Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Turska i Hrvatska žele veći uticaj na BiH?


Kolinda Grabar-Kitarović i Redžep Tajip Erdoan, fotoarhiv

Dan nakon što je ponovio da mu je Bosna i Hercegovina ostavljena u amanet i da mora brinuti o njoj, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) u Ankari je sa predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, razgovarao i o situaciji u BiH. Sudeći prema medijskim izvještajima, malo je riječi bilo o saradnji Turske i Hrvatske, a više o odnosima unutar BiH, te potrebi da se ustavno ustrojstvo zemlje mijenja.

Dok je hrvatska predsjednica u Ankari tvrdila da je napravljen odmak od Dejtonskog sporazuma koji nije, kako kaže, posljedica volje naroda u BiH i njihovih legitimnih predstavnika, turski predsjednik naglasio je potrebu revidiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma u koji je uključen i Ustav BIH.

Treba napomenuti da na sastanku na kojem se govorilo o potrebama izmjena Ustava jedne države nije bilo predstavnika te zemlje. Sve to, prema mišljenju analitičara, govori o činjenici da su bosanskohercegovački političari svojim djelovanjem ostavili otvoren prostor da drugi na takav način govore o BiH.

Mujkić: Potpuni kolaps političkog subjektiviteta
Mujkić: Potpuni kolaps političkog subjektiviteta

"U BiH postoje određene političke snage koje bi najradije da se o BiH rješava izvan njenih granica, samo se tu razlikuju spoljni igrači koji bi o tome raspravljali. To, prema mom mišljenju, svjedoči o jednom potpunom kolapsu političkog subjektiviteta i nekom fatalističkom prepuštanju vanjskom faktoru da nešto uradi vezano za BiH", kaže profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić.

On podsjeća da je nakon pada "Aprilskog paketa", koji je 2006. godine bio najbliži pokušaj izmjena Ustava BiH, počela defanziva domaćih političara, a da je otvoren prostor za sve veći i jači uticaj drugih država u ovaj proces. To se, prije svega, odnosi na uticaj susjednih Srbije i Hrvatske, a onda i Turske i Rusije.

"Turska u tome vidi neku vrstu povratka na Balkan, a o Hrvatskoj da i ne govorimo, dakle pogotovo u protekloj godini gdje se na najotvoreniji način miješala i ispoljavala želju da kreira zakone ove zemlje", dodaje Mujkić.

Sličnog je mišljenja i analitičar Adnan Huskić, koji navodi da jeste riječ o miješanju u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, no podcrtava da BiH od rata nikada nije bila prototipska suverena država.

"Razni vanjski akteri su uticali na odnose u BiH, tako da u tom smislu mislim da treba jasno reći kako ovo nije neko strašno odstupanje od onoga kako je Bosnom i Hercegovinom upravljano izvana i u ranijem periodu, s tim što su se ovdje akteri sada značajno izmijenili", kaže Huskić.

Nedim Hogić iz Pravnog instituta BiH podsjeća da se predsjednica Hrvatske i predsjednik Turske treći put u posljednjih godinu susreću i raspravljaju o BiH. Riječ je o očiglednom pokušaju da se stvori šira koalicija koja bi dovela do toga da Turska i Hrvatska imaju veći uticaj na unutrašnja pitanja BiH, kaže on.

"Hrvatska pokušava svoju vanjsku politiku da usmjeri samo i isključivo na BiH, čini se da se ona ničim drugim ozbiljno i ne bavi. A Tursku se sa te strane ranije vidjelo kao nekoga ko može nedvojbeno uticati na Bakira Izetbegovića (bivši čaln Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije - SDA, prim. nov.) i na taj način njega privoljeti na određene stavove. Međutim, Izetbegović ne odlučuje sam. Tako da upitan je doseg toga što su se oni tamo našli i toga što se oni posljednjih godinu dana nešto dogovaraju. Naprosto, sam Izetbegović ovdje nema kapaciteta da im završi bilo kakve ustavne promjene koje oni žele da vide", objašnjava on.

Posljednji ozbiljan pokušaj izmjena Ustava BiH završen je još 2013. godine kada se bosanskohercegovački političari nisu mogli dogovoriti oko primjene presude Suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci".

Ustav BiH, podsjeća Adnan Huskić, može se promijeniti isključivo dvotrećinskom većinom u državnom parlamentu. Zbog toga se i otvara pitanje ovakvog diplomatskog angažmana.

"Posebno hrvatske predsjednice. Rekao bih da on mnogo više ima veze sa njenim političkim pozicioniranjem pred predstojeće predsjedničke izbore. Turski predsjednik je važna politička figura regionalno i u tom smislu više služi kao neko ko pojačava vidljivost same predsjednice Grabar-Kitarović", navodi Huskić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG