Dostupni linkovi

Šta znači kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu?


Zastava Evropske unije unutar zgrade Delegacije EU u BiH, Sarajevo, 17. mart 2017.
Zastava Evropske unije unutar zgrade Delegacije EU u BiH, Sarajevo, 17. mart 2017.

Mladi u Bosni i Hercegovini (BiH) pozdravljaju odluku da zemlja uslovno dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali su svjesni da je ovo tek početni korak.

BiH je od Evropske komisije (EK) dobila uslovnu preporuku za status kandidata za članstvo u evropskoj zajednici država.

Pred BiH je osam uslova, koji se kreću od usvajanja paketa zakona o pravosuđu, do zabrane torture i garantovanja slobode medija, a Vijeće Evrope već u decembru odlučuje o bh. kandidatskom statusu.

Hajro Seferović, student kriminalistike iz Sarajeva, kaže da je ovo veliki dan za bh. društvo, posebno za mlade.

"Velika je odgovornost na našim institucijama, koliko će one to uspjeti da iskoriste, da doprinesu suštinskom razvoju i iskorišćavanju svih potencijala koje nudi EU", smatra Hajro.

Profesor na ekonomskom fakultetu, Ljiljan Veselinović, očekuje da vijest o kandidatskom statusu unese malo pozitivne energije u "sumornu bh. atmosferu".

"Sve se može vrlo jednostavno riješiti, ali ovdje je osnovni problem što nema volje od strane političara, i u tom smislu, mislim da se neće puno promjeniti, jer ta volja nažalost nedostaje", ocjenjuje Ljiljan.

On dodaje da, ako ništa, radi se o pozitivnom zamahu koji bi mogao značiti konačno pomjeranje sa mrtve tačke.

Vladimir, radnik u turizmu iz Banjaluke, ne očekuje velike promjene.

"Priča o EU u BiH traje bukvalno od rata, i mi smo uvijek u nekoj međufazi, a ništa se hitno u državi ne mijenja. Osim toga, i Evropa ima nekih svojih problema, i vjerujem da mi u EU nećemo ući narednih 10-15 godina", pesimističan je Vladimir.

Zastoji na EU putu koštali mlade i privrednike u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Transparency International: Ne možemo puno očekivati do decembra

Evropska komisija je poslala poruku da postoji interes za članstvo BiH u EU, ali ne možemo puno očekivati u naredna tri mjeseca, komentar je iz Transparency International (TI) BiH.

Radi se o istoj formulaciji koja je svojevremeno bila za Ukrajinu, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

"U tri mjeseca sve ovo što je navedeno sigurno neće moći biti u potpunosti provedeno, tako da izgleda da je ovo više geopolitička odluka, u smislu slanja poruke u vezi sa BiH, nego što je zaista insistiranje na provedbi konkretnih reformi i uslova koji su postavljeni još u mišljenju, iako je naglašeno da prioriteti još stoje", istakla je Korajlić.

Ona upozorava da su ovime lideri kupili još vremena, ali da "kandidatski status ne znači mnogo u smislu podsticaja za konkretan napredak".

Podsjeća da su pojedini uslovi uopšteni i mogu podrazumijevati različite stvari.

"Sad ostaje na tome kako će EK zapravo tumačiti šta zaista znači ispunjavanje prioriteta a šta ne? Značajni koraci u borbi protiv korupcije mogu značiti mnogo toga, kao i pitanje slobode izražavanja, medija, mehanizma koordinacije", naglasila je Korajlić.

Dodaje da je na sjednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta rečeno da je geopolitička stabilnost ključna u ovom trenutku, te da se radi o poruci regionu da postoji volja da se Zapadni Balkan integriše u EU, a da se tek kasnije trebaju koristiti mjere za provođenje reformi.

Ostaje 14 prioriteta

U obraćanju pred Odborom za spoljne poslove EP, kada je predložio kandidatski status za BiH, evropski komesar za susjedstvo i proširenje EU, Oliver Varhelji, upozorio je da 14 prioriteta i dalje važi, te da BiH u budućnosti mora da ih ispuni.

Oni su dio Mišljenja EK iz maja 2014. godine, i oni su podijeljeni u četiri područja – Demokratija i funkcionisanje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave.

Od BiH se traži, između ostalog, da izmjeni ustavne odredbe koje daju ekskluzivna prava konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, prilikom imenovanja u sve tri grane vlasti.

Takođe se zahtjeva da se reducira entitetski i nacionalni veto, ali i ukine Kancelarija visokog predstavnika (OHR), što je, s druge strane, uslovljeno rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.

Prema procjeni TI BiH iz maja ove godine, država je ispunila samo jedan prioritet – formirala je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

Tada su napomenuli da je "svega pet prioriteta realizovano parcijalno ili se počelo ispunjavati", te da se uglavnom radi o tehničkim pitanjima.

Ivana Korajlić podsjeća da su novi uslovi, u suštini, "prepakovani" prioriteti.

"Sve je već bilo stavljeno u okviru mišljenja i prioriteta, samo što su sad eksplicitno navedeni konkretni koraci, dok ostali uslovi takođe već postoje u 14 prioriteta", kazala je Korajlić.

Značaj reforme pravosuđa

Amandmani za integritet Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), usvajanje zakona o ovom pravosudnom tijelu, kao i usvajanje Zakona o sudovima BiH – sve su to uslovi koje je EK postavila pred bh. zakonodavce.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, ističe za RSE da je ključni problem u trenutnom zakonu, izbor članova Savjeta.

Dodaje da su izmjene i dopune Zakona o VSTS trenutno u proceduri, te da su oni poslali svoje mišljenje o njima Savjetu ministara BiH.

Te izmjene predviđaju da će u roku od godinu dana od njihovog usvajanja biti usvojen sasvim novi Zakon o VSTS-u.

"Velika stvar je da se uvodi pravni ijek za naše odluke o imenovanju, dakle tužba u upravnom sporu, to je neminovno i predstavlja evropski standard. To znači da svaki izabrani kandidat tek nakon odluke suda može stupiti na dužnost. Mi smo tražili da se taj proces ubrza", rekao je Lagumdžija.

Zakon o sudovima BiH takođe ide u proceduru, a Lagumdžija ocjenjuje da usvajanje navedenih zakona u predviđenom roku zavisi od zakonodavaca i Savjeta ministara, a dalji razvoj stvari zavisi od formiranja nove vlasti nakon izbora.

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o VSTS-u je kratkoročno (privremeno) rješenje. Njime bi se, kako se navodi u prijedlogu, rješavala "najhitnija pitanja" koja se tiču četiri glavne oblasti, dok se ne usvoji potpuno novi zakon.

Prva oblast su sukob interesa i transparentnost, druga disciplinski postupci protiv sudija i tužilaca, potom sudsko preispitivanje odluka VSTS-a te razrješenje članova VSTS-a.

Između ostalog, uvela bi se obaveza za sudije i tužioce da VSTS-u podnose godišnje izvještaje o imovini i interesima radi provjere i objavljivanja. Liste disciplinskih prekršaja za sudije i tužioce su revidirane i objedinjene.

VSTS je savjet na državnom nivou, čije je osnivanje omogućeno međuentitetskim sporazumom iz 2004. godine, a njegov zadatak je da osigura nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe u BiH.

Šta su rekli političari?

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, oglasio se na Tviteru i rekao da je "preporuka EK da se BiH dodijeli kandidatski status dugo čekan korak", te se na razumijevanju i trudu zahvalio Varheljiju i Žozepu Borelju, visokom predstavniku EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku.

Naveo je i da smatra da je "kandidatski status povezan s ukidanjem i funkcije visokog predstavnika".

Bisera Turković, ministarka spoljnih poslova BiH, pozdravila je odluku Evropske komisije, rekavši da se radi o "snažnoj poruci građanima BiH kojoj su se nadali i ranije", te da je budućnost BiH "unutar evropske porodice".

"Pozdravljamo napore država članica Evropske unije da se Bosni i Hercegovini dodjeli kandidatski status, čime bi se podstakle reforme i ispunjavanje neophodnih uvjeta prije otvaranja pregovora o pristupanju u Evropsku uniju", poručila je Turković na Facebooku.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Dragan Čović, na Tviteru je poručio da se radi o "istorijskom danu za BiH".

Stagnacija BiH na evropskom putu

Prije 25 godina, Evropska zajednica je pružila BiH mogućnost korišćenja tzv. autonomnih trgovinskih povlastica.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan 2008. godine, ali je stupio na snagu tek sedam godina kasnije.

Bezvizni režim za bh. državljane je uveden 2010. godine, a BiH je 2016. zvanično podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana (sa izuzetkom Kosova čiju nezavisnost ne priznaju sve članice EU bloka).

U međuvremenu, Slovenija i Hrvatska su pristupile EU – 2004, odnosno 2013. godine.

Posljednji konkretan korak na evropskom putu BiH je načinjen prije skoro tri godine, 29. maja 2019. kada je Evropska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU sa 14 prioriteta.

Oliver Varhelji je 21. februara na Komitetu za spoljne poslove rekao da je prethodna godina bila izgubljena za BiH, te da država nije puno uradila na rješavanju ključnih prioriteta.

Sa mladim Sarajlijama i Banjalučanima o preporuci EU za bh. status kandidata
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG