Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Istekao rok za formiranje vlasti: BiH između Vašingtona i Moskve


Kazandžiluk u Sarajevu, ilustrativna fotografija

Rok o Principima formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, kojeg su pre mjesec dana ranije u Sporazumu potpisali lideri Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) - Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik, ističe danas (5. septembar).

Dokumentom, čijem potpisivanju je 5. augusta prisustvovao i tadašnji šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, predsjednici ove tri stranke su se obavezali da će formirati novi saziv Vijeća ministara u roku od mjesec dana.

Uprkos ovom dokumentu, vlast još uvijek nije formirana, iako su izbori održani prije jedanaest mjeseci (5. oktobra 2018.), a razlog je što nije postignut kompromis o Godišnjem nacionalnom planu (ANP) kojeg je od Bosne i Hercegovine zatražio NATO.


Slanje tog dokumenta traži Stranka demokratske akcije (SDA) i njime uslovljava imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, inače kadra SNSD-a.

Istovremeno, predsjednik Skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović, na konferenciji za novinare prije dva dana je izjavio kako takav zahtjev još nije dobio.

„Narodna Skupština je spremna da odradi svoj posao kroz to zasijedanje, da razmotri mogućnost i prijedloge koji budu dolazili od samog sazivača. Kad će to biti, teško je pretpostaviti. Ja, ipak, očekujem da do toga ne dođe“, poručio je Čubrilović.

Kazaz: Tehničko pitanje pretvorili u strategijsko

Analitičari, sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE), ocjenjuju kako se postojeća situacija mogla predvidjeti, jer su, kako navodi profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Enver Kazaz, politički lideri "ciljano", jedno tehničko pitanje, kakvo je Godišnji nacionalni plan (ANP) pretvarano u strategijsko.

Ravnoteža nemoći u proizvodnji krize: Enver Kazaz
Ravnoteža nemoći u proizvodnji krize: Enver Kazaz

„Sukob može trajati, kad se gleda raspored snaga, u nedogled, pri čemu Milorad Dodik ima institucionalne mehanizme da razbuktava krizu za razliku od Željka Komšića i Šefika Džaferovića (trojica članova Predsjedništva BiH, prim.red.). Niko u Bosni i Hercegovini, čak, ni u međunarodnoj zajednici, u ovom trenutku ne može pouzdano reći kako će se kriza završiti. Ja bih rekao da je to ravnoteža nemoći u proizvodnji krize i da je to krajnje neodgovorno prema građanima Bosne i Hercegovine i sudbini države“, napominje profesor Kazaz.

Analitičar Ibrahim Prohić dodaje da postojeći politički akteri u Bosni i Hercegovini, koji žele formirati vlast, "kradu" vrijeme, te da sadašnja situacija odgovora svima. No, Prohić ocjenjuje i kako se u Bosni i Hercegovini vodi bitka između Vašingtona i Moskve i objašnjava zbog čega: „Dodik je reterirao u odnosu na stavove i prijetnje od prije nekoliko dana i to se desilo nakon sastanka sa ruskim ambasadorom u BiH. Dakle, neke su se stvari desile iza scene o kojima javnost nije obaviještena.“

Milorad Dodik se, podsjetimo, sa ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim susreo početkom sedmice u Banjaluci, kako je izjavio, na redovnim konsultacijama.

Razgovori sa Palmerom

Istovremeno, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je u intervjuu za RSE potvrdio kako je razgovarao sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Balkan Metjuom Palmerom i da je bilo riječi o konstituisanju vlasti u Bosni i Hercegovini.

„Naravno, to je glavna tema kada je u pitanju BiH i tu su stvari što se tiče SAD vrlo jasne. Oni su na poziciji da je taj posao potrebno što prije završiti. Sasvim precizno je rečeno da Amerika nema nikakve favorite, da ne navija za neku stranu posebno. Jednostavno, žele da to bude gotovo što prije i vrlo je jasno da je njima vrlo bitno da u ovoj priči o formiranju vlasti bude demistifikovan famozni Godišnji nacionalni plan (ANP), jer slanje ANP-a ne znači članstvo u NATO. Oni žele da to bude jasno prikazano u javnosti i da ta stvar ne bude tokom formiranja vlasti predmet dezinformacija“, kazao je Crnadak.

Zbog svega navedenog, profesor Enver Kazaz zaključuje kako je očigledno da je Bosna i Hercegovina "talac" sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Rusije oko njihovih interesnih sfera na Balkanu, te da je Evropska unija nemoćna unutar tog sukoba.

„Može se reći da snažna Rusija je u ovom trenutku na prostoru Bosne i Hercegovine u velikoj prednosti. Naprosto, ona može da kvari odnose u Bosni i Hercegovini, može da ih diktira, zateže, dok zapadne zemlje nemaju takav manevarski prostor. Dakle, ključ je u Moskvi, u Putinovim rukama, a Milorad Dodik tu se pokazuje kao političar koji ne radi za interese Republike Srpske, nego za interese Moskve. Napominjem da je NATO pakt okružio Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i potpuno je besmislena inicijativa Milorada Dodika i Beograda da što duže odlože ili spriječe učlanjenje Bosne i Hercegovine i Srbije u NATO pakt“, poručuje profesor Kazaz.

Podsjetimo, Dodik je, nakon što je na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH, kao član Kolektivnog šefa države, povukao prijedlog za imenovanje novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH, krajem augusta, najavio da će, ako do 5. septembra ne bude imenovan predsjedavajući Vijeća ministara, Skupština Republike Srpske odlučivati o povlačenju saglasnosti za formiranje državnih institucija.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG