Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Treba razvijati eko dizajn


Ilustrativna fotografija
Dok u svijetu priznati arhitekti i dizajneri već prave ekološki prihvatljive zgrade i projekte, u BiH se gradi čak i bez arhitekata, po vlastitom nahođenju onoga koji raspolaže novcem. O ekologiji se malo vodi računa, ili nikako. BiH ima stručnjake koji bi znali odgovoriti zahtjevima budućnosti. No, njih se uglavnom ništa i ne pita.

UN-ova stručna skupina je 2007. godine utvrdila da je ljudski rod više od 90 posto odgovoran za proces zagrijavanja Zemlje. To je bio dovoljan razlog da se u svijetu počnu užurbano praviti projekti ekoloških naselja za koje su angažovani razni stručnjaci - od arhitekata do grafičkih i produkt dizajnera - koji su zaduženi da svaki svoje ovlasti osmisli što ekološki prihvatljivije.

Zemlje sjeverne Evrope su među prvima razmatrale ovakav pristup gradnji i dizajnu. Liesbeth van der Pol je arhitektica iz Holandije. Ona smatra da je pitanje ekologije od izuzetne važnosti u svim sferama života, a pogotovo u savremenom dizajnu:

„Moramo biti svjesni da pitanje o zelenom/eko dizajnu sada predstavlja jedno od ključnih pitanja. U Holandiji, pod pojmom „zelena arhitektura“ podrazumijevamo tri bitna segmenta: prvi je urbani pristup – odnosno izgradnja razgranate mreže javnog prevoza, zatim slijede stambena rješenja. Tu se brinemo za ekološki način proizvodnje energije, a istovremeno i redukciju emisije karbondioksida (CO2). I konačno, imamo ljestvicu dizajna, materijalizacije i ponovne upotrebe proizvedenog materijala. Tako npr. pravimo stolice od recikliranog drveta, i slično. Stoga, sve ove segmente treba uzeti u obzir.“

I BiH ima svoje stručnjake koji prate svjetske trendove, ali nažalost, njihovo znanje ostaje neprimjenjeno. Predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine, Aleksandra Nina Knežević, kaže da se pitanja ekološkog dizajna tek počinju tretirati u BiH:

„Treba na vrijeme skrenuti pažnju da se ovo treba razvijati, jer smo mi tek na putu da se počnemo baviti ovom temom. Mislim da arhitekti i dizajneri prate neke trendove u svijetu, tako da ih i donose u BiH i informišu našu javnost.“


U automobilskoj industriji eko-produkt dizajn ima možda najznačajniju ulogu. Bosanac Omer Halilhodžić sa adresom u Njemačkoj, radio je za mnoge prestižne auto-kompanije: Volkswagen, Mitsubishi, Mercedes. Prema njegovim riječima, zadatak savremenog dizajna automobila je pogon na struju, kao i upotreba laganijih materijala u njihovoj izradi:

„Elektromotor u budućnosti da bude glavni pogonski agregat u automobilu. Svaki mogući dio automobila nastoji se da se olakša, napravi jeftiniji. U samom kreiranju materijala – da bude takav da se nakon prestanka korištenja automobila sam razgradi, da nije ekološki otrovan.“


Eko-izgradnja u arhitekturi podrazumijeva jedinstvo između okoliša i arhitektonskih objekata. Igor Grozdanić, arhitekta:

„Kroz eko-gradnju se koriste prirodni materijali, manje energije – bilo za gradnju, bilo za njegovu eksploataciju. U tom ambijentu čovjek može mnogo kvalitetnije da živi, može da ima zadovoljstvo tog suživota sa prirodom i okolinom.“


Međutim, gradnja i upotreba ekoloških materijala nije neka novost u bh. arhitekturi.

Govori arhitekta Amir Vuk Zec:

„Mi u Bosni treba da se vratimo onome što su najzdravije i najekološkije kuće bile, a to su stare hercegovačke kuće, kao što je Begovina u Stocu, gdje je voda uzimana iz Bregave, proticala kroz avliju, hladila prirodnim frižiderom, završavala u nekom toaletu i ciklično završavala u Bregavi. Mi toliko toga imamo za pokazati svijetu, ali ne potenciramo.“


Može li BiH potpuno pristupiti eko-dizajnu i arhitekturi? S obzirom na naš životni standard, to bi zahtijevalo dodatna ulaganja, ali bi se na kraju i isplatilo.

Ponovo Aleksandra Nina Knežević:

„Mislim da na početku iziskuje veća ulaganja. Da bi se u budućnosti možda više koristila reciklaža i o njoj mislilo, možda u početku treba da malo više uložimo u to, da bi na kraju dobili.“


Bh. arhitekti i dizajneri imaju znanje iz oblasti savremene eko-gradnje i dizajna koje mogu primijeniti i na naše prostore. Međutim, šta ako lokalna zajednica ne prepozna prednosti ovog dizajna? Moraćemo se zapitati kakva će BiH biti ostavljena u nasljeđe budućim generacijama.
XS
SM
MD
LG