Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini(BiH) Christian Schmidt izjavio je u ponedjeljak, 24. oktobra, da BiH mora preduzeti nekoliko bitnih reformi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ističući da je glavni zadatak rješavanje statusa državne imovine.
Schmidt je poručio da Parlament Bosne Hercegovine mora konačno usvojiti zakon koji se tiče državne imovine, naglašavajući da je to jedina zemlja bivše Jugoslavije koja nije još riješila ovo značajno pitanje.
Koristeći bonske ovlasti, Schmidt je 12. aprila 2022. obustavio primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj do odluke Ustavnog suda BiH.
Istovremeno, tada je nametnuo i Izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
"Svi akteri su se složili da se ovo pitanje mora rješavati na državnom nivou, kao što je istakao i Ustavni sud BiH. Ovdje se ne radi o poslovima iza kulisa, kao što neki nastoje da imputiraju, nego o tome da političari konačno moraju pokrenuti i raditi svoj posao", naveo je Schmidt.
Podsjetio je da se državna imovina već 17 godina nalazi pod zabranom raspolaganja, pri čemu se čeka da Parlament BiH donese zakonsko rješenje.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Prema tom zakonu, sva nepokretna imovina koja je pripala BiH, na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše SFR Jugoslavije iz 2001. godine, se vodi kao državna. Zakon će biti na snazi dok u Parlamentu BiH ne bude usvojen novi, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti.
"Potičem državne i entitetske organe da surađuju o ovom pitanju. Razočaravajuća je njihova inertnost. Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon koji se tiče državne imovine", poručio je.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska do sada je četiri puta zakonima pokušavao regulirati pitanje državne imovine. Ustavni sud BiH je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
O nametnutim odlukama za Federaciju BiH
Schmidt se osvrnuo i na kritike koje su mu upućene nakon što je, u izbornoj noći 2. oktobra, nametnuo set mjera kako bi osigurao funkcionalnost i brže formiranje vlasti u entitetu Federacija BiH.
Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR ima ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
"I sam sam nezadovoljan razvojem ovih događaja. Bilo bi bolje da su se političari pokrenuli na dijalogu za dobrobit svih građana ove zemlje", kazao je, ističući da su svi dosadašnji razgovori političara u tom kontekstu bili "ravni nuli."
Visoki predstavnik na dan izbora nametnuo je set mjera u Federaciji BiH, s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog bh. entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.
Suština amandamana na Ustav Federacije BiH i izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i povećanja broja delegata u Domu naroda entitetskog Parlamenta.
Schmidtovom odlukom, svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17. Delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama.
Komentirajući primjedbe iz dijela bh. javnosti da odluke nije nametnuo i Republici Srpskoj, Schmidt je rekao da se nešto mora poduzeti i po tom pitanju.
"Cilj mi je bio pobrinuti se za funkcionalnost Federacije BiH. Suština je da nisam ovdje napravio revoluciju", kazao je, naglašavajući da evropski standardi moraju postati norma u BiH i da prava moraju biti omogućeva svim građanima.
Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine. Zbog izostanka političkog dogovora, u tom sazivu ostala je i nakon prošlih općih izbora, 2018. godine.
Schmidtova podrška CIK-u BiH
Schmidt je čestitao političkim akterima u BiH koji su osigurali mandate na proteklim Općim izborima u BiH, pozivajući ih iduće četiri godine iskoriste "pametno za dobrobit svih građana".
Kazao je i da je zabrinut zbog toga što "pojedini nisu bili u stanju da prihvate određene rezultate izbora".
"U zdravim demokratijama rezutate utvrđuje nezavisna izborna komisija, a ne političke stranke", kazao je Schmidt.
Ističući podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH, naveo je da je njeno diskreciono pravo da istraži slučajeve evetualnih izbornih nepravilnosti.
"Ne bi trebalo biti nikakvih prijetnji ni uvreda usmjerenih prema bilo kojem od članova CIK-a BiH", kazao je, ohrabrujući tužilaštva i sudove da istraže ove slučajeve.
CIK BiH je 22. oktobra objavio utvrđene rezultate Općih izbora u BiH. Dvadeset dana nakon održavanja izbora, objavljeni su rezultati za pet nivoa vlasti, ali ne i za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.
Taj postupak su obrazložili brojnim prigovorima koje su dobili na glasanje za taj nivo vlasti te su zato odlučili da "zaštite integritet izbornog procesa".
Građani su na Općim izborima birali tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Parlamentu BiH, predsjednika i dva potpredsjednika entiteta Republika Srpska, zastupnike u Narodnoj skupštini RS i Parlamentu Federacije BiH, te skupština u deset kantona u Federaciji BiH.
