Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bh. građani biće vraćeni iz Belgije


Bh. pasoš
Svi koji su zatražili azil u Belgiji biće vraćeni u BiH u narednih nekoliko sedmica, no strahuje se da bi, zbog činjenice da su prodali dobar dio imovine kako bi došli do Belgije, u BiH mogli biti socijalni slučajevi.

Građani BiH ni po kojem osnovu ne ispunjavaju uslove za dobijanje azila u Belgiji ili bilo kojoj zemlji EU, jer prema Ženevskoj konvenciji nemaju potrebe za međunarodnom zaštitom, ponovio je u četvrtak generalni direktor službe za imigracije kraljevine Belgije Fredi Ruzmon (Freddy Roosemont). Ljudi su, tvrdi, prevareni.

'' U tom periodu dok budu čekali da prođe ova procedura ljudi će biti smješteni u centrima zatvorenog tipa, to su tzv. prihvatni centri, gdje će bukvalno imati samo krevet i hranu na raspolaganju. To su inače prihvatni centri koji su prenatrpani ili će se čak od tih ljudi zatražiti da sami za sebe nađu smještaj i u takvim slučajevima ljudi se nađu jednostavno na ulici, nekoliko dana, pa čak i nekoliko sedmica, ponekad s porodicom i sa djecom'', rekao je Ruzmon.

Procedura koja će trajati nekoliko sedmica rezultiraće, sasvim sigurno, odbijanjem zahtjeva za azil, te će tražioci biti vraćeni nazad u BiH. Mnogi se neće imati gdje vratiti, jer su dobar dio imovine prodali kako bi došli do karata, kao što je za RSE ranije potvrdio i Nihad Bahić predsjednik MZ Jakeš.

''Tako da su ljudi prodavali po četiri pet krava i traktore, čak i namještaj iz kuće, bijelu tehniku, automobile, sve prodavali da bi došli do karti i do prilike da odu tamo'', kaže Nihad Bahić.

Sa područja Modriče, Odžaka, Gradačca i Doboja najviše je osoba zatražilo azil u Belgiji. Abid Imširović, načelnik Općine Odžak, kaže kako nisu svi koji su otišli u stanju socijalne potrebe.

''Uglavnom se radi o Bošnjacima iz opštine Odžak. Ima ih vrlo različitih od ljudi koji su visoko obrazovani do onih koji su niže obrazovani ili sa osnovnom školom, a isto tako i onih koji su ekonomski dobro stojali do štićenika službe socijalne pomoći. Ima i određen broj ljudi koji su pokazali interes za odlazak tamo. Ja smatram da se radi o jednoj smišljenoj aktivnosti iz kriminalnog miljea gdje su ti ljudi krivo ili zlonamjerno informirani o tome kako idu u nekakvu zemlju spasa, a zapravo se ne radi o tome što je sad već općepoznato'', navodi Imširović.

Ministarstvo će pomoći povratak

Iako Ministarstvo sigurnosti BiH niti drugi organi za sada neće prema njima preduzeti nikakave mjere izuzev što će biti evidentirani u bazi podataka DGS, po povratku u BiH mnogi bi se mogli naći u poziciji ugroženih.

''Evidentno je da određene kriminalne grupe na području sjevernog dijela Bosne to rade i da oni od ljudi uzimaju pare i da ih šalju tamo. Pogotovo će biti problem ako ljudi budu prodali imovinu na području opštine Doboj, normalno je da će biti socijalni slučajevi kad se vrate i moraćemo nešto preduzeti'', kaže načelnik Opštine Doboj Obren Petrović.

Sadik Ahmetović
Ministar sigurnosti Sadik Ahmetović također ne krije sumnje u to da je neko lažnim obećanjima i primjerima koji nemaju nikakve veze sa zahtjevima za azil obmanuo sve koji su otišli. Ministarstvo će pomoći u njihovom povratku, a uskoro će se znati krivci.

''Vratićemo te ljude, spremni smo poslati avion koji će vratiti naše građane u BiH i spremni smo kazniti one koji se dovode u vezu nekih kriminalnih aktivnosti'', naglašava Sadik Ahmetović.

Iz BiH, od polovine decembra prošle godine kada je ukinut vizni režim, azil u zemljama EU zatražilo je između 400 i 450 bh. građana. No, to ne može ugroziti viznu liberalizaciju. To nije urađeno ni u zemljama okruženja poput Srbije, koja ima 28 hiljada ili Makedonije sa 10 hiljada zahtjeva za azil. Za razliku od ovih zemalja, vlasti u BiH su se pokazale spremnim na hitnu akciju, kazao je Ruzmon.

''Prošle godine kada se desio taj veliki priliv azilanata iz Makedonije i Srbije mi smo odmah reagovali i pokušali smo nešto poduzeti. Prvi naš cilj je bio da ubijedimo vlade ovih zemalja da postoji taj problem. Međutim, to nije bio slučaj u BiH. Ovdje nismo nikoga morali ubjeđivati o postojanju tog problema. Predstavnici vaše vlade su odmah shvatili za dva tri dana shvatili da problem postoji i da ga treba rješavati'', kaže Ruzmon.

Belgijske vlasti, kako je potvrđeno, nisu zatražile ukidanje bezviznog režima za BiH, iako su Evropsku komisiju informisale o povećanom broju azilanata.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG