Kada se u novembru 2023. pridružio ruskoj vojsci na ratištu u Ukrajini, Dario Ristić iz Modriče već je dobio i rusko državljanstvo, iako Bosna i Hercegovina s Rusijom nema sporazum o dvojnom državljanstvu.
Dvije i pol godine kasnije ono mu je omogućilo da izbjegne suđenje u BiH za pridruživanje stranoj vojsci, a njegov slučaj otvorio je pitanje može li BiH, mimo krivičnog postupka, sankcionirati dobrovoljce u stranim vojskama.
Osim što Krivični zakon za pridruživanje stranim vojnim snagama propisuje kaznu do deset godina zatvora, prema Zakonu o državljanstvu BiH to može biti i razlog oduzimanje državljanstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH navelo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u posljednjih deset godina, po tom osnovu, nije oduzeto nijedno državljanstvo i da trenutno ne vodi nijedan takav postupak.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu deseci državljana BiH pridružili su se ruskoj vojsci.
Dio njih je, poput Ristića, dobio i rusko državljanstvo po odlasku u Rusiju, koja ubrzano dodjeljuje stranim borcima od septembra 2022., nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini.
Više osoba iz Srbije i BiH je od prvih mjeseci ruske invazije regrutiralo osobe s Balkana za rusku vojsku, najčešće putem Telegrama. Prestavljaju kao priliku za dobivanje ruskog državljanstva pod uvjetom da se pristane i na potpisivanje ugovora s vojskom.
Prema podacima do kojih je RSE došao, dio bh. državljana po odlasku u Rusiju poslan je na front u Ukrajinu u različitim "aranžmanima", a neki su tek naknadno dobili ili očekuju da će dobiti državljanstvo.
Sankcije moguće mimo krivičnog postupka
Pravni stručnjaci s kojima je razgovarao RSE ističu da državljani BiH, koji su zbog posjedovanja drugog državljanstva "spašeni" krivične odgovornosti, nisu oslobođeni od drugih "sankcija", poput oduzimanja državljanstva.
Zakon o državljanstvu BiH predviđa mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama uprkos zakonskoj zabrani.
Na pitanje kako postupaju u takvim slučajevima, iz Ministarstva civilnih poslova BiH za RSE navode da se svaki predmet razmatra pojedinačno, na osnovu utvrđenih činjenica i raspoloživih dokaza.
Ističu da mogu razmatrati oduzimanje samo ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona, kao i da im je potrebna pravosnažna presuda ili informacije policijskih i sigurnosnih agencija te pravosudnih institucija, odnosno podaci pribavljeni međunarodnom suradnjom.
"Svaka se odluka može donositi isključivo na temelju individualno utvrđenih činjenica i dokaza u upravnom postupku", naveli su iz Ministarstva.
O konkretnim slučajevima, poput ruskih doborovoljaca iz BiH na ukrajinskom ratištu, u Ministarstvu nisu željeli govoriti, kao ni o tome da li su o tim slučajevima informirani zvanično iz sigurnosnih i policijskih službi.
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović kaže za RSE da je zakonodavac za učešće u stranim vojnim formacijama izuzeo od krivične odgovornosti osobe s dvojnim državljanstvom, zbog čega se, u slučajevima poput Ristićevog, ne može voditi krivični postupak.
No, ističe da treba razlikovati krivično-pravne posljedice od administrativnih i statusnih.
"Zakoni mogu propisivati različite mjere za isti događaj. Isključivanje odgovornosti po jednom osnovu ne znači automatski da se isključuje odgovornost po drugim osnovama", kaže Ademović.
Naglašava da je Zakon o državljanstvu BiH jasan kada je riječ o posljedicama, konkretno oduzimanju državljanstva.
"To je nemoguće ako bi osobu ostavili bez državljanstva, jer je to zabranjeno međunarodnim pravom. To ovdje nije slučaj. Dakle, osobi se oduzima bh. državljanstvo, a ostavlja se sa državljanstvom države prema kojoj je iskazao veću lojalnost i odlučio da služi u njenim vojnim formacijama", kazao je Ademović.
Ademović je naglasio i da većina država zabranjuje služenje u stranim oružanim snagama, tajnim službama i policijskim formacijama, što podliježe sankcijama od zatvorskih kazni do oduzimanju državljanstva.
Oduzimanje državljanstva u evropskim zemljama
Zakoni u 12 država Evropske unije omogućavaju oduzimanje državljanstva zbog učešća u vojsci druge države, navodi se u analizi Evropskog parlamenta iz 2025.
To su Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Litvanija, Nizozemska, Rumunija i Slovenija, a pravila i uvjeti oduzimanja razlikuju.
Praksa pokazuje da je za oduzimanje državljanstva presudno dokazivanje. Tako je Litvanija prošle godine u jednom slučaju vratila oduzeto državljanstvo, nakon što je sud utvrdio da nisu dokazane tvrdnje sigurnosnih službi da je služio u ruskoj vojsci.
Jedan od najpoznatijih slučajeva je oduzimanje britanskog državljanstva Shamimi Begum, koja je kao 15-godišnjakinja otišla u Siriju i pridružila se militantnoj grupi Islamska država.
Britanske vlasti oduzele su joj državljanstvo 2019. godine, navodeći da predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Također, pojedine evropske države proširuju mogućnost oduzimanja državljanstva zbog nacionalne sigurnosti.
Nema sporazuma sa Rusijom
Ustav i zakoni BiH propisuju da bh. državljani mogu imati i državljanstvo druge države, samo ukoliko s njom postoji sporazum o dvojnom državljanstvu.
Takve sporazume BiH ima sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom, ali ne i sa Rusijom.
Dobijanje državljanstva zemlje, s kojom BiH nije imala sporazum o dvojnom državljanstvu, do 2012. automatski je značilo gubitak državljanstva BiH.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2011. godine ta zakonska odredba je ukinuta pa se danas svaki slučaj razmatra pojedinačno.
"Svaki predmet zahtijeva utvrđivanje svih relevantnih činjenica na osnovu odgovarajućih dokaza", odgovorili su iz Ministarstva ciivlnih poslova BiH na upit RSE o načinima tretiranja ovakvih slučajeva.
Ademović ističe da države koje usko sarađuju često bilateralnim sporazumima uređuju i pitanja dvojnog državljanstva, što nije slučaj kad su u pitanju BiH i Rusija.
"U slučaju nepostojanja sporazuma među državama, često dolazi do kolizije prava i obaveza jer različite države traže lojalnost. U tom slučaju osoba se mora opredijeliti za jednu državu ili ulazi u sukob sa zakonom jedne od država čije državljanstvo posjeduje", kazao je.
Kako kaže, sticanje državljanstva i prihvatanje obaveza prema nekoj državi predstavlja stvar individualne odluke, koja povlači za sobom posljedice, ističući da "država mora raditi svoj posao i štititi svoj integritet".
"Nisam ni ja za 'automatski' gubitak, već sam za to da država provede adekvatan postupak. Ako se u jednoj fer i pravičnoj proceduri, koja podliježe sudskoj kontroli pune jurisdikcije, dokaže da je učinio nešto što se sankcioniše oduzimanjem državljanstva, to treba da bude i posljedica", kazao je.
Bez prepreka za administrativne 'sankcije'
Osim za služenje u inozemnim vojskama, Zakon predviđamogućnost oduzimanja državljanstva u slučajevima kada postoji pravosnažna presuda za ugoržavanje ustavnog poretka, sigurnosti i interesa BiH.
Oduzimanje nije moguće ukoliko bi taj potez osobu ostavio bez ijednog državljanstva, odnosno ako bi postala apatrid.
Advokat Osman Mulahalilović smatra da se u krivičnim postupcima ne može mnogo učiniti, u slučajevima poput onih u kojima je Rusija dodijelila državljanstvo dobrovoljcima iz BiH, ali da nema prepreka za "administrativnu" intervenciju.
Navodi da Ministarstvo civilnih poslova ne može samo utvrđivati činjenice o takvim slučajevima, već informacije trebaju dostavljati nadležne sigurnosne i policijske agencije.
Smatra i da bi u ovakvim slučajevima trebalo primijeniti institut otpusta iz državljanstva, iako se on, prema zakonu, trenutno odobrava isključivo na zahtjev državljana BiH.
"Vrlo je to sve komplikovano sa oduzimanjem kad su u pitanju osobe koje su po rođenju državljani BiH. No, ako država ne dopušta dvojno državljanstvo bez bilateralnog sporazuma, čim se utvrdi da ga je neko stekao trebalo bi donijeti rješenje o otpustu iz državljanstva BiH“, rekao je Mulahalilović.
Šta je sa Ristićem?
Nakon što je Sud BiH u aprilu odbacio optužnicu protiv njega, iako je bio spreman priznati krivicu, Ristić je na društvenim mrežama nastavio objavljivati snimke, za koje RSE nije mogao utvrditi kada su nastali i jesu li snimljeni na ukrajinskom ratištu.
On je krajem maja objavio i fotografije sa aerodroma u Sankt Peterburgu, a iz sigurnosnih izvora za RSE tada je potvrđeno da imaju informacije o njegovom ponovnom boravku u Rusiji.
Na upit RSE da li se vratio na front, Ristić nije želio odgovoriti, a nije želio razgovorati ni o situaciji sa dvojnim državljanstvom.
"Nemamo mi šta o tome razgovarati pošto cijelo vrijeme novinari nisu korektni niti objektivni. Bog vam dao sreće i zdravlja, sad odo', moram da letim", napisao je u poruci.
Rade Ćulibrk, advokat koji je zastupao Ristića, pak smatra da u njegovom slučaju, nakon odbacivanja optužnice, nema ni osnova za oduzimanje državljanstva BiH.
"Ovdje nema krivičnog djela nedozvoljenog služenja u stranoj vojsci, jer je rusko državljanstvo stekao prije nego što je potpisao ugovor sa vojskom Rusije. Ako to nije krivično djelo, šta bi bio osnov za oduzimanje državljanstva? Da bi to bila strana vojska i da bi se to sankcionisalo, mora se izmijeniti Krivični zakon", kazao je Ćulibrk za RSE.
U posljednjih deset godina BiH je donijela odluku o oduzimanju državljanstva u 55 slučajeva, u postupku revizije statusa osoba naturaliziranih između 1992. i 2006.godin, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
U javnosti su ti postupci najčešće povezivani s bivšim mudžahedinima i drugim stranim borcima koji su nakon rata stekli državljanstvo BiH, od kojih je u ranijim revizijama oduzeto više od 1.200 državljanstava.