Dostupni linkovi

Velika očekivanja od Mesićevog naslijednika


Jedan od poslijednjih susreta Valentina Inzka i Stjepana Mesića u Sarajevu
Jedan od poslijednjih susreta Valentina Inzka i Stjepana Mesića u Sarajevu
Iako su u BiH građani koji su imali pravo glasa svoju podršku uglavnom dali Milanu Bandiću, mali je to broj glasova da bi mogao bitnije uticati na
rezultate izbora. Od budućeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Hrvati u BiH očekuju aktivniji angažman na bh. pitanjima.

Iako su svoj glas hrvatski državljani u BiH gotovo plebiscitarno dali drugom predsjedničkom kandidatu, Milanu Bandiću, od Ive Josipovića očekuju bolji položaj Hrvata u BiH.

Evo šta su za RSE rekli građani Mostara:

„Treba pomoći prvo Hrvatskoj, pa onda Hrvatima ovdje. Vi znate kakva je situacija i u Hrvatskoj. A ja mislim ipak da su do sad puno učinili.“

„Treba izjednačiti sve entitete, odnosno sve nacionalnosti podjednako.“

„Sva tri naroda će biti jednako konstitutivna. Očekujemo bolji život.“

Iako je Josipović, u odnosu na prethodne SDP-ove kandidate, dio predsjedničke turneje održao i u BiH ne libeći se govoriti ni o ustavnom uređenju, veću izlaznost hrvatskih državljana u BiH - za oko 100 posto u odnosu na prvi krug glasanja - mobiliziaro je Milan Bandić, nezavisni predsjednički kandidat, porijeklom iz Hercegovine.

U svojoj kampanji Bandić je isticao blizinu Katoličkoj crkvi, svome porijeklu, ali i tradicionalnim vrijednostima. Njegova podrška stvaranju treće federalne jednice u BiH animirala je i one koji su do izbora tvrdili da je riječ o zamaskiranom SDP-ovcu. Franjo Topić, ugledeni bh. intelektualac i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak:

„Prvi put je bilo 12 kandidata pa se ljudi nisu ni snalazili. Sada su bila dvojica i stvari su, naravno, bile jasnije. Gospodin Bandić je imao ovdje neku posebnu atraktivnost, jer je porijeklom iz BiH.“

POTENCIJAL ZA BOLJE ODNOSE

Oba HDZ-a u BiH, koji su u drugom krugu podržali Milana Bandića, od novog hrvatskog predsjednika očekuju dobru saradnju i veći angažman u rješenju hrvatskih pitanja u BiH. Marinko Čavara, član predsjedništva HDZ BiH ipak dodaje kako u narednom razdoblju treba očekivati da će politiku prema BiH krojiti predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

„Znamo da politiku ne vodi samo predsjednik, nego su tu i Sabor RH i Vlada RH", kaže Čavara.

U SDA naglašavaju korektnu politiku koju je vodio Stjepan Mesić, ali se i nadaju da će konačno biti rješena brojna otvorena pitanja koja postoje između Hrvatske i BiH. Šefik Džaferović, član Glavnog odbora stranke:

„Osim verbalne podrške koju BiH svakako treba od Republike Hrvatske, Bosni i Hercegovini je potrebna i konkretna podrška kroz rješavanje otvorenih pitanja koja BiH i RH imaju. Vi znate da su to pitanja koja se tiču same granice, da su to pitanja Luke Ploče, pitanja imovine itd.“

Dok u SDP-u podvlače kako je BiH dobila još jednog iskrenog prijatelja, u SNSD-u ističu kako su stavovi Ive Josipovića prema RS znatno umjereniji od izjava još uvijek aktuelnog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, zbog čega izbor Josipovića pozdravljaju. Rajko Vasić, SNSD:

„Mislim da Ivo Josipović ima potencijala da te odnose popravi i da ih digne na jedan viši nivo. Ne gledam to samo kroz prizmu Republike Srpske, nego gledam kroz prizmu prije svega tri države koje su ključne na Balkanu.“

Politički analitičar Slavo Kukić je mišljenja da će i Ivo Josipović razvijati prijateljske odnose prema BiH, njenim institucijama, pa i narodima. Svaka vrsta pretjeranog očekivanja je, dodaje Kukić, ipak nerealna:

„Sva prijateljstva Ive Josipovića neće pomoći da se poboljša položaj ili građanina ili kolektiviteta. Samo mi ovdje, svi zajedno, možemo tu situaciju promijeniti.“


O tome da li se izborni rezultat u RH može reflektirati na izbore koji trebaju uslijediti u BiH, Kukić zaključuje:

„Postoji logika tzv. izbornih ciklusa. Prisjetimo se da je takav ciklus bio početkom 2000., i u Hrvatskoj i ovdje, i da se iz Hrvatske na izvjestan način prelio ovamo. Ja se iskreno nadam da su ovi predsjednički izbori u Hrvatskoj zapravo test-izbori za parlamentarne izbore za hrvatski Sabor, a to bi se moglo onda, po zakonu spojenih posuda, kao početkom 2000-tih, preliti u BiH.“
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG