Dostupni linkovi

EP: Ukloniti etničke i vjerske simbole iz škola u BiH


Preporuka Vijeća Evrope je da vlasti u BiH stvore neutralno okruženje za učenje u školama

Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) pri Vijeću Evrope objavila je nedavno treći izvještaj o Bosni i Hercegovini u kome se analiziraju neriješena pitanja, poput segregacije u obrazovanju.

Upozoravaju bh. vlasti da uklone sve etničke i religijske simbole iz obrazovnih institucija, kako bi se osiguralo inkluzivno i nediskriminirajuće okruženje za učenje u svim školama.

Ovi simboli vidljivi su dio sadržaja koji se u okviru nastavnog programa prezentuje učenicima, što stvara diskriminaciju i segregaciju u obrazovanju, tvrde analitičari.

Jedan od primjera u bh. obrazovanju, koji je bio povod za preporuku Evropske komisije, je i osnovna škola Crnići u mjestu Hodovu kod Stoca.

Riječ je ustanovi "dvije škole pod jednim krovom", u čijem je dvorištu postvaljen kip Gospe. Kako školu pohađaju i Bošnjaci i Hrvati, postvaljanje vjerskog simbola u dvorištu, roditelji bošnjačke djece doživjeli su kao uvredu.

Kip Gospe u dvorištu osnovne škole Crnići u mjestu Hodovu kod Stoca
Kip Gospe u dvorištu osnovne škole Crnići u mjestu Hodovu kod Stoca

„To je sve počelo prije neke dvije godine kad su djeca bila na raspustu, pred septembar, kad je postavljen kip Gospe pred našu školu, gdje ide bošnjačke djece, dvadeset dvoje i troje, a isto hrvatske dvadesetak. Oni imaju svakako odvojene i učionice, odvojeno nastavno osoblje. Djeca ne idu zajedno autobusom kući, idu različitim autobusima, nemaju istovremeno ni veliki odmor, da se mogu pogledati, upoznati.

I na sve to, trebalo bi da radimo, i mi roditelji, i jedni i drugi, da se djeca zbližavaju, upoznavaju, a onda nekome padne na pamet da stavi religijski simbol samo jedne vjerske zajednice, što smatramo, svi roditelji, i hrvatske i bošnjačke djece, da mu nije mjesto tu“, rekao je za Radio Slobodna Evropa predstavnik Vijeća roditelja Asim Bajrić.

Kip je postavila jedna britanska organizacija, ali vlasti nisu ništa uradille da ga uklone. Predstavnik roditelja Asim Bajrić kaže da se na ovaj način još više radi na razdvajanju djece.

„Naravno da smo se mi, kao roditelji, koji se smatramo u tom slučaju i ugroženim i poniženim, imajući u vidu čega su rezultat ove dvije škole pod jednim krovom, bunili protiv toga, uputili smo akte raznoraznim institucijama, protest svakakve vrste, ali smo uvidjeli da ovaj komplikovani sistem i ustrojstvo naše države, od kantona, federacije, opštine, gdje niko ni za šta nije nadležan, uglavnom, i danas dan je isto“, objasnio je Bajrić.

Slučaj u Crnićima kod Stoca nije usamljen u bh. obrazovnim institucijama.

„Ima religijskih naziva škola u Republici Srpskoj, pa pojava freski, raspela u školama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, i obilježja katoličanstva, pa sve do naglašenih vjerskih bajramskih priredbi u školama koje rade po federalnom planu i programu. Sada je to već praksa obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, od rata na ovamo.

Taj izvještaj kojim bi se preporučilo uklanjanje religijskih simbola iz škola i iz neposredne blizine škola, zapravo suštinski ne bi riješio važno pitanje i to stoji kako stoji“, naveo je Namir Ibrahimović, urednik magazina Školegijum i profesor književnosti, te nastavnik i voditelj nastavnog procesa u sarajevskoj Osnovnoj školi "Safet beg Bašagić".

Etnički i religijski simboli u školama su samo vrh ledenog brijega kad je riječ o problemima u obrazovanju. Segregacija koja je oličena u konceptu "dvije škole pod jednim krovom" i ovoga puta je bila dio izvještaja Vijeća Evrope.

Etnički i religijski simboli u školama su samo vrh ledenog brijega kad je riječ o problemima u obrazovanju
Etnički i religijski simboli u školama su samo vrh ledenog brijega kad je riječ o problemima u obrazovanju

Aleksandra Krstović iz Odjela za obrazovanje pri Misiji OSCE-a u BiH kaže da su se u nekim sredinama stvari popravile, ali da velikih iskoraka još nema.

„Dobili smo mandat od 2003. da radimo u polju obrazovanja, kada je već taj proces zavšen a škole formirane. Možemo samo da kažemo za stanje od deset i više godina – vrlo je teško razgovarati o ovim situacijama, jer one više nisu samo praksa koja je primijećena, nego način života u tim lokalnim zajednicama“, rekla je Krstović, te dodala da je zbog toga teže naći neka zajednička rješenja.

„Mi smatramo da neki minimalni koraci, a imamo pozitivne primjere u Bosni i Hercegovini, kao što su gimnazija Mostar, pa škole u Žepču i ZDK, Maglaju, koje su administrativno-pravno ujedinjene, Vareš – vrlo lijep primjer koji govori da je to moguće i da to funkcioniše. Mi smatramo da je jedan od prvih koraka ka integraciji da se te škole administrativno-pravno ujedine, da budu jedna školska zajednica i da onda zajednički osmišljavaju, za početak, svoje vannastavne aktivnosti, a kasnije, gdje god postoji mogućnost, i zajedničku nastavu“.

Preporuka Vijeća Evrope je da vlasti u Bosni i Hercegovini stvore neutralno okruženje za učenje u školama i u tom smislu vjerskim i nacionalnim simbolima nije mjesto tamo.

Profesor Namir Ibrahimović pak tvrdi da oni nisu suštinski u suprotnosti sa nastavnim planovima i programima, koji ne njeguju buđenje kritičkog mišljenja među učenicima.

„Kako je ustrojen obrazovni sistem u BiH, u kojem je nastava usmjerena na sam sadržaj, a koji se najbolje vidi preko udžbenika koji su prisutni u obrazovanju, gdje nedostaje razgovora o stvarnim vrijednostima, kao što su solidarnost, jednakopravnost, mir, dobro, a na uštrb njih se uvijek serviraju neke partikularne, nacionalne vrijednosti, vrijednosti koje zagovaraju tlo, tradiciju itd.

Dakle, vi u takvom kontekstu nužno ćete takve simbole i istaknuti, oni neće biti ni na koji način u suprotnosti sa onim što jeste sadržaj obrazovnog sistema u BiH. Da bismo se uopće pomakli sa tih vjerskih ili etničkih simbola unutar škola, da bismo imali javne obrazovne ustanove, onda bismo morali prije svega mijenjati nastavne planove i programe“, smatra Ibrahimović.

Obrazovanje suštinski traumatizira društveni prostor u BiH: Enver Kazaz
Obrazovanje suštinski traumatizira društveni prostor u BiH: Enver Kazaz

Profesor Filozofskog fakuletata u Sarajevu Enver Kazaz naglašava da obrazovanje suštinski traumatizira društveni prostor u Bosni i Hercegovini. Zato preporučuje da se nacionalističko funkcionalizirano obrazovanje, kako je rekao, moglo u Bosni i Hercegovini vrlo jednostavno zamijeniti interkulturnim modelom obrazovanja.

„Onda bi se premostili svi jazovi koje je proizvela ideologija i formirali novu vrstu društvene etike, stvorili novi društveni ugovor, gdje bi obrazovanje služilo svojoj osnovnoj svrsi, dakle – buđenju kritičkog mišljenja i slobodne individue. Ovakvo obrazovanje služi segregaciji, diskriminaciji i odgaja, ono što je ključno, učenike koji vjeruju da je etnički susjed svepovijesni neprijatelj. Takva vrsta obrazovanja dugoročno uništava Bosnu i Hercegovinu, a kod ljudi, odnosno polaznika u obrazovanju, učenika i studenata, proizvodi tzv. kolektivne traume“, zaključio je Kazaz.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG