim, suština priče oko zaključaka, koje je u proceduru uputila Vlada RS, nije prenos nadležnosti jer ionako većina prenesenih nadležnosti, osim tri koje su legalno prenesene, i nema nikakav uticaj za položaj ovog entiteta, kaže Ivanić:
Mladen Ivanić

„Što pokazuje da je predlagač imao u namjeri unutrašnju politiku i da je predlagač, otvarajući ovu temu, htio da zamijeni svojevremenu priču o referendumu pričom o prenosu nadležnosti kao neku osnovu koju je trebao da koristi u budućem vremenskom periodu za domaću političku upotrebu, za glasače. Moje je mišljenje oko nadležnosti da, izuzev ove tri koje su prenesene zajedničkom voljom svih partija iz RS, ostale nadležnosti nisu relevenatne i nemaju nikakav poseban uticaj na građane RS-a.“


Za predsjednika Narodne skupštine RS i funkcionera Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igora Radojičića ocjene iznesene u pismima visokog predstavnika da su zaključci antiustavni i antidejtonski su iznenađujući:

Kad smo usvajali zaključke mi nismo mogli procijeniti da su bilo gdje antidejtonski ili antustavni i naša prva reakcija, koju smo imali i u više nastupa i predsjednika stranke i šefa kluba poslanika, je da mi ne vidimo šta je to konkretno sporno u samom setu zaključaka.
„Kad smo usvajali zaključke mi nismo mogli procijeniti da su bilo gdje antidejtonski ili antustavni i naša prva reakcija, koju smo imali i u više nastupa i predsjednika stranke i šefa kluba poslanika, je da mi ne vidimo šta je to konkretno sporno u samom setu zaključaka.“


U jednom dijelu zahtjeva visokog predstavnika, možda, ima pravnog osnova, ali ako je takvih propusta i bilo, Narodna skupština to nije uradila namjerno. Ovdje je problem što se u startu ovom problemu prišlo na pogrešan način i uslovljeno, ocijenio je predsjednik Socijalističke partije RS Petar Đokić:

„Već u drugom pismu se ulazi u neku vrstu analiziranja pojedinih dijelova zaključaka i daje neko tumačenje u smislu da oni ne odgovaraju onome što je sadržaj Ustava, odnosno Dejtonskog sporazuma. I zato ja mislim da je zbog toga važno da se uđe u novi krug razgovora sa visokim predstavnikom i da se pokuša to pitanje riješiti.“

Parlament RS
Predsjednik Srpske radikalne stranke Milanko Mihailica ne misli da su zaključci Narodne skupštine suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine:

„I RS ako prihvati da stavi zaključke van snage, budite uvjereni da će plaćati cijenu u toku ove godine i narednih godina.“

Za stranke sa sjedištem u Federaciji BiH nema sumnje da su zaključcima Narodne skupštine RS krši Ustav Bosne i Hercegovine i Dejtonski sporazum. Ovi zaključci onemogućavaju nastavak reformskog puta i ispunjavanja uslova i standarda potrebnih za evroatlantski put BiH, kaže potpredsjednik Narodne skupštine RS Ševket Hafizović, član Stranke demokratske akcije:
Pogrešno je i protivzakonito kršiti Ustav BiH, a zaključci neosporno krše Ustav BiH - i jesu antidejtonski. I Naraodna skupština, kao najviša zakonodavna instanca, ima tu vrstu i ustavne i zakonske obaveze da ispravi greške.

„Pogrešno je i protivzakonito kršiti Ustav BiH, a zaključci neosporno krše Ustav BiH - i jesu antidejtonski. I Naraodna skupština, kao najviša zakonodavna instanca, ima tu vrstu i ustavne i zakonske obaveze da ispravi greške.“

Muharem Murselović, iz Stranke za BiH:

„Mi se ovdje sukobljavamo oko toga šta je to BiH, je li to država, je li to normalna država, šta treba državi da o tome raspravljamo, a onda poslanici odgovaraju: ’Pa BiH nije ništa!’ Ako pođemo od te premise da BiH nije ništa, da ne postoji, onda su i normalni ovakvi zaključci i normalne su ovakve reakcije koje se javljaju.“

Profesor ustavnog prava Ibrahim Omeragić mišljenja je da su intervencije visokog predstavnika u potpunosti na mjestu, te objašnjava:

„Ovdje visoki predstavnik ne misli samo na taksativno pobrojane nadležnosti države navedene u članu 3, stavu 1., nego misli i na one odredbe Ustava BiH koje su, također, navedene u Ustavu a gdje se radi o podijeljenoj nadležnosti sa entitetima. U članu 2., naprimjer, u stavu 1., na početku gdje se govori o ljudskim pravima doslovno stoji da su BiH i entiteti dužni da osiguraju ljudska prava u skladu sa najvišim standardima, dakle i BiH mora, također, svojim zakonima da uredi tu materiju. A entitet RS to osporava i uglavnom se drži onoga što je u članu 3, stav 1. taksativno nabrojano, a to nije dovoljno.“


Bez obzira da li će i kakav stav zauzeti Narodna skupština u vezi sa zahtjevom visokog predstavnika i zaključcima Narodne skupštine, sasvim je jasno da u čitavoj priči svako igra svoju političku igru. I dok opozicija smatra da odgovornost za naredne poteze treba učiniti Vlada odnosno vladajući SNSD, s druge strane vlasti u RS za sva učinjeno želi da podijeli odgovornost sa svima koji su glasali za zaključke.

* * * * *
Više o zaključcima Narodne skupštine možete pročitati OVDJE.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG